REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Splitu

Sukoišanska br. 6, Split

Poslovni broj: P-572/2023-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, po sutkinji Ivani Mikulić, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKE CESTE d.o.o., OIB: 55545787885, Zagreb, Vončinina ulica 3, protiv tuženika ŽUPANIJSKE CESTE SPLIT d.o.o., OIB: 44118999421, Split, R. Boškovića 19, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. rujna 2026. u prisutnosti punomoćnika po zaposlenju tužitelja IU i punomoćnika po zaposlenju tuženika AU, na ročištu za objavu presude 1. listopada 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 398,17 EUR/3.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 20.12.2022. godine do isplate, time da se kamata obračunava po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju troškove ovog postupka.“

Obrazloženje

1. Tužitelj je 14. studenoga 2023. ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika radi isplate iznosa od 398,17 eura zajedno sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 20. prosinca 2022. pa do isplate, kao i radi isplate troškova ovog parničnog postupka.

2. U tužbi tužitelj navodi kako je 8. listopada 2021. na kolniku državne ceste D-70 došlo do prometne nezgode u kojoj je sudjelovala BU koja da je upravljala motornim vozilom marke Opel Astra, registarske oznake [registarska oznaka]. Do prometne nezgode da je došlo na način da je na predmetno vozilo palo kamenje zbog čega da je došlo do oštećenja na vozilu.

3. BU da se obratila s odštetnim zahtjevom tužitelju, te da je potraživala naknadu štete. Tužitelj da je s njom sklopio izvansudsku nagodbu 9. prosinca 2022., a sukladno kojoj nagodbi da je tužitelj isplatio iznos od 398,17 eura/3.000,00 kuna.

4. Do prometne nezgode i štete BU da je došlo zbog neodržavanja državne ceste, odnosno kamenja na cesti, dakle zbog propusta tuženika kojemu je tužitelj prepustio poslove održavanja ceste. Naime, tužitelj da sukladno članku 33. Zakona o cestama ne smije održavati državne ceste već poslove održavanja mora prepustiti fizičkoj ili pravnoj osobi specijaliziranoj za tu vrstu poslova. Za područje Splitsko-dalmatinske županije tužitelj da je s tuženikom sklopio Okvirni sporazum u trajanju od četiri godine te Ugovor o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta za Grupu 6.

5. Sukladno Pravilniku o održavanju cesta da je tuženik bio zadužen za uklanjanje prepreka na kolniku (članak 13. Pravilnika da propisuje da u radove redovnog održavanja spada i čišćenje kolnika), a sukladno članku 30. Pravilnika da je tuženik bio zadužen i da odstrani sve što može utjecati na sigurnost prometa, njegovu funkcionalnost i uređeni izgled ceste te zaštitu okoliša. Stoga, da je tuženik bio zadužen za uklanjanje kamenja, a ukoliko to nije u mogućnosti, da je bio dužan označiti opasno mjesto i osigurati promet s propisanom prometnom signalizacijom, poduzeti nužne mjere za osiguranje javne ceste te uspostaviti prohodnost javne ceste, ako je to moguće. Prihvatom Ugovora tuženik da se obvezao postupati po navedenom Pravilniku, a tužitelj da je temeljem odredbi Zakona o obveznim odnosima stekao zakonske uvjete prema tuženiku postaviti regresni zahtjev za isplaćeni iznos.

6. Radi svega navedenog tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da isplati tužitelju iznos od 398,17 eura zajedno sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 20. prosinca 2022. pa do isplate, kao i radi isplate troškova ovog parničnog postupka.

7. Tuženik je u odgovoru na tužbu (stranice 57-59 spisa) prvenstveno istaknuo kako osporava pravnu osnovu postavljenog tužbenog zahtjeva. Naveo je kako ne postoji osnova njegove odgovornosti, odnosno da ne postoji krivnja u njegovu postupanju, kao niti uzročno-posljedična veza između radnje tuženika i nastanka prometne nezgode. Svi radovi na redovnom održavanju i zaštiti cesta da su uredno i pravovremeno izvedeni, a izvršeni radovi da su uredno ovjereni od odgovorne osobe tužitelja, odnosno da je vidljivo kako nije bilo nikakvih odbitaka niti zadržanog iznosa zbog neispunjenja ugovorenih obveza. Stoga, tuženik navodi da ne stoje tvrdnje iz tužbe da tuženik nije uredno izvršio radove.

