Poslovni broj: Usž-2154/2025-4

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Radmile Bolanča Vuković, predsjednice vijeća, dr. sc. Sanje Otočan i Mire Kovačić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Andreje Pejković Rabi zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja RG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Željko Albini, odvjetnik u Zagrebu, OIB: [osobni identifikacijski broj], Gračanska cesta 91B, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Split, Trg Hrvatske bratske zajednice 9, OIB: 36162371878, radi oduzimanja oružja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1997/2024-10 od 21. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 30. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I- 1997/2024-10 od 21. veljače 2025.

II. Poništava se točka III. izreke rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1997/2024-10 od 21. veljače 2025.

III. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-213-01/24-01/101, URBROJ: 511-12-19-24-9 od 15. srpnja 2024.

IV. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova upravnog spora, uključujući i trošak sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Točkom I. izreke presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1997/2024- 10 od 21. veljače 2025. poništeno je rješenje tuženika, KLASA: UP/I-213-01/24- 01/101, URBROJ: 511-12-19-24-9 od 15. srpnja 2024. Točkom II. izreke presude naloženo je tuženiku da u roku 15 dana od dana pravomoćnosti presude vrati tužitelju svo oduzeto oružje i pripadajuće streljivo kao i oduzete i ukinute isprave o oružju. Rješenjem Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1997/2024-10 od 21. veljače 2025., odbijen je prijedlog tužitelja za osiguranje određivanjem odgodnog učinka tužbe (točka I. izreke), odbijen je prijedlog tužitelja za osiguranje izdavanjem privremene mjere (točka II. izreke) te je naloženo tuženiku da u roku 15 dana od dana pravomoćnosti te odluke nadoknadi tužitelju troškove upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura.

2. Tuženik podnosi žalbu protiv prvostupanjske presude i točke III. izreke rješenja prvostupanjskog suda zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ističe da je činjenica što se protiv tužitelja vodi prekršajni postupak pred nadležnim sudom zapreka za posjedovanje oružja u smislu članka 11. stavka 2. točke 4. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana ("Narodne novine", 94/18., 42/20. i 114/22.; u daljnjem tekstu: ZNPOG). Stoga je rješenje tuženika koje je poništeno osporenom prvostupanjskom presudom zakonito. Napominje da je posjedovanje oružja privilegija te da država mora poduzimati mjere za zaštitu javnog poretka. Smatra da je neprijavljivanje oružja (opasne stvari) na graničnom prijelazu, zlouporaba oružja u smislu članka 11. stavka 2. točke 4. ZNPOG-a, slijedom čega je javnopravno tijelo dužno oduzeti oružje. Ne postupanjem na opisani način javnopravno bi tijelo povrijedilo zakon, a s obzirom na to da je riječ o kogentnoj zakonskoj normi, javni interes mora biti ispred interesa pojedinca kojemu se oružje oduzima, uz naknadu. Predlaže da Sud poništi osporenu presudu i točku III. izreke osporenog rješenja prvostupanjskog suda.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava žalbene navode tuženika. U bitnom ističe da mu se stavlja na teret prekršaj koji nema elemente nasilja te da u konkretnom slučaju nema zakonske zapreke za posjedovanje oružja. Predlaže odbiti žalbu tuženika. Traži naknadu troška sastava žalbe u iznosu od 1.562,50 eura.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući presudu i rješenje prvostupanjskog suda u granicama propisanim člankom 134. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine,“ 36/24. i 39/26. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske; u daljnjem tekstu: ZUS), Sud je utvrdio da postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda i rešenje ne mogu ocijeniti zakonitima.

6. Postupak koji je prethodio ovom upravnom sporu pokrenut je po službenoj dužnosti radi odlučivanja o ispunjavanju uvjeta za daljnje posjedovanje oružja tužitelja. U postupku je utvrđeno da se pred Prekršajnim odjelom Općinskog suda u Dubrovniku protiv tužitelja vodi prekršajni postupak pod poslovnim brojem Pp-1060/2024 na temelju obveznog prekršajnog naloga Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Ston, KLASA: 211-07/24-1/4141, URBROJ: 511-03-08/24-1 od 12. travnja 2024. zbog počinjenja prekršaja ne prijavljivanja oružja i streljiva na graničnom prijelazu. Osporeno je rješenje tuženika doneseno jer se protiv tužitelja vodio prekršajni postupak zbog prekršaja koji predstavlja zapreku za nabavu i držanje oružja u smislu članka 11. stavka 2. točke 4. ZNPOG-a.

7. U konkretnom je slučaju prvostupanjski sud pošao od činjenice da je jedan od uvjeta za odobrenje za nabavu oružja da osoba, tražitelj izdavanja odobrenja/produženja roka isprave o oružju, nije pravomoćno osuđena ili da nije pokrenut postupak zbog počinjenja nekog od prekršaja sadržanih u članku 11. stavku 2. točki 4. ZNPOG-a, ali samo onog koji u sebi sadržava elemente nasilja. Prvostupanjski sud zaključuje da za oduzimanje oružja i isprava o oružju na temelju navedene pravne osnove nije dostatno da je riječ o prekršaju, već mora biti riječ o takvom djelu/prekršaju koje u sebi sadržava i elemente nasilja, pri čemu se u svakom konkretnom predmetu ocjenjuje je li riječ o prekršaju s elementima nasilja. Prvostupanjski sud smatra da je u konkretnoj pravnoj situaciji za oduzimanje oružja i oružnog lista ključno je li riječ o prekršajnom postupku, odnosno prekršaju s elementima nasilja, zbog kojeg se vodi postupak protiv držatelja/vlasnika oružja i isprava o oružju, pri čemu je, po ocjeni suda, irelevantno u kakvim okolnostima i zbog kojih razloga je taj postupak pokrenut. Sud napominje i to da prekršaj koji se tužitelju stavlja na teret nije izrijekom propisan kao zapreka za posjedovanje oružja bez obzira na postojanje elemenata nasilja. Na temelju navedenoga, prvostupanjski sud zaključuje da je tuženik u konkretnoj stvari pogrešno primijenio materijalni propis.

