REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-326/2025-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda, Nives Šimunović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Mariji Jurić Jurišić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćnici GĆK mag. iur. po generalnoj punomoći Su- 501/25, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 31. kolovoza 2026. godine, u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja ŠĆ, odvjetničke vježbenice i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 30. rujna 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužiteljici EĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova naknade neimovinske štete i imovinske štete (tuđe pomoći) ukupan iznos od 1.120,00 eura, sa zateznim kamatama tekućim od dana 31. svibnja 2024. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koje je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.788,18 eura, sa zateznim kamatama tekućim od 30. rujna 2026. g. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koje je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je dana 31.05.2022.g. tužiteljica ozlijeđena prilikom odlaska na posao, krećući se nogostupom Ulice Ksavera Šandora Đalskoga, kada je nagazila na oštećenje na nogostupu, pri čemu je iskrenula desnu nogu i pala. Tužiteljica navodi da je održavanje javnih površina na području grada Zagreba odgovora n Grad Zagreb koji je dužan osigurati da komunalne službe djeluju tako da se spriječi nastanak štete građanima grada Zagreba. Navodi se da je grad prenio obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti na podružnice Zagrebačkog holdinga d.o.o. Zagreb, a sve podružnice Zagrebačkog holdinga d.o.o. osigurale su svoju odgovornost od obavljanje djelatnosti kod tuženika, iz čega proizlazi pasivna legitimacija tuženika. Tužiteljica navodi da je zadobila tjelesne ozljede uslijed kojih je trpjela fizičke bolove i strah, te tvrdi da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega.

2. Prema konačno preciziranom tužbenom zahtjevu u podnesku od 27. listopada 2025. godine, tužiteljica usklađuje tužbeni zahtjev prema nalazu i mišljenju vještaka po slijedećim kriterijima:

- za pretrpljene fizičke boli traži iznos od 600,00 eura

- za pretrpljeni strah traži iznos od 500,00 eura

- za tuđu pomoć traži iznos od 20,00 eura (4 sata x 5,00 eura)

odnosno traži od tuženika naknadu štete u ukupnom iznosu od 1.120,00 eura, sa zateznim kamatama tekućim od 31.05.2024. godine do isplate, kao i naknadu parničnog postupka, sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

3. U odgovoru na tužbu tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, osporava nastanak štetnog događaja na način kako je opisano u tužbi, te osporava odgovornost, osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev i naknaditi tuženiku parnični trošak.

4. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom medicinske dokumentacije, odštetnog zahtjeva, odgovora tuženika, fotografija oštećenja na pločama ispred ulaza u bolnicu, prijave o ozljedi na radu, medicinskim vještačenjem, očevidom na licu mjesta, saslušanjem svjedoka JĆ i saslušanjem tužiteljice osobno kao parnične stranke.

5. Nakon provedenih dokaza i ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sud nalazi da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. U ovoj pravnoj stvari, nije sporno da Zagrebački holding d.o.o. ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti kod tuženika, ali je sporan način nastanka štetnog događaja i odgovornost tuženika za štetu koju je tužiteljica pretrpjela, s obzirom da tuženik smatra da je tužiteljica isključivo odgovorna za nastanak štetnog događaja jer nije upotrijebila dužnu pažnju.

7. Sporna je visina postavljenog tužbenog zahtjeva i tijek zateznih kamata.

8. Radi utvrđivanja spornih okolnosti provedeni su naprijed navedeni dokazi.

9. Prilikom očevida na licu mjesta, utvrđeno je da je tužiteljica hodala nogostupom Ulice Ksavera Šandora Gjalskog, te da se u blizini Dječjeg vrtića "Cvrčak" na jednom dijelu nogostupa nalazi uzdignuće na kojem je raspuknut asfalt, koje uzdignuće se prostire gotovo cijelom širinom nogostupa, te se tužiteljica spotaknula upravo na tom uzdignuću i noga joj se okrenula.

10. Iz iskaza svjedokinje JĆ proizlazi da nije bila očevidac nezgode, već se s tužiteljicom koja joj je kolegica srela na poslu u garderobi tvornice "Kraš", s kojom je te večeri radila u noćnoj smjeni. Izjavila je da joj se tužiteljica potužila da se tijekom dolaska na posao spotaknula i pala, da je bio mrak i nije ništa vidjela, te je tom prilikom ozlijedila nogu u području između gležnja i stopala, koje mjesto joj je bilo bolno i otečeno. Navela je da je tužiteljici, koja je jedva hodala, pomogla i odvela je na Hitnu pomoć.

