Poslovni broj: Usoz-28/2026-10
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Kristine Senjak Krunić, predsjednice vijeća, dr. sc. Sanje Otočan, Senke Orlić- Zaninović, Blanše Turić i Snježane Horvat-Paliska, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta u povodu zahtjeva NZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Nada Mikulandra, odvjetnica iz Šibenika, Stjepana Radića 14a, na sjednici vijeća održanoj 30. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
I. Ukida se Odluka o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi KLASA: 410-23/25-01/01 URBROJ: 2182-11-01-25-2 od 25. studenog 2025. („Službeni vjesnik Općine Pirovac“, 18/25.).
II. Odbija se zahtjev Općine Pirovac za naknadu troškova ovog upravnog spora.
Obrazloženje
1. ĐZ iz [adresa] podnio je zahtjev za ocjenu zakonitosti Odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi: KLASA: 410 - 23/25-01/01 URBROJ: 2182-11-01-25-2 od 25. studenog 2025. („Službeni vjesnik Općine Pirovac“, 18/25. u daljnjem tekstu: Odluka).
2. Podnositelji zahtjeva osporava Odluku obzirom da je vlasnik [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se proglašava javnim dobrom. Budući da se ne radi o nekretnini u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, smatra da je osporenom Odlukom donositelj izravno prekoračio svoje ovlasti i pogrešno primijenio članak 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, 68/18., 110/18., 32/20. i 145/24.; u daljnjem tekstu: ZKG). Ističe da je Odluka objavljena 26. studenog 2025. s naznakom da stupa na snagu osmog dana od dana objave u službenom glasilu, a donositelj je na dan objave uputio javni poziv, KLASA: 363-08/25-01/14 URBROJ: 2182-11-02-25-1, o započinjanju postupka evidentiranja u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao komunalne infrastrukture, zakazivanju vremena obilježavanja granica tog zemljišta radi izrade geodetskog elaborata te pozivanju nositelja prava na nekretnini na uvid u geodetski elaborat. Stoga je donositelj poduzeo radnje u provedbi Odluke bez da je ona stupila na snagu. Ističe da predmetni dio k.č.br. *244/1 k. o. [katastarska općina] nije u naravi trg niti javna prometna površina, već dvorište uz kuću u privatnom vlasništvu, koji se, bez valjane pravne osnove i njegove suglasnosti kao vlasnika, trajno koristi u privatne svrhe ugostiteljskog obrta „[obrt]“. Smatra da prostor koji je u isključivoj uporabi jednog privatnog subjekta, a fizički i funkcionalno je izuzet od slobodnog pristupa neodređenog broja osoba, ne može imati status javnog dobra u općoj uporabi niti može predstavljati komunalnu infrastrukturu u smislu članka 59. i 62. ZKG-a. Osporenom Odlukom se, prema mišljenju podnositelja zahtjeva, zanemaruje načelo transparentnosti, stvarno stanje na terenu te se pokušava prikriti privatna uzurpacija prostora. Napominje da se u odnosu na predmetnu nekretninu vodi izvanparnični postupak uređenja međe pred Općinskim sudom u Šibeniku, poslovni broj: R1253/2025. Pored navedenog, iznosi razloge radi kojih je geodetski elaborat nezakonit. Predlaže staviti izvan snage osporeni opći akt. 3. Očitovanje o zahtjevu podnositelja dostavio je HZ načelnik [adresa], u kojem iznosi da je Odluka donesena u postupku koji je proveden u skladu s odredbama članaka 59., 60., 61., 62. i 132. ZKG-a, kako bi se [adresa] u [adresa], koji je djelomično položen na dijelu *244/1 k. o. [katastarska općina], proglasio javnim dobrom u općoj uporabi, čime je evidentirano stvarno stanje navedenog područja. Ističe da je Javnim pozivom od 26. studenog 2025., objavljeno započinjanje postupka evidentiranja javnog dobra u općoj upotrebi, sve kako bi se zainteresirane stranke mogle javiti i izvršiti uvid u planirani geodetski elaborat i prateću dokumentaciju. Osporava da je dio predmetne čestice dvorište podnositelja zahtjeva, što potvrđuju isprave iz izvanparničnog postupka uređenja međe pred Općinskim sudom u Šibeniku, poslovni broj: R1253/2025 i fotografije, što sve dostavlja u prilogu. Također iznosi da je tijekom 2014. godine izvršena rekonstrukcija i uređenje predmetnog Trga, kada je izrađena dokumentacija i grafički prikaz obuhvata te rekonstrukcije, a prilikom čije izvedbe podnositelj prijedloga i članovi njegove obitelji nisu imali prigovora. Napominje da na predmetnom dijelu navedenog Trga, ugostiteljski obrt obavlja djelatnost na temelju ugovora o zakupu javne površine još od početka 2000-tih do danas. Potražuje trošak za sastav podneska po odvjetniku.