8. Potpisom i ovjerom Mjesečnog obračuna broj 55 i 56/10, odnosno Zapisnika o okončanom obračunu za obavljene radove redovnog održavanja i zaštite državnih cesta za Grupu 6, na području Splitsko-dalmatinske županije, za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021., tužitelj da je priznao da je tuženik kvalitetno i pravovremeno izvršio sve ugovorne obveze. Tužitelj da bi se naknadno mogao pozivati na netočnost činjenica koje je sam potvrdio svojim potpisom, samo u slučaju da je već prilikom potpisivanja naveo određene rezerve u odnosu na takve nezgode za koje bi se eventualno kasnije saznalo, a koje bi bile isključene iz onoga što je obuhvaćeno Situacijom-Mjesečnim obračunom.

9. Tuženik je nadalje naveo da tužitelj u tužbi nije naveo niti jedan dokaz iz kojeg bi bilo vidljivo da tuženik nije izvršio svoju ugovornu obvezu. Štoviše, tuženik ističe kako predmetna cesta, sukladno nalogu tužitelja i odredbama Pravilnika o ophodnji javnih cesta nije bila obuhvaćena ophodnjom.

10. Tuženik ističe da se u konkretnom slučaju radi o odronu, te ukazuje da sukladno člancima 42., 43., 44. i posebno članku 45. Pravilnika o održavanju cesta, sanacija odrona spada u radove izvanrednog održavanja cesta, a za koje radove tuženik da nema zaključen ugovor s tužiteljem pa da stoga isti niti ne može biti odgovaran za nastalu prometnu nezgodu. Sukladno navedenom, tuženik je predložio u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

11. U daljnjem tijeku postupka stranke su ustrajale u svojim navodima.

12. Kako vrijednost predmeta spora ne prelazi iznos od 6.630,00 eura, u konkretnom slučaju radi se o sporu male vrijednosti, sukladno članku 502. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP).

13. Tijekom postupka sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem isprava i dokumentacije sadržane u spisu, i to: Okvirnog sporazuma od 7. travnja 2014. (stranice 4-9 spisa), Ugovora o izvođenju radova redovnog održavanja i zaštite državnih cesta za 2021. (stranice 10-39 spisa), I. Dodatka ugovoru za redovno održavanje i zaštitu državnih cesta za 2021. godinu (stranice 40-44 spisa), II. Dodatka ugovoru za redovno održavanje i zaštitu državnih cesta 2021. godinu (stranice 45-47 spisa), e-mail poruke BU od 17. studenoga 2021. (stranica 48 spisa), izvansudske nagodbe od 9. prosinca 2021. (stranica 49 spisa), dopisa tužitelja od 15. prosinca 2021. (stranica 50 spisa), Potvrde o izvršenom nalogu od 20. prosinca 2021. (stranica 51 spisa), Potvrde Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Omiš (stranice 52-53 spisa), Mjesečnog obračuna tuženika br. 55 i 56/10 od 31. listopada 2021. (stranice 60-72 spisa), Zapisnika o okončanom obračunu za obavljene radove redovnog održavanja i zaštite državnih cesta za Grupu 6, područje Splitsko-dalmatinske županije, za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. (stranica 73 spisa), dopisa tuženika od 16. veljače 2022. (stranica 74 spisa) te presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu poslovni broj Pp-3591/2022-9 od 27. rujna 2023. (stranice 75-83 spisa).

14. Također, u postupku je izveden dokazi saslušanjem ĐU (stranice 105-106 spisa) u svojstvu svjedoka.

15. Člankom 220. stavkom 1. ZPP-a propisano je da dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke, dok iz stavka 2. istog članka proizlazi da sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. Nadalje, člankom 219. stavkom 1. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

16. Ovaj sud je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem GU u svojstvu svjedoka, jer je smatrao kako je sporne odlučne činjenice u ovom postupku moguće utvrditi iz ostalih izvedenih dokaza, a izvođenje dokaza saslušanjem navedenog svjedoka dovelo bi do nepotrebnog odugovlačenja postupka.

