1

                            Poslovni broj: Gž-2193/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: Gž-2193/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Dariji Horvat, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja D. A. iz Z., OIB…, zastupana po punomoćniku E. S., odvjetnik iz P., protiv protustranke V. V. H. iz Z., OIB…, zastupana po punomoćniku I. R., odvjetnik iz Z., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj R1-176/2020-3 od 22. prosinca 2022., dana 13. svibnja 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

I. Odbija se žalba protustranke kao djelomično neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj R1-176/2020-3 od 22. prosinca 2022. u toč. I, II i III izreke, te u toč. IV izreke za iznos troška postupka od 244,61 eur.

 

II. Preinačuje se navedeno rješenje u toč. IV izreke za iznos troška postupka od 1.317,70 eur te odlučuje:

 

Odbija se predlagateljica sa zahtjevom za naknadu troška postupka u iznosu od 1.317,70 eur, kao neosnovanim.

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

I Razvrgava se suvlasništvo na nekretnini kč.br. 893/14 u naravi oranica površine 1037 m2, upisana u zk.ul. 51 k.o. P. geometrijskom diobom kako je prikazano u geodetskom elaboratu broj 2022-148 od 28.04.2022. izrađen po trgovačkom društvu V. d.o.o. za geodetske usluge koji je potvrđen od Državne geodetske uprave Područni ured za katastar P., Odjel za katastar nekretnina P., klasa: 932-06/2022-02/1454, urbroj: 541-29-02/1-22-3 od 31.08.2022. na način da:

a) novonastala kč.br. 893/21 površine 260 m2, u naravi oranica, upisana u k.o. P., pripadne u samovlasništvo: V. V. H. iz Z., OIB…

b) kč.br. 893/14 površine 778 m2, u naravi oranica, upisana u k.o. P., pripadne u samovlasništvo: D. A. iz Z., OIB…

II Ovo razvrgnuće suvlasništva te položaj i površina novonastalih čestica prikazani su u Geodetskom elaboratu broj 2022-148 izrađen po trgovačkom društvu V. d.o.o. za geodetske usluge od 28.04.2022. koji je potvrđen od Državne geodetske uprave Područni ured za katastar P., Odjel za katastar nekretnina P., klasa: 932-06/2022-02/1454, urbroj: 541-29-02/1-22-3 od 31.08.2022. sastavni je dio izreke ovog rješenja.

III Ovo rješenje provest će zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Puli Pola nakon njegove pravomoćnosti u skladu sa točkom I. izreke.

IV Nalaže se protustranci da predlagatelju naknadi trošak postupka u iznosu od 11.500,00 kn / 1.562,31 eura u roku od 15 dana.

 

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela protustranka zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 1 toč. 1-3 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje: ZPP) s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje preinači, podredno ukine.

 

3. Žalba je djelomično osnovana.

 

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je ustanovio da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354 st. 2 ZPP-a na koju pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 365 st. 2 ZPP.

 

5. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 toč. 11 ZPP, na koju ukazuje žaliteljica, jer pobijano rješenje sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama, nije proturiječno i isto se može ispitati.

 

6. Na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u izreci pobijanog rješenja (toč. I-III).

 

7. Uvidom u vlasnički list koji prileži strani 2 spisa sud je utvrdio da predmetna kč.br. 893/14 za koju je podnesen prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice geometrijskom diobom u naravi predstavlja oranicu površine 1037 m2 upisana u zk.ul. 51 k.o. P., a upisana kao suvlasništvo predlagateljice u ¾ dijela i protustranke u ¼ dijela.

 

8. Protustranka se u odgovoru na prijedlog protivila zahtjevu predlagatelja za geometrijskom diobom navodeći kako je kod ovoga suda pokrenula postupak radi osnivanja služnosti nužnog prolaza na spornoj nekretnini a u korist kč.br. 893/4 upisana u zk.ul. 3076 k.o. P. koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću sa dvorištem protustranke, koji prijedlog je sud odbio, a također je u međuvremenu utvrdio uvidom u rješenje posl.br. R1-211/20 da je V. H. doista protiv D. A. pokrenula kod tog suda postupak radi osnivanja služnosti nužnog prolaza. Međutim sud je utvrdio da je pravomoćnim rješenjem posl.br. R1-211/20 od 20. travnja 2022. odbačen prijedlog V. H. za osnivanjem služnosti nužnog prolaza na predmetnoj nekretnini.