Stoga je poništio osporeno rješenje tuženika.

8. Iz spisa proizlazi da se pred nadležnim sudom protiv tužitelja vodio prekršajni postupak zbog počinjenja prekršaja iz članka 70. stavka 1. točke 16. u vezi s člankom 60. stavkom 3. ZNPOG-a prema kojemu su hrvatski državljani i državljani trećih zemalja prilikom prelaska državne granice dužni oružje i pripadajuće streljivo prijaviti graničnoj policiji.

9. Sporno je pitanje je li prekršaj zbog kojega je pokrenut prekršajni postupak prekršaj koji je prema članku 11. stavku 2. točki 4. ZNPOG-a zapreka za nabavu i držanje oružja.

10. Među općim uvjetima za izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi, propisanima člankom 11. stavkom 2. ZNPOG-a, je i uvjet da protiv osobe nije u Republici Hrvatskoj pokrenut postupak za prekršaje s elementima nasilja, posebice za prekršaje protiv javnog reda i mira, javnog okupljanja, nereda na sportskim natjecanjima, prekršaje zbog nasilja u obitelji, zbog zlouporabe droga, oružja ili eksplozivnih tvari, prekršaje u području lovstva odnosno za istovjetno djelo u državi čiji je državljanin ili u kojoj ima prebivalište ili boravište te da joj nije izrečena zaštitna mjera radi navedenih prekršaja (članak 11. stavak 2. točka 7. ZNPOG-a).

11. Članak 46. stavak 1. ZNPOG-a propisuje da će nadležno tijelo oduzeti i ukinuti isprave o oružju te će oduzeti oružje i streljivo od osobe koja prestane ispunjavati neki od uvjeta iz članka 11. stavka 2. točaka 1., 3., 4. i 5. toga Zakona ili uvjet iz članka 11. stavka 3. točke 1. toga Zakona.

12. Sud ne prihvaća ocjenu prvostupanjskog suda da za oduzimanje oružja i isprava o oružju na temelju članka 11. stavka 2. točke 4. ZNPOG-a mora biti riječ o djelu/prekršaju koje u sebi sadržava i elemente nasilja. Naime, navedena odredba ZNPOG-a, prema mišljenju ovoga Suda, obuhvaća i određene prekršaje koji, sami po sebi, nemaju elemente nasilja, ali ih, zbog njihovih mogućih posljedica, prema prosudbi zakonodavca, treba smatrati zaprekom za držanje oružja. Pored toga, valja uputiti na ranije izraženo stajalište ovoga Suda da je ratio legis odredaba o oduzimanju oružja zaštita javnog poretka te sigurnosti i zdravlja ljudi od nasilnih i potencijalno opasnih pojedinaca. Zakonodavac je, radi smanjivanja mogućnosti zlouporabe oružja, propisao kategorije kaznenih djela i prekršaja koje su zapreka za posjedovanje oružja, pri čemu sva kaznena djela i prekršaji koji sadrže elementne nasilja ili su na neki način povezani s oružjem, predstavljaju zapreku, kako za nabavu oružja, tako i za njegovo posjedovanje. Te su zakonske odredbe usmjerene na prevenciju kaznenih djela s elementima nasilja i prekršaja s mogućnošću zlouporabe oružja, odnosno zaštiti opće sigurnosti i zdravlja ljudi, a što se ne može postići nijednom blažom mjerom.

13. U konkretnom se slučaju pred nadležnim sudom vodio prekršajni postupak protiv tužitelja zbog prekršaja ne prijavljivanja oružja i streljiva graničnoj policiji prilikom prelaska državne granice, dakle, prekršaja povezanog s oružjem (bez obzira ima li sam prekršaj, kao takav, elemente nasilja), a koji prekršaj upućuje na mogućnost da bi oružje moglo biti zlouporabljeno. Navedena okolnost, prema ocjeni ovoga Suda, dovoljna je za zaključak da je tužitelj prestao ispunjavati opće uvjete za izdavanje odobrenja za nabavu oružja, odnosno da su ispunjeni uvjeti za oduzimanje oružja.

14. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju članka 135. stavka 2. i članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u točkama I. i III. izreke.

15. Budući da tužitelj nije uspio u ovom sporu, to u smislu članka 147. stavka 1. ZUS-a nije osnovan njen zahtjev za naknadu troškova spora, uključujući i trošak žalbenog postupka. Stoga je na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a odlučeno kao u točkama II. i IV. izreke.

U Zagrebu 30. rujna 2026.

Predsjednica vijeća

Radmila Bolanča Vuković