Poslovni broj: UsI-3170/2025-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja TETIVA d.o.o. Split, Put Žnjana 17, OIB: 20358821349, zastupanog po opunomoćenicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Jeličić & partneri d.o.o. Split, Kliška 29, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ulica Republike Austrije 14, Zagreb, OIB: 95093210687, radi građevinske dozvole, 30. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Klasa: UP/II-361-03/24-02/596, Urbroj: 531-03-25-2 od 2. listopada 2025.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška ovoga upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam, Odsjeka za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje Klasa: UP/I-361-03/24-01/000062, Urbroj: 2181-1-10-3/9-24-0004 od 30. rujna 2024., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za izdavanje građevinske dozvole za građenje zgrade stambeno-poslovne namjene, 2.b skupine, na građevnoj čestici kat. čest. [katastarska čestica] (sud. čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina].

2. Tužitelj u pravodobnoj tužbi, podnesku od 8. rujna 2026 i na ročištu od 21. rujna 2026. u bitnome navodi kako osporava zakonitost rješenja zbog povreda pravila upravnog postupka, nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe kako u konkretnom slučaju nije proveden ispitni postupak kao ni predloženi očevid radi utvrđivanja stvarne mogućnosti pristupa građevinskoj čestici, pri čemu nije niti obrazloženo zašto navedeni dokaz nije izveden. Tužitelj ističe kako osporenim rješenjem nije odgovoreno na bitne žalbene navode tužitelja, pogotovo one koje se tiču ranijih rješenja tuženika , odnosno donošenja drugačijih odluka u usporedivim predmetima, a čime je tuženik povrijedio načela jednakosti i zaštite legitimnih očekivanja, prava vlasništva i poduzetničke slobode. Suprotno navodima tuženika i prvostupanjskog tijela, građevna čestica ima o osiguran pristup na javnu prometnicu JP-10 i to preko postojećeg zemljanog puta u njegovu vlasništvu, a koji put je prohodan za motorna vozila u smislu relevantne odredbe Zakona o gradnji i zakonske definicije prometne površine. Detaljni urbanistički plan uređenja područja istočno od potoka Radoševac ne zabranjuje, ne isključuje tu mogućnost pristupa na građevnu česticu a okolnost što put dijelom prolazi preko zemljišta namijenjenog budućem javnom parkiralištu u sklopu prometnice JP-6 ne mijenja njegovo postojeće stanje ni činjenicu vlasništva.. Mjesta priključenja usklađena su sa DPU-om te nakon izgradnje neće biti potrebno vršiti prilagodbe, odnosno izmjene. Tužitelj ističe kako Grad Split u periodu od donošenja DPU-a, dakle u periodu od 17 godina nije izgradio planiranu prometnu infrastrukturu niti riješio imovinskopravne odnose, a posljedice takvog propusta ne smiju pasti na investitora koji ispunjava sve zakonske uvjete za gradnju. Glede pitanja odvodnje, tužitelj ističe kako je netočno da ne postoje uvjeti za izdavanje građevinske dozvole. Naime, DPU ne isključuje vlastiti sustav odvodnje, pri čemu članak 26. st.7. GUP-a takvo rješenje dopušta do izgradnje javne mrežu. Glavnim projektom predviđen je biopročistač s ispuštanjem pročišćenih voda u upojni bunar, u skladu s izdanim posebnim uvjetima priključenja izdanim od Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split. Predložene rješenje, dodatno ističe tužitelj, nije protivno ni odredbama DPU-a n o zaštiti okoliša. Tužitelj se poziva i na pravomoćnu građevinsku dozvolu od 23. veljače 2024. koja mu je izdana za susjednu građevinu oznake M26, a kojom je u istom planskom obuhvatu prihvaćen jednak način odvodnje. Stoga nije jasno drukčije postupanje kako prvostupanjskog tijela, tako i tuženika u ovom predmetu. Predlaže poništiti osporeno rješenje.

3. Tuženik, u odgovoru na tužbu, pozivom na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

4. U ovome je upravnom sporu održana javna rasprava 21. rujna 2026. Time je strankama omogućeno da se, sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS), izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga upravnog spora.