 

9. Sud je proveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernične struke V. d.o.o., tijekom kojeg je identificirana sporna kč.br. 893/14 koja je upisana kao oranica površine 1037 m2, u naravi maslinik u naselju P., na koju parcelu se pristupa po uređenom putu sa istočne strane, a utvrđeno je da je protustranka u posjedu kč.br. 893/4 u naravi kuća i dvorište te do svoje nekretnine prolazi po spornoj kč.br. 893/14.

 

10. Tijekom samog očevida vještak je na zahtjev suda dao šest prijedloga načina diobe predmetne nekretnine. Predlagatelj nije imao primjedbi na nalaz vještaka mjernične struke te je naveo kako su njemu prihvatljivi prijedlozi diobe pod brojem 4. i brojem 6. skice lica mjesta.

 

11. Protustranka iako je prihvatila nalaz vještaka i dalje izražava svoje neslaganje s prijedlogom diobe navodeći kako će ukoliko do diobe dođe on izgubiti pristup putu kč.br. 893/18 što nije istina jer ta katastarska čestica u naravi predstavlja ulicu u vlasništvu Grada V.. Također nisu osnovani prigovori da bi predlagatelj morao tražiti služnost preko novoformirane parcele u vlasništvu protustranke jer su predloženi i drugačiji načini diobe bez osnivanja služnosti i bez umanjivanja suvlasničkih udjela na parcelama. Protustranka navodi da će izgubiti na vrijednosti svoje nekretnine jer da će zbog razvrgnuća suvlasničke zajednica njegova parcela postati bezvrijedna. U konačnici je protustranka u svom podnesku od 21.09.2021. pristala na razvrgnuće suvlasničke zajednice s time što je po njoj prihvatljiv prijedlog 3. uz određene promjene iz skice mjerničnog vještaka dok se s prijedlogom 4., 5. i 6. ne slaže i traži određene promjene.

 

12. Obzirom da protustranka ima manji suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini, da se protivi neosnovano geometrijskoj diobi nekretnine koja je moguća jer se nalazi unutar zone prema čl. 25. st. 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnine te da prema mišljenju suda zloupotrebljava svoja procesna ovlaštenja neosnovano prigovarajući prijedlozima diobe od strane vještaka na način da u svaki prijedlog traži određene izmjene imajući u vidu činjenicu da se stranke nisu mogle dogovoriti, sud prvog stupnja je utvrdio koji prijedlog diobe je za stranke najbolji pritom imajući u vidu u prvom redu njihove suvlasničke omjere na spornoj nekretnini.

 

13. Sud prvog stupnja smatra utvrđenim, uvažavajući suvlasničke odnose stranaka na predmetnoj nekretnini da je prijedlog broj 4 diobe najbolji, najpravedniji i najmanje otegotan za obje parnične stranke, s obrazloženjem, u bitnom, da je iz skice lica mjesta u prijedlogu 4 diobe jasno vidljivo da će obje stranke imati neometan pristupni put preko kč.br. 893/18 koja u naravi predstavlja ulicu u vlasništvu Grada V.. Dakle, ta čestica im omogućava pristup do sporne nekretnine bez da se smanjuju suvlasnički udjeli ili da se isti opterećuju pravom služnosti puta. Isto tako protustranka će preko svoje ¼ novonastale parcele moći slobodno pristupiti svojoj obiteljskoj kući i dvorištu koja je sagrađena na kč.br. 893/4 i neće morati koristiti put kč.br. 893/13 koji se nalazi u suvlasništvu trećih osoba ali će moći pored ovoga koristiti put kč.br. 893/12 jer je protustranka suvlasnica na tom putu, dakle, ima dva moguća pristupa. Sud prvog stupnja smatra da je upravo ovaj način diobe najmanje štetan za obje stranke jer se ne umanjuju suvlasnički udjeli radi osnivanja puta ili služnosti puta, obje stranke imaju pristup do svojih nekretnina sa javne površine i nakon ove diobe više neće imati nikakvih kontakata jer će biti potpuno odvojene i nezavisne jedna od druge.

