Baza je ažurirana 01.11.2026. zaključno sa NN 119/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: P Ob-696/2026-21

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E N J E

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Anti Brkljačiću u pravnoj stvari tužiteljice VO, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Dunja Pavić odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika ĆO, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi spora o roditeljskoj skrbi uz sudjelovanje mlt. AO, OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa poseban skrbnik VOT, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo Zagreb, nakon glavne rasprave, zaključene dana 8. rujna 2026. godine u prisutnosti tužiteljice i njene punomoćnice te SO i UO, predstavnica nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Maksimir, dana 1. listopada 2026. godine

    p r e s u d i o  j e

    I Zajedničko dijete stranaka mlt. ŽO, OIB [osobni identifikacijski broj] stanovati će s majkom VO.

    II Zabranjuju se osobni odnosi oca ĆO s mlt. ŽO.

    III Majka VO ostvarivati će samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na mlt. ŽO.

    IV Nalaže se tuženiku ĆO da za uzdržavanje mlt. AO plaća iznos od 246,00 EUR mjesečno počevši od 1. lipnja 2026. godine pa nadalje dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti s time da je dospjele iznose uzdržavanja dužan platiti odjednom u roku od 15 dana, a dospjevajuće najkasnije do svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dospijeća svakog pojedinačnog dospjelog iznosa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve to na tekući račun majke VO.

    V Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

    r i j e š i o  j e

    I Određuje se privremena mjera te će zajedničko dijete stranaka mlt. ŽO stanovati s majkom VO

    II Zabranjuju se osobni odnosi oca ĆO s mlt. ŽO.

    III Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka ili do drugačije odluke suda.

    Obrazloženje

    1.Dana 18. svibnja 2026. godine tužiteljica je podnijela tužbu u kojoj navodi da su stranke bivši izvanbračni partneri i roditelji mlt. AO. Kako nakon prestanka zajedničkog života roditelja mlt. ŽO neprekidno stanuje s majkom, a ponašanje oca opisano u tužbi nesporno predstavlja visokorizično ponašanje te opravdano baca sumnju da bi tuženik mogao nauditi i vlastitom djetetu, predlaže da sud donese odluku prema kojoj će mlt. ŽO stanovati s majkom koja će ostvarivati samostalnu roditeljsku skrb, da se zabrane osobni odnosi oca s mlt. AO, te da mu se naloži da doprinosi za uzdržavanje minimalan zakonom propisani iznos počevši od 1. lipnja 2026. godine pa nadalje dok za to postoje zakonski uvjeti, a sve uz naknadu troškova parničnog postupka.

    2.Tužba je dostavljena na očitovanje tuženiku dana 21. srpnja 2026. godine, no isti se nije očitovao na navode tužbe niti je bilo čime osporio iste.

    3.Rješenjem HZSR, Područni ured Maksimir od dana 25. svibnja 2026. godine imenovan je mlt. ŽO poseban skrbnik u osobi ĆOT, zaposlenice Centra za posebno skrbništvo Zagreb.

    4.Odredbom čl. 409. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" 103/15, u daljnjem tekstu ObZ-a) određeno je da ako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili ga je sud odbio odobriti, svaki roditelj ili dijete mogu podnijeti tužbu radi rješavanja pitanja s kojim će roditeljem dijete stanovati, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi, osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem te uzdržavanja djeteta.

    5.Radi donošenja konačne odluke, a kako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, ovaj sud je u skladu s odredbom čl. 357. st. 2., a u svezi s čl. 416. st. 1. toč. 3 ObZ-a zatražio od nadležnog HZSR nalaz i mišljenje s kojim će roditeljem mlt. dijete stanovati, odnosno način održavanja osobnih odnosa s drugim roditeljem, izvršen je uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu te je proveden dokaz saslušanjem stranaka.

