Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-1205/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Ani Gradišek, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatski Telekom d.d., OIB 81793146560, Radnička cesta 21, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u Zagrebu, protiv ovršenice LK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, posl.br. Ovr-426/2026-4 od 14. travnja 2026., dana 30. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu, posl.br. Ovr-426/2026-4 od 14. travnja 2026.

Obrazloženje

1. Prvosutpanjski sud donio je Zaključak kojim se ovršenica upućuje da u oku od petnaest dana od dostave ovog zaključka, zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 11. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24.), protiv ovrhovoditelja pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate pokrenutom kod Financijske agencije od strane ovrhovoditelja na temelju ovršne isprave – rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave što ga je javna bilježnica Lada Škaričić-Sinčić donijela dana 02. kolovoza 2012. pod poslovnim brojem Ovrv- 35259/12.

Rješenjem istog suda odbijen je prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe.

2. Rješenje, kojim je odbijen prijedlog za odgodu ovrhe, pobija ovršenica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže, prihvatiti prijedlog za odgodu izravne naplate, pokrenute kod Financijske agencije (dalje: FINA), temeljem ovršne isprave – rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave što ga je javna bilježnica Lada Škaričić-Sinčić donijela dana 02. kolovoza 2012. pod poslovnim brojem

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome

– dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredbe postupka iz odredbe čl. 365. sv. 2. Zakona o parničnom postupku "Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. , 114/22. i 155/23. dalje: ZPP) sve u vezi s čl. 21. sv. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016. i 73/2017, 131/20, 114/22 - dalje: OZ) ovaj sud je ocijenio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Odredbom članka 210. st. 1. OZ određeno je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ, prema odredbi čl. 209. st. 5. istog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. U st. 2. istog članka propisano je, među ostalim, da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe.

6. Odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1. do 10. OZ propisani su razlozi zbog kojih sud, na prijedlog ovršenika, može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu (objektivne pretpostavke), uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje (subjektivne pretpostavke). Dakle, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, za odgodu ovrhe potrebno je kumulativno ispunjenje dviju pretpostavki.

7. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe uz obrazloženje, da je ovršenica Zaključkom prvostupanjskog suda upućena pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate pokrenutom kod FINA-e od strane ovrhovoditelja, te je ispunjen jedan od posebnih uvjeta za odgodu ovrhe iz čl. 65.1. OZ.

8. Međutim, prvostupanjski sud utvrđuje da ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Naime, prilikom ispitivanja vjerojatnosti nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, težište ispitivanja usmjerava se na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost da u postupku eventualne protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja, no u konkretnom slučaju ovršenica nije učinila vjerojatnim da u slučaju proglašenja ovrhe nedopuštenom neće moći povratiti ono što je ovrhovoditelj eventualno neosnovano stekao ovrhom.

9. Osim toga, ovrhovoditelj je hrvatski nacionalni fiksni i mobilni operater, za kojeg je opće poznato da uspješno posluje već dugi niz godina, pa s tim u vezi, ovršenica nije učinila vjerojatnim da u slučaju proglašenja ovrhe nedopuštenom neće moći povratiti ono što je ovrhovoditelj eventualno neosnovano stekao ovrhom.

10. Stoga, imajući u vidu sve navedeno, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, propisane odredbom članka 65. OZ, uslijed čega je odbijen prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe te je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 30. rujna 2026.

Sudac

Ana Gradišek