 

14. Stoga je po nalogu suda stalni sudski vještak mjernične struke V. d.o.o. je izradio Geodetski elaborat za potrebu provođenja promjena u katastru zemljišta a u svrhu geometrijske diobe kč.br. 893/14 k.o. P., koji elaborat je dobio potvrdu Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar P., Odjel za katastar nekretnina pod brojem klasa: 932-06/2022- 02/1454, urbroj: 541-29-02/1-22-3 koji je potvrđen 31.08.2022. godine, a iz kojeg elaborata je razvidno da se matična parcela kč.br. 893/14 u suvlasništvu predlagateljice od ¾ dijela i protustranke od ¼ dijela dijeli geometrijskom diobom pa nastaje novo stanje na način da kč.br. 893/14 u površini od 778 m2 ostaje u samovlasništvu predlagateljice u 1/1 dijela, a novonastala kč.br. 893/21 u površini od 260 m2 ostaje u vlasništvu protustranke u 1/1 dijela.

 

15. Odredbom čl. 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje u tekstu: ZOVO) propisano je da svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je isto moguće i dopušteno i to mu pravo ne zastarijeva. Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kada bi to bilo na štetu ostalih, no može se i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O tom prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučuje sud. Odredbom čl. 48. istog zakona, propisano je da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvariti zahtijevajući ga potpuno ili samo pak djelomično i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava. Konkretno radi se o sudskom razvrgnuću jer između stranaka nema dogovora o dobrovoljnom razvrgnuću suvlasničke zajednice. Suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća u granicama mogućeg i dopuštenog.

 

16. U konkretnom slučaju radi se o sudskom razvrgnuću suvlasničke zajednice popisanoj odredbom čl. 50. ZOVO-a. Kada razvrgnuće provodi sud, on je vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća ako takav postoji, a moguće i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Međutim, sud nije vezan načinom razvrgnuća kako je to naprijed navedeno, pa će sud djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.

 

17. Tijekom trajanja postupka, protustranka nije sudu predočila niti jedan dokaz iz kojeg bi se moglo zaključiti da bi mu razvrgnućem suvlasničke zajednice nastala šteta. Protustranka se od samog početka postupka protivi razvrgnuću suvlasničke zajednice, pritom se paušalno pozivajući prema mišljenju suda da bi mu geometrijskom diobom nastala šteta, da će mu nakon diobe pasti vrijednost nekretnine, a istovremeno ne predlaže nekakav drugačiji način diobe ili eventualni sporazum koji bi mogao dovesti i do mirnog rješenja spora već ne prihvaća niti jedan prijedlog diobe a ako ga prihvaća traži konstantno izmjene.

 

18. Protivno žalbenim navodima, već u samom odgovoru na prijedlog za razvrgnuće, protustranka je izričito navela da se protivi prijedlogu predlagatelja za geometrijskom diobom predmetne nekretnine (list 12 spisa), te osim eksplicitnog protivljenja, protustranka tijekom postupka nije sudu predložila niti dostavila bilo koji dokaz koji bi govorio o opravdanosti njenih tvrdnji. Tijekom postupka protustranka je pristala na prijedlog da se suvlasnička zajednica stranaka razvrgne, ali je na svaki od šest prijedloga diobe koji je dao vještak imala ili primjedbe ili je tražila određene izmjene (list 62-63 spisa). Stoga sud prvog stupnja pravilno smatra, da su navodi protustranke paušalno iznijeti, tek sa svrhom da se postupak odugovlači, da je protustranka svjesna da ima manji suvlasnički udio na predmetnoj nekretnini i da u nijednoj varijanti diobe ne može ostvariti neke svoje želje u odnosu na predlagatelja koji ima veći suvlasnički udio. Nekog razumnog objašnjenja svome protivljenju diobi protustranka nije dala, a pravilo je da ukoliko je nekretninu moguće geometrijski podijeliti onda se to tako i čini, a civilna dioba dolazi u obzir tek ukoliko geometrijska dioba nije moguća.