17. Nakon ocjene svakog izvedenog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. ZPP -a, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

18. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja prema tuženiku za isplatu iznosa od 398,17 eura, a koji iznos je tužitelj isplatio oštećenoj BU na ime naknade štete nastale na njezinom vozilu u prometnoj nezgodi. Tužitelj je tijekom postupka tvrdio da je tuženik propustio ispuniti svoje obveze iz Ugovora o izvođenju radova redovnog održavanja i zaštite državnih cesta, odnosno da je do nezgode došlo uslijed tuženikovog propusta održavanja državne ceste sukladno sklopljenom Ugovoru.

19. Među strankama nije bilo sporno da se 8. listopada 2021. na kolniku državne ceste D-70 dogodila prometna nezgoda u kojoj je oštećeno vozilo u vlasništvu BU, marke Opel Astra, registarske oznake [registarska oznaka].

20. Također, nije bilo sporno da je do oštećenja na vozilu marke Opel Astra, registarske oznake [registarska oznaka], došlo jer je za vrijeme vožnje na vozilo palo kamenje, koje je oštetilo vjetrobransko staklo na vozilu.

21. Nije bila sporna ni činjenica da je tužitelj, a sukladno sklopljenoj izvansudskoj nagodbi, 20. prosinca 2022. oštećeniku isplatio iznos od 3.000,00 kuna, radi otklanjanja posljedica oštećenja vozila.

22. Nadalje, nije bilo sporno da su parnične stranke sklopile Ugovor o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta za 2021. godinu (dalje: Ugovor), te I. Dodatak ugovoru o izvođenju radova redovnog održavanja i zaštite državnih cesta za 2021. godinu i II. Dodatak ugovoru o izvođenju radova redovnog održavanja i zaštite državnih cesta 2021. godinu. Također, nije bio sporan sadržaj stranačkog ugovornog odnosa, prezentiran u ispravama koje je tužitelj dostavio u spis.

23. Među strankama je bilo sporno je li tuženik izvršio sve svoje obveze sukladno sklopljenom Ugovoru, odnosno bilo je sporno je li predmetna prometna nezgoda nastala kao posljedica propusta tuženika u ispunjenju ugovornih obveza redovnog održavanja i zaštite državnih cesta za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021., a posljedično tome je bilo sporno i je li tuženik dužan naknaditi tužitelju štetu koju je pretrpio isplatom oštećeniku. S tim u vezi bilo je sporno je li tuženik što propustio učiniti, a što je bio dužan učiniti temeljem Ugovora.

24. Čitanjem e-mail poruke BU od 17. studenoga 2021. (stranica 48 spisa) koju je tužitelj dostavio u spis razvidno je da se BU obraća tužitelju radi naknade štete nastale na njezinom vozilu zbog pada kamena na vozilo, pri čemu od tužitelja traži isplatu iznosa od 3.000,00 kuna ili zamjenu vjetrobranskog stakla na vozilu.

25. Čitanjem Potvrde Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš (stranice 52-53 spisa) ovaj sud je utvrdio kako iz iste proizlazi da se 8. listopada 2021. u 19:10 sati u Omišu, mjesto Zakučac, na dijelu kolnika Državne ceste D-70, dogodila prometna nesreća u kojoj je oštećeno prednje vjetrobransko staklo vozila marke Opel Astra, registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljala BU.

26. Čitanjem izvansudske nagodbe od 9. prosinca 2021. (stranica 49 spisa) ovaj sud je utvrdio da su istu sklopili tužitelj i BU radi naknade štete na vozilu u vlasništvu BU marke Opel Astra, registarske oznake [registarska oznaka], do koje je došlo 8. listopada 2022. na državnoj cesti D-70, kada je za vrijeme vožnje na navedeno vozilo palo kamenje i na taj način oštetilo vjetrobransko staklo na vozilu.

27. Čitanjem dopisa tuženika od 16. veljače 2022. (stranica 74 spisa), ovaj sud je utvrdio da iz iste proizlazi kako dionica DC 70 (Zakučac) nije bila obuhvaćena planom ophodnje, te da za istu ne postoji ophodarski dnevnik, kao niti putni radni list za ophodarsko vozilo.