11. Tužiteljica je navela da je sporne večeri radila u noćnoj smjeni u tvornici "Kraš", koja smjena počinje u 21,30 sati, ali zaposlenici dođu ranije kako bi se presvukli za posao. Navela je da je hodala pješice do posla, te je opisala da se na nogostupu u ulici Š.K. Gjalskog na jednom dijelu nogostupa nalaze grbe na asfaltu, jer je uz nogostup posađeno drveće koje pušta korijenje pa se asfalt uzdigao i napuknuo radi korijenja tog drveće koje je ispod asfalta. Izjavila je da se na jednoj takvoj grbi spotaknula i pala te istegnula stopalo. Izjavila je da je jedva ustala i nastavila hodati do posla, iako je osjećala bol, još uvijek je mogla hodati. Tužiteljica je navela da su dolaskom na posao, bolovi bili sve jači, noga je natekla, nije više mogla stati na tu nogu, te je kolegica odvela na Hitnu pomoć. Objasnila je da je te večeri na nogama imala mokasine koje imaju punu petu, te da je hodala normalnim hodom, uobičajenim tempom, te da uvijek krene na posao ranije kako ne bi trebala žuriti. Spotaknula se na grbi na nogostupu, a na tom dijelu se, kako tvrdi, nalazi više takvih grba i uzdignuća asfalta. Odgovarajući o visini uzdignuća, tužiteljica je navela da su visoka do deset cm, te je navela da je pretežno prostiru cijelom širinom nogostupa, ali nisu svugdje jednako visoka. Tim putem je često prolazila.

12. Prihvaćen je iskaz svjedokinje koji je djelovao uvjerljivo i iskreno, radi se o osobi koja je nepristrana i koja se ogradila da nije vidjela trenutak ozljeđivanja, već joj se tužiteljica požalila na ozljedu i pokazala joj mjesto ozljede.

13. Iskaz tužiteljice je prihvaćen, jer je djelovao uvjerljivo i podudara se s iskazom svjedoka i podacima iz pisane dokumentacije, kao i sa stanjem nogostupa koje je sud zatekao i neposredno opazio prilikom očevida.

14. Pregledana je Prijava o ozljedi na radu koja je podnesena dana 06.06.2022.g. u kojoj je navedeno da se tužiteljica ozlijedila 31.05.2022.g. u vremenu između 20.00 – 20.59 sati u Ulici Ksavera Šandora Gjalskog, u Zagrebu, na putu na posao i da je ozlijedila skočni zglob, te joj je prva pomoć pružena u KB Dubrava.

15. Pregledane su fotografije koje su dostavljene uz tužbu na kojima se vidi oštećenje nogostupa, cijelom širinom u vidu uzdignuća i raspuklog asfalta.

16. Dakle, prema rezultatima svih provedenih dokaza, utvrđeno je da se tužiteljica ozlijedila prilikom dolaska na posao, u noćnu smjenu, kada je pješice hodala do posala nogostupom Ulice K.Š. Gjalskog. Utvrđeno je da je hodala normalnim hodom, da je imala na nogama mokasine s punom petom, da nije brzala niti bila neoprezna. Utvrđeno je da se spotaknula na jedno od nekoliko uzdignuća i grba koji se prostiru po cijeloj širini nogostupa.

17. S obzirom na navedeno, nije utvrđeno postojanje odgovornosti tužiteljice za nastanak štetnog događaja radi neopreznog hoda i nepažnje tužiteljice. Niti činjenica da tužiteljica često prolazi tim putem nije od utjecaja na njezinu odgovornost, tim više što se ozljeđivanje dogodilo po mraku, u večernjim satima, a uzdignuće na koje se spotaknula prostire se gotovo cijelom širinom nogostupa.

18. Za održavanje javnih površina i nogostupa u Gradu Zagrebu odgovoran je Grad Zagreb, sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, te je dužan osigurati da se komunalne djelatnosti obavljaju tako da se spriječi nastanak štete građanima. Grad Zagreb je na Zagrebački holding d.o.o. prenio obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti, a Zagrebački holding d.o.o. je sklopio s tuženikom Croatia osiguranjem d.d. policu osiguranja od odgovornosti. Kako je Grad Zagreb, odnosno Zagrebački holding d.o.o. , na koji je Grad Zagreb prenio obavljanje komunalnih djelatnosti, odgovoran za rad komunalnih službi u Gradu Zagrebu, a između ostalog i za održavanje nogostupa u gradu u stanju sigurnom za nesmetano kretanje pješaka, to je tuženik kao osiguratelj pasivno legitimiran i odgovoran za naknadu štete koju je tužiteljica pretrpjela radi neodržavanja nogostupa.

19. Prema nalazu i mišljenju vještaka dr. Zvonimira Lovrića, proizlazi da je u štetnom događaju tužiteljica zadobila slijedeću ozljedu:

- istegnuće desnog stopala (distensio pedis dex.)

20. Prema vještačkom nalazu i mišljenju, tužiteljica je pretrpjela fizičke boli jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od oko 4 dana, a manjeg još oko 14 dana.

21. Vještak je utvrdio da je tužiteljica pri štetnom događaju trpjela tzv. primarni strah koji se javlja u trenutku ugroženosti i ozljeđivanja, koji je bio kratkotrajan i intenzivan. Nakon toga trpjela je tzv. sekundarni strah koji proizlazi iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica, te ugroze, koji je jačeg intenziteta trajao 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta još 5 dana. Tzv. kasni strah za vrijeme liječenja, u vidu nelagode i bojazni trajao je oko 5 dana.

