REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4073/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka, Jadranski trg 3, OIB:23057039320, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković & Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv I-tuženika ŠŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Goran Vujanić, odvjetnik u Zagrebu, II-tuženika FŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Pejić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Lozo & Partneri u Zagrebu, III-tuženika BŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Mateković, odvjetnik u Zagrebu i IV-tuženika AŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Josip Ećimović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ećimović & Kaleb u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1226/2024-6 od 4. studenoga 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Povrv- 2978/2023-3 od 3. studenoga 2023., u sjednici održanoj 30. rujna 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1226/2024-6 od 4. studenoga 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Povrv- 2978/2023-3 od 3. studenoga 2023.
2. Prijedlog je podnesen pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja predlagatelj smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, kao i zbog povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje iz Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, 5/14 i 69/17 – dalje: Ustav) i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
3. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio sljedeća pravna pitanja:
„1. Je li prijavom tražbine u stečajnom postupku prema glavnom dužniku prekinuta zastara i u odnosu na tuženika kao jamce platce?
2. Je li pokretanjem ovršnog postupka prema glavnom dužniku prekinuta zastara i u odnosu na tuženike kao jamce platce?
3. Primjenjuje li se na obveze jamaca plataca nakon otkaza Ugovora o dugoročnom kreditu (sklopljenog sa pravnom osobom) trogodišnji, petogodišnji zastarni rok ili desetogodišnji zastarni rok?
4. Ako je tražbina s osnove Ugovora o dugoročnom kreditu prema glavnom dužniku (korisniku kredita iz Ugovora o dugoročnom kreditu) za koji jamče jamci platci osigurana hipotekom na nekretnini na temelju Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju po kojem je glavni dužnik jedan od dužnika, primjenjuje li se prema jamcima platcima zastarni rok od 10 godina?
5. Je li drugostupanjski sud dužan, kada potvrđuje prvostupanjsku presudu temeljem čl. 373.a st. 1. ZPP, u drugostupanjskoj odluci, temeljem čl. 375. st. 1. ZPP, ocjenjujući žalbene navode tužitelja o pogrešnoj ocjeni dokaza prvostupanjskog suda (konkretno dokaza prijave tražbine po ugovoru o kreditu u stečajni postupak), navesti isprave i dokaze zbog kojih smatra da prvostupanjski sud nije pogrešno ocijenio dokaze i razloge, odnosno zbog kojih njegovu ocjenu isprava i dokaza smatra osnovanom?“.
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. Prijedlog djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.
6. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje tužitelja nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
7. Prvo i drugo postavljena pitanja nisu pravna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP obzirom tužitelj nije iznio odgovarajuće razloge važnosti. Naime, odluka na koju se predlagatelj poziva kao razlog važnosti, ne predstavlja odgovarajući razlog važnosti tih pitanja s obzirom da u toj odluci nije zauzeto shvaćanje o postavljenim pitanjima.
8. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. ZPP ovaj sud je ocijenio da se treće postavljeno pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije ne može smatrati pravnim pitanjem koje bi bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i/ili za razvoj prava obzirom je pravno shvaćanje niežestupanjskog suda u pobijanoj presudi u pogledu postavljenog pravnog pitanja suglasno s pravnim shvaćanjem koje je revizijski sud zauzeo u odluci broj Rev- 3501/2018-2 od 21. siječnja 2020.
9. Revizijski sud je ocijenio da četvrto naznačeno pitanje u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer je riječ o pitanju koje polazi od drugačijeg činjeničnog utvrđenja od onog u postupku.
10. Peto postavljeno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer se radi o pitanju od čijeg odgovora ne ovisi ishod spora obzirom predmetno pitanje polazi od procesnih pretpostavki koje u predmetnom postupku nisu ostvarene.
11. Naime, naznačujući pitanje, kojim sugerira na počinjenje bitne povrede odredaba paničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 375. st. 1. ZPP, tužitelj polazi od postupovne pretpostavke koja nije ostvarena obzirom je drugostupanjski sud presudu u odnosu na glavno potraživanje donio na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, pri čemu je odgovorio na sve žalbene razloge od odlučnog značenja za donošenje odluke o osnovanosti žalbe.
12. Tužitelj nije učinio vjerojatnim da su mu u drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i to pravo na pravično suđenje.
13. Pravno shvaćanje i primjena zakona u nižestupanjskim odlukama obrazloženi su na valjan i prihvatljiv način, pri čemu drugostupanjski sud u smislu čl. 375. ZPP treba ocijeniti one žalbene navode koji su od odlučnog značenja i označiti razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. U konkretnom slučaju drugostupanjski sud je detaljno obrazložio svoju presudu, tako da se ista ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom.
14. Slijedom iznesenog, a budući da je ocijenjeno da postavljena pravna pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije je djelomično odbijen na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP te je riješeno kao u točki I. izreke.
15. Kako predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, valjalo je u tom dijelu prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP te riješiti kao u točki II. izreke.
Zagreb, 30. rujna 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