28. Čitanjem dostavljene presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu poslovni broj Pp-3591/2022-9 od 27. rujna 2023. (stranice 75-83 spisa), razvidno je da se taj postupak vodio protiv tuženika, kao prvookrivljenika, a zbog prekršaja iz članka 6. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, sve vezano za predmetnu prometnu nezgodu. Tom presudom tuženik je oslobođen optužbe da bi 8. listopada 2021., u 19:10 sati u mjestu Zakučac, grad Omiš, na dijelu kolnika Državne ceste broj 70, došlo do prometne nesreće s materijalnom štetom tako što su, GU kao odgovorna osoba i pravna osoba Županijske ceste d.o.o., propustili voditi brigu i poduzeti primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, tako da je sa kamene litice – griže smještene iznad zapadnog ruba kolnika D-70, uslijed jakog vjetra došlo do odrona – pada više sitnih kamenja od kojih je jedan kamen pao na prednje vjetrobransko staklo osobnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljala BU, a koja se kretala od smjera sjevera u smjeru juga, sjevernom prometnom trakom kolnika D-70. Kamen od prednjeg vjetrobranskog stakla na kojeg je pao i oštetio isto odbio se i ponovno pao na kolnik D-70 gdje se nalazilo više raspršenih sitnih kamenja. Iz obrazloženja te presude proizlazi kako tijekom postupka nije utvrđeno da bi mogući uzrok nastanka predmetne prometne nesreće bio u propuštanju poduzimanja potrebnih radnji od strane tuženika kao okrivljenika te da je sud prihvatio obranu prvookrivljenika da se u konkretnom slučaju ne bi radilo o obvezama tuženika obuhvaćenim sklopljenim ugovorom o redovnom održavanju državnih cesta, koji tuženik ima zaključen sa Hrvatskim cestama d.o.o. Upravo suprotno, u postupku je utvrđeno da je sa kamene uzvisine – brda smještenog uz kolnik državne ceste D-70, došlo do odrona kamenja i nastanka prometne nesreće sa materijalnom štetom na način da je u momentu nailaska osobnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka] došlo do odrona kamenja na kolnik i oštećenja navedenog osobnog automobila. Sanacija brda sa kojeg je došlo do odrona kamenja na cestu, odnosno zaštita kosina od erozije da ne spada u poslove redovitog održavanja cesta, već da se radi o poslovima izvanrednog održavanja za koje prvookrivljenik nije imao sklopljen poseban ugovor.

29. Nadalje, na ročištu održanom 25. veljače 2026. (stranice 105 -106 spisa) ovaj sud je izveo dokaz saslušanjem ĐU, u svojstvu svjedoka. Navedeni svjedok je iskazivao kako je zaposlenik tuženika na radnom mjestu šefa operative, te da se konkretne prometne nezgode ne sjeća. Međutim, svjedok je naveo kako su se u vrijeme nastanka predmetne prometne nezgode događale slične prometne nezgode, na način da bi kamenja padala s litice na cestu, a sve budući da je u to vrijeme na toj dionici ceste bila izgradnja obilaznice i mosta u Omišu, pa da je izvođač radova izvodio radove miniranja uslijed kojih da bi često dolazilo do padanja kamenja na cestu. Svjedok je najdalje potvrdio kako je na dan kada se dogodila predmetna prometna nesreća obavljena ophodnja ceste, te da prema njegovim saznanjima na cesti nije bilo kamenja. Prilikom ophodnje ceste da se promatra stanje prohodnosti na cesti, te da ophodar, ukoliko uoči bilo što, to uklanja s ceste. Ako je riječ o većem odronu, da ophodar pozove nadređene koji da angažiraju strojeve. Ophodar da je dužan pregledavati pokos, međutim, ophodar da se ne penje po liticama radi uklanjanja nestabilnog kamenja. Ukoliko ophodar uoči da je kamenje nestabilno osigurati će područje. Svjedok je nadalje naveo kako sanacija predmetnog pokosa (litice od cca 200 metara), sukladno zaključenom ugovoru s tužiteljem, ne spada u poslove redovitog održavanja državnih cesta.

30. Iskaz navedenog svjedoka sud ocjenjuje istinitim i vjerodostojnim, a budući da je logičan, životan i u skladu s pisanom dokumentacijom dostavljenom u spis. Štoviše, iskazu navedenog svjedoka stranke nisu prigovorile niti ga osporile.