    6.Uvidom u mišljenje i prijedlog HZSR, Područni ured Maksimir od dana 11. veljače 2026. godine utvrđeno je kako je otac tijekom trajanja osobnih odnosa pod nadzorom fizički napao majku na javnom mjestu, čime je pokazao nemogućnost kontroliranja agresivnog ponašanja, isto ukazuje da takvo ponašanje izaziva ozbiljnu sumnju u njegovu sposobnost da ostvaruje osobne odnose s maloljetnim djetetom na način koji ne ugrožava djetetovu emocionalnu sigurnost i dobrobit. Nasilno ponašanje prema drugom roditelju predstavlja okolnost koja može štetno utjecati na psihički razvoj djeteta, izazvati osjećaj straha i nesigurnosti te ugroziti djetetovo odrastanje u sigurnom okruženju. Kako se incident dogodilo za vrijeme provođenja kontakata pod nadzorom, proizlazi da navedena mjera, kao niti mjera opreza ODO-a, nije bila dostatna za sprječavanje neprimjerenog i agresivnog ponašanja. Stoga se predlaže privremena obustava odnosno zabrana ostvarivanja osobnih odnosa do stručne procjene rizika i prestanka okolnosti koje ugrožavaju dobrobit djeteta. Iako maloljetno dijete nije bilo neposredno prisutno događaju, činjenica da je otac tijekom ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom pod nadzorom fizički napao majku predstavlja osobito zabrinjavajuću i nedopustivu okolnost. Opisano postupanje oca ukazuje na njegovu usmjerenost na majku i opterećenost njihovim odnosom umjesto usmjerenosti na mlt. kćerku. Pritom u potpunosti zanemaruje dobrobit mlt. AO. Također, prema navodima majke, otac je u trenutku fizičkog napada na nju bio pod utjecajem opojnih sredstava. Ukoliko je otac došao na susret s mlt. djetetom pod utjecajem ilegalnih supstanci, utoliko je i samim tim činom izravno ugrozio sigurnost i dobrobit mlt. AO. Takvo postupanje dovodi u pitanje sposobnost oca da u odnosima vezanim uz dijete postupa smireno, odgovorno i suradnički te da interese djeteta stavi ispred vlastitih sukoba s drugim roditeljem. Posebno je značajno da je ocu prethodno bila izrečena mjera opreza zabrane približavanja majci koja je bila na snazi što ukazuje na nedostatak samokontrole, te postoji rizik ponavljanja ovakvog nasilnog ponašanja. Zaključak je stručnog tima HZSR, kako je u kontekstu postojećih rizičnih čimbenika na strani oca te potrebe zaštite djeteta od daljnje izloženosti stresu i potencijalno štetnim iskustvima, primarna obveza osigurati djetetu stabilno, sigurno i predvidivo okruženje u kojem može neometano nastaviti svoj emocionalni razvoj, te stoga smatraju da je u najboljem interesu maloljetnog djeteta da se u ovom trenutku odredi mjera zabrane osobnih kontakata između oca i djeteta. Potrebno je ograničiti opseg roditeljskih ovlasti oca odnosno odluke koje se odnose na dijete povjeriti majci samostalno, sve dok se ne utvrdi da je otac stekao sposobnost nenasilne i konstruktivne roditeljske suradnje.

    7.Tužiteljica u iskazu navodi da su svi zajedno živjeli do kraja 2024. godine, a nakon toga mlt. ŽO neprekidno stanuje s njom. Traži da se zabrane osobni odnosi s ocem jer smatra oca opasnom osobom i po nju i po dijete. Otac je u više navrata bio nasilan prema njoj, dva puta je uperio nož u nju, a zadnji put je to bilo u restoranu kako to proizlazi iz dokumentacije koja prileži spisu. Otac se trenutno nalazi u Zatvoru Remetinec, ima velikih problema s alkoholom i konzumacijom kokaina. Zbog navedenoga traži samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi jer otac nije niti zainteresiran za ostvarivanje sadržaja skrbi, a kada je i viđao dijete, bio je fokusiran na nju, a ne na AO.

    8.Tuženik, iako uredno pozvan na ročište dana 8. rujna 2026. godine, na isto nije pristupio, niti je bilo čime opravdao svoj izostanak.

    9.Poseban skrbnik mlt. djeteta na ročištu dana 8. srpnja 2026. godine ističe kako je u cijelosti suglasna sa zahtjevom tužiteljice te mišljenjem nadležnog HZSR.

    10.Na temelju provedenih dokaza, prema mišljenju ovog suda, mlt. ŽO treba nastaviti stanovati s majkom. Naime, nakon prestanka zajedničkog života roditelja mlt. ŽO neprekidno stanuje s majkom koja adekvatno skrbi o njoj pa je stoga temeljem čl. 409. ObZ, kao i temeljem čl. 12 Konvencije o pravima djeteta i čl. 6. Europske konvencije o ostvarivanju dječjih prava, odlučeno kao u točci I izreke ove presude.

