REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4817/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DRUGA FUNDACIJA SPV d.o.o. iz Zagreba, Lonjička ulica 2A, OIB: 25132169807, zastupanog po punomoćnici Doroteji Jurčić Nižić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženice ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. iz Rijeke, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Metelko, Knežević & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž- 4396/2025-2 od 20. svibnja 2026., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1566/2024 od 16. rujna 2025., u sjednici održanoj 30. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija u odnosu na pravna pitanja.

II. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava.

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-4396/2025-2 od 20. svibnja 2026., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1566/2024 od 16. rujna 2025.

2. Tužitelj nije dostavio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.

3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je riječ o pitanjima glede kojih pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i zauzetih pravnih shvaćanja (primjerice odluka ovoga suda broj Rev-673/2023 od 13. veljače 2024.).

4. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda sukladno čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješiti kao u toč. I. izreke.

5. Tuženica se u prijedlogu za dopuštenje revizije pozvala i na razlog iz čl. 385.a st. 2. ZPP, odnosno da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i čl. 6. toč. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).

6. Međutim, ovaj sud je ocijenio da tuženica nije učinila vjerojatnim da joj je povrijeđeno navedeno temeljno ljudsko pravo na koje se u prijedlogu poziva, obzirom da nije učinila niti vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno navedeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje. Naime, obje nižestupanjske odluke nisu arbitrarne, sadrže dostatne razloge o odlučnim činjenicama, a u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku nisu počinjene teške povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava. Tuženica je u biti nezadovoljna s pravnim shvaćanjem nižestupanjskih sudova, a koje pravno shvaćanje je u potpunosti u skladu sa ustaljenom praksom ovoga suda.

7. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP riješiti kao u toč. II. izreke.

Zagreb, 30. rujna 2026.

Predsjednik vijeća:

Slavko Pavković