31. Dakle, kod ovako utvrđenog činjeničnog stanja kao sporno ostalo je za utvrditi postoje li pretpostavke za tuženikovu odgovornost za štetu, odnosno je li šteta nastala kao posljedica tuženikova propusta u redovnom održavanju i zaštiti državne ceste, s obzirom na mjerodavne odredbe sklopljenog Ugovora, Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/2011., 18/2013., 22/2013., 54/2013., 148/2013., 92/2014., 110/2019., 144/2021., dalje: ZC) i Pravilnika o održavanju cesta ("Narodne novine" broj 90/2014. i 3/2021.; dalje: Pravilnik).

32. Člankom 342. stavkom 2. Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021.; dalje: ZOO) propisano je da kada dužnik ne ispuni obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem, vjerovnik ima pravo zahtijevati i popravljanje štete koju je zbog toga pretrpio.

33. Slijedom navedenoga, tužitelj je bio dužan, sukladno članku 219. stavak 1. ZPP-a i članku 342. ZOO-a, u ovoj parnici dokazati da je tuženik učinio propust u održavanju predmetne dionice ceste, odnosno da nije na vrijeme i u skladu s ugovorom izvršio svoje obveze vezane za održavanje kolnika sukladno sklopljenom Ugovoru.

34. Člankom 1. stavkom 2. Ugovora stranke su ugovorile da se pod redovitim održavanjem državnih cesta podrazumijeva skup radnji i mjera koje se obavljaju tijekom većeg dijela godine ili cijele godine, sa svrhom održavanja njihove prohodnosti i tehničke ispravnosti te sigurnosti prometa koji se odvija po njima. Nadalje, člankom 2. Ugovora stranke su ugovorile da se Ugovaratelj obvezuje radove izvoditi u svemu prema svojoj ponudi, Ugovoru, Ugovornom troškovniku, Popisu državnih cesta i prema svim ostalim prilozima koji su sastavni dio Ugovora, u rokovima i prema dinamici utvrđenoj mjesečnim operativnim programima te važećim Pravilnikom o održavanju cesta kao i posebnim nalozima Naručitelja sve u skladu s pozitivnim propisima koji uređuju to područje.

35. Nadalje, prema članku 12. Pravilnika, redovito održavanje cesta čini skup poslova odnosno radova i radnji te mjera koje se provode tijekom cijele godine sukladno mjesečnom odnosno višemjesečnom operativnom programu. Prema članku 13. Pravilnika, pod redovitim održavanjem cesta podrazumijevaju se osobito sljedeći poslovi: nadzor i pregled cesta i objekata, redovito održavanje prometnih površina, redovito održavanje bankina, redovito održavanje pokosa, redovito održavanje sustava odvodnje, redovito održavanje prometne signalizacije i opreme, redovito održavanje cestovnih naprava i uređaja, redovito održavanje vegetacije, osiguranje preglednosti, čišćenje ceste, redovito održavanje cestovnih objekata, interventni radovi i zimska služba.

36. Prema članku 32. Pravilnika upravitelj ceste dužan je osigurati da izvođač redovnog održavanja ceste organizira dežurnu službu i radne grupe za izvođenje interventnih radova u slučaju nastanka izvanrednih događaja. O izvedenim interventnim radovima te nastalim posljedicama upravitelj ceste dužan je odmah obavijestiti javnost i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, a ako je ugrožen javni red i mir i ometan promet, i Ministarstvo unutarnjih poslova. U slučaju prirodnih nepogoda, kao što su oluje, poplave, lavine, potres, požar i slično, pri teškim prometnim nesrećama i drugim izvanrednim događajima ili po zahtjevu Ministarstva unutarnjih poslova, upravitelj ceste dužan je osigurati da izvođač radova redovnog održavanja ceste, bez odlaganja ukloni posljedice tih nepogoda (oštećenja ceste, prepreke na cesti i slično), zbog kojih je ometan ili ugrožen promet ili zbog kojih može doći do većih oštećenja javne ceste ili veće materijalne štete. Ako to nije moguće, dužan je odmah označiti opasno mjesto i osigurati promet s propisanom prometnom signalizacijom, poduzeti nužne mjere za osiguranje javne ceste, uspostaviti prohodnost javne ceste, ako je to moguće.

37. Nadalje, prema članku 42. Pravilnika izvanredno održavanje spada u grupu zahtjevnijih i opsežnijih radova održavanja cesta, a temeljni im je cilj dugotrajnije uređenje i poboljšanja pojedinih dijelova ceste bez izmjene njenih tehničkih elemenata, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa. Radovi izvanrednog održavanja izvode se povremeno, a njihov opseg vezan je za stupanj dotrajalosti ili oštećenja ceste. Prema članku 43. stavku 1. Pravilnika radovi izvanrednog održavanja cesta mogu se izvoditi samo na temelju projekta koji se obvezno izrađuje za provedbu takvog održavanja i u skladu s ovim Pravilnikom.