4. Zahtjev je osnovan.
5. Osporenu Odluku donijelo je Općinsko vijeće Općine [adresa] 25. studenog 2025. na temelju članka 59., 62. i 132. ZKG-a te članka 30. Statuta Općine Pirovac („Službeni vjesnik Općine Pirovac“, 4/23. i 12/25).
6. Odlukom se utvrđuje status javnog dobra u općoj uporabi za [adresa], kao javne prometne površine na kojoj nije dopušten promet motornim vozilima, na dijelu nekretnine oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označenom na grafičkom prilogu ovlaštenog inženjera geodezije JZ, mag.ing.geod.,koji će se na temelju Odluke upisati u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Tisnom kao neotuđivo vlasništvo Općine Pirovac.
7. Za ocjenu zakonitosti osporavane Odluke u formalnom smislu mjerodavne su odredbe članka 11. stavaka 1. i 2. ZPPI-a, koje propisuju:
„Članak 11.
(1) Tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima dužne su provoditi savjetovanje s javnošću pri donošenju zakona i podzakonskih propisa, a pri donošenju općih akata odnosno drugih strateških ili planskih dokumenta kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba.
(2) Savjetovanje s javnošću tijela državne uprave provode preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, a druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima preko internetske stranice ili preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću, objavom nacrta propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta, s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem propisa, akta ili drugog dokumenta, sastavom radne skupine koja je izradila nacrt, ako je odlukom čelnika tijela radna skupina bila osnovana te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja.“
8. Navedene odredbe članka 11. ZPPI-a na odgovarajući način se primjenjuju u postupku donošenja općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima se uređuju pojedina pitanja iz njihova samoupravnog djelokruga, a kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana i uređuju druga pitanja od interesa za opću dobrobit građana i pravnih osoba na njihovu području.
9. Osporenom Odlukom utvrđuje se status javnog dobra u općoj uporabi, javne prometne površine na kojoj nije dopušten promet motornih vozila, (dio [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), iz čega valja zaključiti da je riječ o općem aktu koji uređuje pitanja od interesa za građane na području Općine Pirovac. Dakle, predmetna je Odluka opći akt jedinice lokalne samouprave kojim se neposredno uređuju pitanja od interesa za građane na području Općine Pirovac. Stoga je jedinica lokalne samouprave u postupku donošenja osporenog općeg akta bila dužna postupiti prema članku 11. ZPPI -a.
10. Međutim, na mrežnoj stranici Općine Pirovac ne postoji podatak o provođenju savjetovanja s javnošću u vezi s osporenom Odlukom iz kojeg razloga je osporeni opći akt nezakonit u formalnom smislu.
11. Slijedom navedenog, Sud je na temelju članka 162. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24. i 39/26. u daljnjem tekstu ZUS), ukinuo osporenu Odluku zbog njezine nezakonitosti u formalnom smislu.
12. U odnosu na zahtjev donositelja osporenog općeg akta za naknadu troškova spora, valja reći sljedeće:
12.1. Iz članka 21. ZUS-a, koji se na odgovarajući način primjenjuje i u upravnom sporu radi ocjene zakonitosti općih akata, proizlazi da radnje u sporu za tuženika u pravilu poduzima službena osoba javnopravnog tijela. Nadalje, valja imati na umu članak 8. stavak 1. ZUS-a prema kojemu sud mora voditi računa da se upravni spor provede uz izbjegavanje nepotrebnih troškova za stranke. Stoga Sud ocjenjuje da trošak zastupanja donositelja osporenog općeg akta po odvjetniku nije nužan odnosno opravdan izdatak u sporu, jer takvim zastupanjem nastaju troškovi veći od onih koji bi nastali da je donositelja osporenog općeg akta zastupala službena osoba. Ako pak donositelj osporenog općeg akta ovlasti za zastupanje odvjetnika, trošak takvog zastupanja ne smije pasti na teret druge strane u sporu (koja je izgubila spor) jer bi takvim postupanjem stranci koja podnosi zahtjev za pokretanje postupka ocjene zakonitosti općeg akta bilo otežano pravo na pristup sudu, pri čemu treba imati na umu i činjenicu da javnopravno tijelo, kao donositelj općeg akta koji je predmet ocjene u objektivnom upravnom sporu, najčešće nastupa s pozicije iure imperii, a ne iure gestionis.
12.2. S obzirom na navedeno, Sud zaključuje da donositelj osporenog općeg akta, čiji je položaj u objektivnom upravnom sporu usporediv s položajem tuženika u subjektivnom upravnom sporu, nema pravo na naknadu troškova zastupanja po odvjetniku, neovisno o ishodu spora.
12.3. Slijedom iznesenog, na temelju članka 148. stavka 1. ZUS-a, odlučeno je kao u točki II. izreke.
13. Odluka prestaje važiti danom objave ove presude u „Narodnim novinama“ (članak 162. stavak 4. ZUS-a).
U Zagrebu 30. rujna 2026.
Predsjednica vijeća
Kristina Senjak Krunić
