REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3193/2026-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u zemljišnoknjižnom predmetu provedbe prijavnog lista geodetskog elaborata DGU, PUK Šibenik od 8. studenoga 2023., Klasa: 932 -06/23- 02/3123 Urbroj: 5412-26-04/2-23-5 odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije Republike Hrvatske. OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž Zk-43/2025-2 od 29. rujna 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Tisnom poslovni broj Z-702/2024 od 17. travnja 2025., u sjednici održanoj 30. rujna 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se revizija Republike Hrvatske protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž Zk-43/2025-2 od 29. rujna 2025. zbog pravnih pitanja koja glase:
1. Je li potrebna odluka Vlade Republike Hrvatske o ukidanju statusa pomorskog dobra na katastarskoj čestici koja se nalazi unutar granica pomorskog dobra, sve prije podnošenja prijedloga za uknjižbu nerazvrstane ceste u zemljišnoj knjizi?
2. Može li zemljišnoknjižni sud dopustiti cijepanje nekretnine koja predstavlja pomorsko dobro i pribrajanja dijela površine te nekretnine nekretnini koja predstavlja nerazvrstanu cestu radi upisa javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, bez odluke nadležnog tijela o isključenju dijela nekretnine iz statusa pomorskog dobra, a sve na temelju odredbe čl. 117. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/91) i čl. 131. i 132. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19).
Obrazloženje
1. Republika Hrvatska podnijela je prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž Zk-43/2025-2 od 29. rujna 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Tisnom poslovni broj Z-702/2024 od 17. travnja 2025. zbog četiri pravna pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava kao i razvoj prava kroz sudsku praksu.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Predmet postupka je provedba cijepanja i upisa u zemljišnu knjigu nekretnine koja predstavlja nesporno pomorsko dobro na temelju geodetskog elaborata bez odluke nadležnog tijela na način da je promijenjena kultura i površina te predmetna nekretnina pripojena nekretnini koja predstavlja javnu nerazvrstanu cestu. Prvostupanjski sudovi su zaključili da iz geodetskog elaborata i priložene dokumentacije je utvrđeno da se radi o nerazvrstanoj cesti koja je evidentirana u Katastru, a čiji sastavni dio čini i dio nekretnine koja predstavlja pomorsko dobro (obala), nije bilo zapreke da se provede prijavni list i geodetski elaborat iz razloga što Zemljišnoknjižni sud nije dužan ulaziti u ispravnost sadržaja javne isprave već je u odnosu na provedbu geodetskog elaborata i prijavnog lista bio dužan samo ispitati postoje li pretpostavke iz odredbe čl. 117. st. 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24). Zauzeto pravno shvaćanje u protivnosti je sa odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-951/24-2 od 27. svibnja 2026. kojom su ukinuta rješenja Općinskog suda u Puli-Pola u istovrsnom činjeničnom predmetu i zauzeto je pravno shvaćanje da Ustav Republike Hrvatske u odredbi čl. 52. određuje da su more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu, a zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu se upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti. Navedeno Ustavna odredba u pogledu pomorskog dobra provedena je zakonom te je odredbom čl. 3. st. 1. ZPD, kojom je propisano da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republike Hrvatske ima osobitu zaštitu, a upotrebljava se i koristi pod uvjetima na način propisan tim zakonom. Definicija i pravni režim općeg dobra sadržani su u odredbama čl. 2. i 3. ZVDSP prema kojima je prednik prava vlasništva i drugih stvarnih prava može biti svaka pokretna ili nepokretna stvar osim onih koji za to nisu sposobni (čl. 2. st. 2.), a nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno nego su u uporabi svih kao što su atmosferski zrak, voda, rijekama, jezerima i moru te morska obala (opće dobro čl. 3. st. 2.). O općim dobrima vodi brigu, njima upravlja i za to odgovara Republika Hrvatska ako posebnim zakonom nije drugačije određeno (čl. 3. st. 3.). Prema čl. 22. st. 4. ZZK kada je u zemljišnoj knjizi upisano opće dobro u vlastovnici će se učiniti vidljivim to njegovo svojstvo, te tko vodi brigu, upravlja i odgovara za to dobro. Ako brigu, upravljanje i odgovornost za opće dobro ima Republika Hrvatska to se neće posebno upisivati.
4. Kako pomorsko dobro ne može biti u vlasničkom režimu, za bilo kakvu promjenu pa i prelazak u vlasnički režim jedinice lokalne samouprave potrebna je prethodna odluka nadležnog tijela Republike Hrvatske o eventualnom izuzimanju pojedine nekretnine ili njenog dijela iz pojasa morska dobra. S obzirom na naprijed navedena pitanja za koje je dopuštena revizija su važna za razvoj prava kroz sudsku praksu i zbog izloženih razloga sud je ocijenio da postoje razlozi za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP).
5. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a riješio kao u izreci. U odnosu na preostala pitanja navedena u prijedlogu za dopuštenje revizije uzima se da je prijedlog u odnosu na ista povučen (čl. 389.b. st. 3. ZPP-a).
Zagreb, 30. rujna 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