38. Prema članku 45. stavku 1. Pravilnika izvanredno održavanje cesta posebno obuhvaća: obnavljanje i zamjenu kolničkog zastora, ojačanje kolnika u svrhu obnove i povećanja nosivosti i kvalitete vožnje, mjestimične popravke kolničke konstrukcije ceste u svrhu zaštite i povećanja nosivosti ceste, poboljšanje sustava odvodnje ceste, zamjenu, ugrađivanje nove i poboljšanje vertikalne prometne signalizacije i opreme ceste (kilometarski i smjerokazni stupići, zaštitne ograde i slično) na većim dijelovima ceste, saniranje odrona, popuzina, radovi na zaštiti kosina od erozije, sanaciju obložnih zidova, zaštitu ceste od podlokavanja, radove na uređenju zelenila u svrhu biološke zaštite ceste, ukrašavanja okoliša i zaštite od snježnih zapuha, pojedinačne korekcije geometrijskih elemenata ceste (ublažavanje oštrih krivina, uređenje poprečnih nagiba, stajališta uz cestu i drugo) sa svrhom poboljšanja sigurnosti prometa, kojima se ne mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima u skladu s kojim je cesta izgrađena, uređenje raskrižja u istoj razini (oblikovanje, preglednost, ugradnja nove signalizacije i opreme) kojima se ne mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima u skladu s kojim je cesta izgrađena, poboljšanje uvjeta prometa uređenjem stajališta, odmorišta, pješačkih staza i obnovu i postavu instalacija, opreme i uređaja ceste.

39. S obzirom na to da predmetne prigode na kolniku državne ceste nije bilo nikakvih oštećenja ili prepreka koje bi ometale promet, već je kamenje dospjelo na vozilo oštećenog sudjelovanjem u prometu, na način da je za vrijeme vožnje na vozilo palo kamenje, koje je izazvalo oštećenja prednjeg vjetrobranskog stakla vozila, to onda za takvo što ne bi bio odgovoran tuženik.

40. Uzimajući u obzir okolnosti nastanka prometne nezgode, te nespornu činjenicu da je do nezgode i oštećenja vozila došlo uslijed pada kamenja s visine, zaključiti je da tuženik nije povrijedio svoje obveze na temelju sklopljenog Ugovora s tužiteljem. Naime, tuženik takvu pojavu ne može predvidjeti ni spriječiti te bi do pojave i oštećenja došlo i da je kojim slučajem i stavio upozorenje na tu pojavu, jer upozorenje na postojanje mogućnosti odrona kamenja nije mjera koja može spriječiti odron. S druge strane sukladno Ugovoru tuženik se obvezao izvesti radove redovnog održavanja i zaštite državne ceste, u koje radove se ne mogu ubrojiti radovi saniranja odrona i radovi na zaštiti kosina od erozije, a koji radovi pored ostalih navedenih u članku 45. stavku 1. Pravilnika, spadaju u izvanredno održavanje ceste.

41. Slijedom navedenog, a obzirom na to da do nastanka predmetnog štetnog događaja nije došlo zbog tuženikove povrede ugovorne obveze iz Ugovora sklopljenog s tužiteljem, to tuženik nije niti odgovoran za nastalu štetu. Stoga je tužbeni zahtjev trebalo odbiti i odlučiti kao u izreci ove presude.

42. Konačno, a budući da je tužitelj u cijelosti izgubio ovu parnicu isti bi, sukladno članku 154. stavku 1. ZPP-a, bio dužan naknaditi tuženiku troškove izazvane vođenjem ovog postupka. Međutim, tuženik nije popisao trošak, odnosno nije zatražio naknadu troškova pa je stoga odluka o troškovima parničnog postupka (u korist tuženika) izostala.

U Splitu 1. listopada 2026.

Sutkinja

Ivana Mikulić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Presuda se u sporovima male vrijednosti može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povreda iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a. U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drugačije (članak 467.a ZPP-a).

DNA:

- tužitelju

- tuženiku

- u spis