Poslovni broj: Usž-564/2026-4
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Snježane Horvat-Paliska, predsjednice vijeća, Hrvoja Miladina i Gordane Marušić- Babić, članova vijeća te više sudske savjetnice Glorjane Čičak, kao zapisničara, u upravnom sporu tužitelja LN iz [adresa], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, radi prava na liječenje bolničkom medicinskom rehabilitacijom, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-5053/2024-6 od 04. studenoga 2025., na sjednici vijeća održanoj 30. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-5053/2024-6 od 04. studenoga 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/II 502-02/24-03/585, URBROJ: 338-01-06-05-24-04 od 25. listopada 2024 i zahtjev za naknadu troška upravnog spora.
2. Rješenjem tuženika od 25. listopada 2024. odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, KLASA: UP/I-502-02/24-03/392, URBROJ: 338-17-21-02-02-24-2 od 27. kolovoza 2024. kojim tužitelju nije priznato pravo na bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom na teret sredstava Zavoda.
3. Tužitelj pobija zakonitost prvostupanjske presude zbog svih zakonom propisanih razloga, u bitnom ističući da je prvostupanjska presuda arbitrarna i da je sud povrijedio pravo tužitelja na pristup sudu. Navodi da nije razvidno na temelju čega je sud zaključio da je tužitelj adekvatno zastupan te je unatoč navodima tužitelja kako se protivi zaključenju glavne rasprave iz razloga što nije bio zastupan po odvjetniku, odlučio zaključiti glavnu raspravu i donijeti pobijanu odluku. Naveo je da s obzirom na to da je 2006. godine imao prijelom patele, a 2019. godine prijelom femura te je provedeno operativno liječenje a u razdoblju od 08. travnja 2024. do 22. travnja 2024. provedena je i održavajuća bolnička medicinska rehabilitacija pa je nejasno iz kojeg razloga i s kojim mu se ciljem uskraćuje daljnja održavajuća medicinska rehabilitacija na teret sredstava Zavoda. Predlaže da drugostupanjski sud poništi prvostupanjsku presudu i riješi upravnu stvar te obveže tuženika na naknadu troškova upravnog spora.
4. Tuženik u odgovoru osporava navode žalbe navodeći da je Liječničko Povjerenstvo Direkcije utvrdilo da u dokumentaciji koju je tužitelj dostavio uz žalbu nema nikakvih novih činjenica koje bi bile od utjecaja na ranije doneseni nalaz, mišljenje i ocjenu od 18. listopada 2024. godine. Navodi i da je tužitelj u 2024. godini provodio liječenje bolničkom medicinskom rehabilitacijom u SBMR Naftalan od 08. travnja 2024. do 22. travnja 2024. te da je po istoj toj dijagnozi ponovno u istoj 2024. godini zatražio bolničku medicinsku rehabilitaciju, a što nije u skladu sa člankom 17. Pravilnika o ostvarivanju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom i fizikalnom terapijom u kući. Predlaže odbiti žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporavanu presudu i postupak koji joj je prethodio u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/2024. i 39/2026.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske ; dalje: ZUS), Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija, kao ni razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Prema odredbi članka 35. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj: 49/14., 51/14., 11/15., 17/15., 123/16. i 129/17; dalje: Pravilnik) pravo na bolničku medicinsku rehabilitaciju u ugovornoj specijalnoj bolničkoj zdravstvenoj ustanovi za medicinsku rehabilitaciju i fizikalnu medicinu osigurana osoba ostvaruje kao nastavak bolničkog liječenja ili na osnovi uputnice izabranog doktora, na način i pod uvjetima utvrđenim posebnim općim aktom Zavoda o bolničkoj medicinskoj rehabilitaciji i fizikalnoj medicini. Odredbom članka 17. stavka 1. i 2. Pravilnika propisano je da se radi provođenja održavajuće medicinske rehabilitacije kod kroničnih bolesti i stanja osiguranoj osobi odobrava boravak u ugovornoj specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u trajanju do najduže 21 dan i da osigurana osoba može samo jedanput u istoj kalendarskoj godini ostvariti pravo na održavajuću medicinsku rehabilitaciju zbog iste bolesti.
8. Prema podacima spisa predmeta proizlazi da je tužitelj 2006. godine imao prijelom patele, a 2019. godine prijelom femura te mu je provedeno operativno liječenje i nakon toga provođena je bolnička medicinska rehabilitacija. Također, tužitelju je od 08. travnja 2024. do 22.travnja 2024. provedena održavajuća bolnička medicinska rehabilitacija u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Naftalan te je tužitelj po uputnici izabranog liječnika od 19.srpnja 2024. ponovno zatražio provođenje održavajuće medicinske rehabilitacije na teret sredstava Zavoda.
9. Imajući u vidu citirane odredbe Pravilnika te činjenicu da je tužitelj u istoj kalendarskoj godini već ostvario traženo pravo, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja te je odbio tužbeni zahtjev.
10. Odluka o trošku utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1 . ZUS -a koja propisuje da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. S obzirom da je žalba odbijena, nije osnovan zahtjev tužitelja za sastav žalbe, pa je taj zahtjev odbijen na temelju odredbe članka 147. ZUS -a, te odlučeno kao pod točkom II. izreke.
11. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. i 147. ZUS -a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 30. rujna 2026.
Predsjednica vijeća
Snježana Horvat-Paliska