    11.Prilikom donošenja odluke o osobnim odnosima u cijelosti je prihvaćena argumentacija stručnog tima nadležnog HZSR budući je kao nesporno utvrđeno da je otac tijekom trajanja osobnih odnosa pod nadzorom fizički napao majku na javnom mjestu čime je pokazao nemogućnost kontroliranja agresivnog ponašanja te isto ukazuje da takvo ponašanje izaziva ozbiljnu sumnju u njegovu sposobnost da ostvaruje osobne odnose s mlt. djetetom na način koji ne ugrožava djetetovu sigurnosti i dobrobit jer nasilno ponašanje prema drugom roditelju predstavlja okolnost koja može štetno utjecati na psihički razvoj djeteta, izazvati osjećaj straha i nesigurnosti te ugroziti djetetovo odrastanje u sigurnom okruženju. U takvoj situaciji evidentno je da je u ovom trenutku potrebno zabraniti osobne odnose oca i mlt. djeteta budući je ovakva zabrana razmjerna potrebi da se zaštiti dobrobit djeteta, a ne postoji mogućnost poduzimanja blažih mjera zaštite dobrobiti djeteta te je temeljem odredbe čl. 123. ObZ-a odlučeno kao pod točkom II izreke ove presude.

    12.Kako je tijekom postupka nesporno utvrđeno da su odnosi roditelja teško poremećeni te otac ni na koji način ne skrbi za mlt. AO, te je u takvoj situaciji teško za očekivati ravnopravan odnos roditelja u ostvarivanju skrbi nad mlt. djetetom, evidentno je da je u skladu s dobrobiti mlt. AO potrebno donijeti odluku prema kojoj će majka samostalno ostvarivati roditeljsku skrb, a kako je sa takvom odlukom suglasan i poseban skrbnik mlt. djeteta, odnosno stručni tim nadležnog HZSR, temeljem odredbe čl. 105. ObZ-a valjalo je odlučiti kao pod točkom III izreke ove presude.

    13.Nadalje, odredbom čl. 288. st. 2. ObZ-a propisano je da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete, a radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta, dok je čl. 289. st. 1. propisano da roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije plaćao uzdržavanje za svoje maloljetno dijete dužan je isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje od nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe.

    14.Odredbom čl. 307. st.1 ObZ-a određeno je da će sud u sporu o uzdržavanju utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje, a st. 2 istoga članka određeno je da će se pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju, dok je st. 3. istoga članka određeno da će se pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzeti u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.

    15.Odredbom čl. 309. ObZ-a određeno je da se uzdržavanje za dijete uvijek određuje u novčanom iznosu, dok je odredbom čl. 311. ObZ-a određeno da se ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud određuje u parničnom postupku odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovom zdravlju i druge slične troškove.

    16.Kako iz iskaza majke kao i stanja spisa proizlazi da je mlt. ŽO zdravo dijete predškolske dobi s uobičajenim troškovima uzdržavanja te da do dana 1. lipnja 2026. godine nema dospjelih iznosa uzdržavanja, u cijelosti je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice te je naloženo tuženiku da doprinosi za uzdražvanje mlt. AO iznos od 246,00 EUR mjesečno počevši od dana 1. lipnja 2026. godine pa nadalje dok za to postoje zakonski uvjeti, uz napomenu da se radi o minimalnom novčanom iznosu potrebnom za mjesečno uzdržavanje djeteta (Narodne novine 66/26).

    17.Imajući u vidu odredbu čl. 310. ObZ-a, potrebe mlt. djeteta utvrđene tijekom ovog postupka, te mogućnosti davatelja uzdržavanja, temeljem čl. 288., 307., 309 i 311. ObZ-a odlučeno je kao pod točkom IV izreke ove presude.

    18.Kako ni jedna stranka svojim postupanjem nije utjecala na trajanje ovog postupka, niti je svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio uzrokovala dodatne troškove protivnoj stranci, temeljem odredbe čl. 366. ObZ-a odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak postupka, odnosno odlučeno je kao pod točkom V izreke ove presude.

    19.Konačno, kako je u odluci o glavnoj stvari donesena nova odluka o tome s kojim će roditeljem mlt. dijete stanovati te zabrani ostvarivanja osobnih odnosa oca i mlt. djeteta u interesu je mlt. djeteta na istovjetan način urediti ovo sporno pitanje i privremenom mjerom do pravomoćnog okončanja ovog postupka, pa je temeljem odredbe čl. 536. st. 1. ObZ-a odlučeno kao pod točkama I i II izreke ovoga rješenja.

    20.Trajanje ove privremene mjere temelji se na odredbi čl. 351. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/12, 25/13 93/14, 55/16 - u daljnjem tekstu OZ-a).

    21.Iz svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude i rješenja.

    U Zagrebu, 1. listopada 2026. godine

    S u d a c:

    Ante Brkljačić

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude i rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

    Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u postupku

    O žalbi odlučuje Županijski sud.

    DNA:

    1. pun. tužiteljice

    2. tuženiku

    3. posebnom skrbniku djeteta

    4. HZSR, PU Maksimir

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.