 

19. Protivno žalbenim navodima protustranke, pravilno je sud prvog stupnja odlučio suvlasničku zajednicu nekretnina stranaka razvrgnuti geometrijskom diobom obzirom da nema razloga da se predmetna nekretnina ne bi mogla razvrgnuti geometrijskom diobom, kako je to naveo vještak, a sporazuma stranaka o načinu razvrgnuća nema, slijedom čega je sud predmetnu nekretninu kč.br. 893/14 k.o. P. sudski razvrgnuo geometrijskom diobom, sve primjenom odredbe čl. 47. u svezi sa čl. 48., 49. i 50. ZOVO.

 

20. Žaliteljica bez uspjeha u žalbi ponavlja i ustraje kod svih navoda i prigovora koje je iznijela i tijekom postupka, a koje je sud prvog stupnja pravilno otklonio.

 

21. Pogrešku u pisanju u pouci o pravnom lijeku (presuda umjesto rješenje), može sudac ispraviti u svako doba sukladno odredbi čl. 342 st.1 ZPP.

 

22. U odnosu na naknadu troška nastalog u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina stranaka, sud prvog stupnja pogrešno navodi da, obzirom da je predlagatelj zatražio diobu i u cijelosti u tome uspio, pripada mu pravo na naknadu parničnog troška sukladno odredbi čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. ZPP-a, te je predlagatelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno važećim odredbama Odvjetničke tarife i utvrđenoj vrijednosti predmeta spora i to trošak pristupa na tri ročišta za glavnu raspravu i sastav tri podneska u sveukupnom iznosu od 600 bodova. Imajući u vidu vrijednost boda od 15 bodova (pogreškom u pisanju navedeno godina) i PDV od 25 % predlagatelju na ime odvjetničkog troška pripada iznos od 11.250,00 kuna. Tom iznosu pridodan je trošak sudskih pristojbi na prijedlog u iznosu od 100,00 kuna i na odluku suda u iznosu od 150,00 kuna, pa sveukupan trošak koji pripada predlagatelju iznosi 11.500,00 kuna / 1.562,31 eura.

 

23. Sukladno odredbi čl. čl. 54. ZOVO propisano je da troškove razvrgnuća snose sudionici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako Zakon ili njihov sporazum određuje drukčije, a taj posebni zakon jest Zakon o sudskom izvanparničnom postupku gdje je u paragrafu 20. st. 1. propisano da, ukoliko u tom zakonu nije što drugo naređeno, u vanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden dok stavak. 2. istog paragrafa propisuje da, ako u smislu navedenog 1. st. više lica imaju da snose troškove, oni odgovaraju za troškove solidarno, pa kako je temeljno načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi svoje troškove, pa tako trošak zastupanja pada na zastupanog, a ako je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno, time da nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi i troškovi očevida i vještačenja. Zbog navedenog, trošak vještačenja u ovoj pravnoj stvari iznosi 929,06 eur, a trošak očevida 49,38 eur, sveukupno 978,44 eur, dok trošak sudske pristojbe u ovom postupku uopće nije plaćen, a obzirom na suvlasničke dijelove stranaka ovog postupka od predlagateljice u 3/4 dijela, i protustranke u 1/4 dijela, to je sud prvog stupnja trebao obvezati protustranku naknaditi predlagateljici 1/4 dijela troška ili iznos od 244,61 eur, u kom dijelu je pobijano rješenje u toč. IV izreke trebalo potvrditi dok je s iznosom od 1.317,70 eur predlagatelja trebalo odbiti, jer predlagateljici ne pripada pravo na daljnji trošak iznad dosuđenog iznosa jer trošak zastupanja u ovom izvanparničnom postupku, pada na zastupanog.

 

24. Radi navedenog temeljem odredbe čl. 380 toč. 2 i 3 ZPP-a trebalo je riješiti kao u izreci.

 

 

U Zagrebu, 13. svibnja 2024.

 

                                                                                                                                                             Sudac:

Darija Horvat, v.r.