22. Prema nalazu i mišljenju vještaka tužitelju je trebala tuđa pomoć i njega u trajanju od 4 dana po 1 sat dnevno, dakle ukupno 4 sata.

23. Tužitelj i tuženik nisu imali prigovore ni primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka. Kako je vještak svoj nalaz i mišljenje izradio po pravilima struke, objektivno i obrazloženo, sud ga je u cijelosti prihvatio.

24. Uzevši u obzir sve navedeno, utvrđeno je da je kod tužitelj ice došlo do povrede prava osobnosti propisane odredbom čl. 19. Zakona o obveznim odnosima (dalje ZOO-a), a nalazom i mišljenjem vještaka utvrđene su činjenice (fizičke boli, strah) koje utječu na pravičnu novčanu naknadu, koje su propisane člankom 1100 . st. 2. ZOO-a.

25. U smislu članka 19. ZOO-a, pravo je svake osobe na zdravlje, kako tjelesno tako i duševno. Utvrđeno je da je tužiteljici povrijeđeno navedeno pravo i da je pretrpio neimovinsku štetu, te slijedom toga ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

26. Odlučujući o visini naknade neimovinske štete, sud je uzeo u obzir vrstu i lokaciju zadobivene ozljede, te jačinu i trajanje fizičkih bolova i straha.

27. Po nalazu i mišljenju vještaka tužiteljici je trebala tuđa pomoć i njega 4 sata. Među strankama nije sporno da su tužiteljici tuđu pomoć pružali ukućani, a po izjavi tužiteljice, pomoć joj je pružala kćerka, s obzirom da tri tjedna nije mogla stati na desnu nogu.

28. Sud je utvrdio cijenu sata tuđe pomoći uzimajući u obzir neto cijenu sata pomoći koju pružaju osobe koja se u mjestu gdje tužiteljica živi (Zagreb), profesionalno bave pružanjem takve pomoći. Kako cijena 1 sata tuđe pomoći iznosi 5,00 eura, to tužiteljici pripada naknada štete s tog osnova u iznosu od 20,00 eura.

29. S obzirom na istaknuto, po ocjeni suda, tužiteljici pripada pravo na naknadu neimovinske štete i tuđe pomoći u ukupnom iznosu od 1.020,00, eura, pa je precizirani tužbeni zahtjev u cijelosti prihvaćen i naloženo je tuženiku da isplati tužiteljici naknadu neimovinske štete i tuđe pomoći u ukupnom iznosu od 1.020,00 eura.

30. Tuženik je u zakašnjenju s ispunjenjem svog novčanog dugovanja, pa je u obvezi isplatiti tužiteljici i zatezne kamate. Na iznos neimovinske štete dosuđene su kamate temeljem čl. 1103. u svezi s člankom 29. st. 1. ZOO-a, pa kamate teku od dana 31. svibnja 2024. g. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate. Jednako tako, temeljem odredbe čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, zatezna kamata na naknadu s osnova tuđe pomoći teče od dana od 31. svibnja 2024.g. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate.

31. Spomenute zatezne kamate od 31. svibnja 2024. godine do isplate, teku po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koje je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke .

32. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku. Troškovi su odmjereni prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 eura.

33. Troškovi tužiteljice obuhvaćaju: sastav odštetnog zahtjeva - 100 bodova, sastav tužbe - 100 bodova, sastav podneska od 18.02.2025. - 25 bodova, pristup na ročište 11.06.2025. - 100 bodova, sastav podneska 12.06.2025. - 25 bodova, sastav podneska od 27.10.2025. - 100 bodova, pristup na ročište 19.11.2025. - 100 bodova, sastav podneska od 19.11.2025. – 25 bodova, sastav podneska od 24.11.2025.g- 25 bodova, pristup na očevid – 100 bodova, pristup na ročište 01.06.2026. – 100 bodova, pristup na ročište 31.08.2026. – 100 bodova, pristup na ročište za objavu presude - 50 bodova, što je ukupno 950 bodova odnosno 1.900,00 eura. Dosuđen je PDV u svoti od 475,00 eura, predujam za medicinsko vještačenje 300,00 eura, pristojba na tužbu u iznosu od 33,18 eura i pristojba na presudu u iznosu od 80,00 eura, što je ukupno 2.788,18 eura, koliko je tuženik u obvezi naknaditi tužitelju.

34. Dosuđene su tužitelju zatezne kamate na parnični trošak tekuće od dana presuđenja, od 30. rujna 2026. godine do isplate, jer se radi o dospjelom potraživanju shodno odredbi čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku, a kamate teku po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koje je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

U Zagrebu, dana 30. rujna 2026. godine

Sudac

Nives Šimunović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka, putem ovoga suda. O žalbi odlučuje županijski sud.

DNA

1. Pun. tužiteljice

2. Tuženiku