5. Na raspravu nije pristupio uredno pozvani tuženik pa je održana bez njegove prisutnosti.

6. Tijekom dokaznog postupka, na raspravi je čitana sva dokumentacija sudskog spisa i spisa koji je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu. Po tužitelju predložene dokaz njegovim saslušanjem po zastupniku po zakonu te očevidom lica mjesta sa građevinskim vještakom, ovaj sud nije izvodio jer je to bilo suvišno za presuđenje kod prethodno navedenih izvedenih dokaz.

7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Predmet je ovoga upravnog spora ocjena zakonitosti osporenog rješenja kojim je odbijena tužiteljeva žalba protiv odluke prvostupanjskog tijela kojim je odbijen zahtjev tužitelja za izdavanje predmetne građevinske dozvole, s obrazloženjem da projektirano rješenje pristupa građevnoj čestici nije usklađeno s mjerodavnim prostornim planom, odnosno odredbama Detaljnog urbanističkog plana područja istočno do potoka Radoševac (Službeni glasnik Grada Splita 7/08)

9. S navedenim stajalištem tuženika u cijelosti je suglasan i ovaj sud te ga prihvaća pravilnim i zakonitim.

10. Člankom 110. st.1. Zakona o gradnji (Narodne novine 153/13, 20/17, 39/19 i 125/15) propisano je da je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, nakon što u provedenom postupku utvrdi da:

1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti

2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja

3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta

4. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom

5. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba

6. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

Stavkom 3. istog članka propisano je da je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građenje nove zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da:

1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka 2. postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine 3. postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i 4. postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.

11. U konkretnom slučaju nesporno je da se građevna čestica nalazi unutar obuhvata Detaljnog urbanističkog plana područja istočno od potoka Radoševac („Službeni glasnik Grada Splita", broj: 7/08), u zoni mješovite namjene M1 (pretežito stambena), građevna čestica oznake M-24. Iz kartografskog prikaza DPU-a, 2.1. Prometna mreža, vidljivo je da planirana građevna čestica ostvaruje pristup na javnu prometnu površinu na način da se ista priključuje na kolno-pješačku prometnu površinu oznake JP-6, i to sa točno određenim mjestom priključenja , pri čemu za građenje predmetne prometne površine nije izdana građevinska dozvola. Nadalje, odredbom čl. 11. odredbi za provođenje DPU-a propisano je da je svim građevnim česticama osiguran izravan pristup sa kolnih prometnica, dok je odredbom čl. 8. DPU-a propisano da su ovim planom utvrđene građevne čestice javnoprometnih površina ulične mreže, a da su oblik i veličina građevnih čestica ulične mreže, kao i mjesta kolnog prilaza prikazani na kartografskom prikazu br. 2.1. Prometna mreža. Navedenom odredbom je također propisano da se građevine unutar obuhvata mogu graditi samo na zemljištu koje je, sukladno Planu, opremljeno osnovnom komunalnom infrastrukturom ili na zemljištu čije je uređenje započelo temeljem Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture ili na temelju ugovora o uređenju građevinskog zemljišta. Prema definiciji iz članka 3. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade.

12. Uvidom u konkretni glavni projekt, mapa 1, projekt arhitekture, zajedničke oznake M24, iz prosinca 2023., list 27 spisa, točka 8d), „Priključenje na prometnu površinu" utvrđeno je kako će konkretna građevna čestica planske oznake M24, po izgradnji prometnice JP6 imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu, a do tada će ostvariti posredan pristup preko istočnih čestica koje su u vlasništvu vlasnika građevne čestice.

13. Uzimajući u obzir prethodno navedene odredbe DPU-a, te projektirano rješenje pristupa na prometnu površinu, po ocjeni suda pravilno je prvostupanjsko tijelo zaključilo kako predmetna građevna čestica nema mogućnost priključenja na prometnu površinu u vidu odredbe čl. 110. st. 3. toč. 2. Zakona o gradnji, kao i da je glede pristupa glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen protivno uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, odnosno DPU-om u smislu odredbe čl. 110. st. 1. toč. 4. Zakona o gradnji.

14. U odnosu na navode tužitelja koji se u bitnome temelje na postojanju prohodnog pristupnog puta preko nekretnina u njegovom vlasništvu, a kojim je građevna čestica povezana s javnom prometnicom Put Žnjana, valja reći kako navedena mogućnost pristupa ne isključuje obvezu da projektirano rješenje bude usklađeno s uvjetima određenim prostornim planom, u konkretnom slučaju s prethodno citiranim odredbama DPU područja istočno od potoka Radoševac.

15. Suprotno navodima tužitelja, odredbu čl. 110. st.3. toč. 2. Zakona o gradnji kojom je propisano da je tijelo dužno izdati građevinsku dozvolu u slučaju kada utvrdi da postoji mogućnost priključenja na prometnu površinu, nije moguće tumačiti izdvojeno od stavka 1. točke 4. istog članka kojom se zahtijeva usklađenost glavnog projekta u pogledu lokacijskih uvjeta s uvjetima propisanim prostornim planom.

16. U konkretnom slučaju, a kako je to već prethodno rečeno, DPU-om područja istočno od potoka Radoševac određena je prometna mreža, oblik i veličina prometnih površina te mjesta priključenja građevnih čestica. Za građevnu česticu za koju je zatraženo izdavanje građevinske dozvole, predviđen je neposredan priključak na prometnicu JP-6 za koju nije izdana građevinska dozvola, a glavnim projektom je predviđeno da se do njezine izgradnje pristup ostvaruje posredno, preko drugih čestica u vlasništvo tužitelja.

Pritom je važno napomenuti i da osim toga što je projektom predviđeno rješenje priključka na javnu površinu protivno izričitim odredbama DPU-a, tako predviđen pristupni put jednim svojim dijelom prelazi preko površine namijenjene za parkirna mjesta u sklopu prometnice JP-6, pa na taj način projekt odstupa i od namjene površina određene DPU-om. Pritom navod tužitelja o tome da DPU izričito ne zabranjuje privremeni pristup preko vlastitog zemljišta, nije odlučan za rješavanje ove upravne stvari obzirom na činjenicu da se usklađenost s planskim rješenjem zahtijeva neovisno o tome sadrži li plan izričitu zabranu drukčijih rješenja.

17. Također, a glede navoda tužitelja o tome da zemljište kojim prolazi put nije privedeno namjeni i da je u privatnom vlasništvu te da stoga nema osnove da isti do gradnje planom predviđene prometnice koristi kao pristupni put u privatnom vlasništvu, valja reći kako je isti neosnovan jer se rješenje kojim je odbijen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole ne temelji na utvrđenju da bi to zemljište postalo javna površina, nego na neusklađenosti projektiranog pristupa s prostornim planom.

18. Nadalje a glede pozivanja tužitelja na ranije izdanu građevinsku dozvolu istom investitoru za susjedno građevinu, valja reći kako ta okolnost ne predstavlja osnovu za izdavanje dozvole u ovom predmetu ako za izdavanje dozvole nisu ispunjeni za to propisani uvjeti.

19. Neosnovan je i prigovor tužitelja da su osporenim rješenjem povrijeđeni njegovo pravo vlasništva i poduzetnička sloboda zbog toga što DPU-om planirana prometna infrastruktura nije izgrađena ni nakon dugog razdoblja od njegova donošenja. Naime, ta okolnost sama po sebi ne otklanja obvezu usklađenosti projekta s važećim prostornim planom niti ovlašćuje tijelo graditeljstva na izdavanje dozvole protivno njegovim odredbama. Pozivanje tužitelja na pravo vlasništva i poduzetničku slobodu i po ocjeni ovog suda, ne daje pravo na gradnju sukladno projektu koji je protivan propisanim lokacijskim uvjetima.

20. Uzimajući u obzir da je neusklađenost projekta s prostornim planom u pogledu projektiranog pristupa na prometnu površinu dostatan razlog za odbijanje zahtjeva, navodi o dopuštenosti vlastitog sustava odvodnje, primjeni GUP-a i izdanim posebnim uvjetima ne mogu dovesti do drukčije odluke, pa se sud nije ni upuštao u ocjenu osnovanosti istih.

21. Slijedom iznijetog, ocjena je ovog suda kako osporenim rješenjem tuženika, uz obrazloženje koje je njime dano, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na drugačiju odluku ovog suda 22. Nisu ostvareni razlozi ništavosti iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" br. 47/09. i 110/21.) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

23. Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a presuđeno kao pod točkom I. izreke.

24. Budući da tužitelj nije uspio u ovom sporu, to je i njegov zahtjev za naknadu troška odbijen, te je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U Splitu 30. rujna 2026.

S U T K I NJ A

Ana Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana dostave, putem ovoga suda, u 5 primjeraka, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA: - opun. tužitelja,

- tuženiku ,

- u spis.