Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-705/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sudaca Vesne Stokrp predsjednice, Vesne Britvec suca izvjestitelja i člana i Ivane Mašić člana, u pravnoj stvari tužiteljice DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Zvonimiru Bućanu, odvjetniku iz Splita, protiv tuženika Grada Splita, Obala Kneza Branimira 17, Split, OIB:78755598868, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu od 30. srpnja 2025., broj P-2301/2021, ispravljene rješenjem Općinskog suda u Splitu od 5. lipnja 2026., broj P-2301/2021, u sjednici održanoj dana 30. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbijanjem žalbe tuženika potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu od 30. srpnja 2025., broj P-2301/2021.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Splitu od 30. srpnja 2025., broj P-2301/2021 točkom I., izreke utvrđuje se da je prema tuženiku tužiteljica DT vlasnik za 118/511 idealna dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa je tužiteljica ovlaštena temeljem te presude zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na naprijed navedenom dijelu od 118/511 idealnog dijela vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na svoje ima uz istodobnu brisanja tog prava i u tom dijelu sa imena tuženika, dok se dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica traži brisanje prava vlasništva na dijelu od 118/511 čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] koje je upisano na tuženika radi pogrešnog upisa a koje brisanje je tuženik dužan trpjeti i priznati, odbija kao osnovan. Točkom II., izreke nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici DT u roku od 15 dana parnični trošak u iznosu od 1.937,99 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate određene po referentnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se sa više zatraženim iznosom od 122,01 eura ovo traženje tužiteljice odbija kao neosnovano.

2. Protiv navedene presude žalbu je pravovremeno izjavio tuženik zbog bitne povrede odredba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primijene materijalnog prava, te pobija i odluku o troškovima postupka. U bitnome se žalbeni razlozi odnose na nemogućnost stjecanja prava vlasništva na kčbr. stare oznake [katastarska čestica] površine 98 m2 ili manje za 17 m2. Tuženik u žalbi iznosi da tužiteljica nije precizno postavila tužbeni zahtjeva, jer da nije jasno s kojeg osnova traži utvrđenje prava vlasništva, da li s osnova Ugovora o zamjeni zemljišta ili je osnova pogrešan upis ili dosjelost. Nadalje navodi da iz provedenih dokaza proizlazi da je u sadašnju kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ušla dijelom i kčbr. stare oznake [katastarska čestica] koja ne pripada tužiteljici jer je bila predmet Ugovora o zamjeni zemljišta, te je očigledno da je taj dio tužiteljica uzurpirala, a u postupku nije utvrđeno pripada li i taj dio tužiteljici, odnosno njenom predniku, a obzirom i na Ugovor o zamjeni nekretnina. Tuženik predlaže pobijanu presudu preinačiti odbijanjem tužbenog zahtjeva uz naknadu troškova postupka tuženiku, odnosno, u protivnom predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Ispitujući zakonitost prvostupanjske presude povodom žalbe tuženika, a i po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijana odluka nije donesena uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a tuženik posebno ne navodi kojom bi bitnom povredom pobijana presuda bila zahvaćena, osim što opisno upućuje na povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

6. Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. i stavak 2. točka 11. ZPP-a, a na koju opisno ukazuje žalba, jer je sud u obrazloženju pobijane presude dao razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni te se ista presuda može ispitati, izreka presude ne proturječi navedenim razlozima presude. Suprotno žalbenim navodima tuženika, nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s obzirom na to da je sud prvog stupnja raspravio sve tvrdnje na kojima su stranke temeljile svoje zahtjeve i prigovore, te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama (članak 7. i 8. ZPP), pravilno utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, a za što je ovom sudu dao u svemu vrlo jasne i na zakonu osnovane razloge, uvjerljivost kojih nije uspio umanjiti ni tuženik u svojoj žalbi. Suprotno žalbenim navodima tuženika, kao žalitelja, niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.

7. U ovom postupku sporno je radi li se o pogrešnoj uknjižbi tuženika, ili je tužiteljica računajući i njezinog pravnog prednika, oca TT, stekla predmetni dio nekretnine površine 118 m2, temeljem dosjelosti, odnosno, je li proteklo onoliko vremena za koje zakon predviđa da je potrebno da se na taj način stekne pravo vlasništva.

8. Iz pobijane presude kao i iz stanja spisa proizlazi:

- da je u posjedovnom listu od 11. lipnja 2021. kat. čest. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], pl. [broj ZK uloška] u 118/511 dijela upisan tuženik, a u 393/511 upisan je prednik tužiteljice pok. TT pok. Ž,

- da iz Identifikacija katastarskih čestica prema prethodnoj katastarskoj izmjeri od 17. travnja 2020. ( str. 5,6) proizlazi da je kat. čest. [katastarska čestica] (nova oznaka) zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] sastavljena od dijelova kat. čest br. [katastarska čestica], /[katastarska čestica][katastarska čestica] ( stare oznake)

- da iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Dalibora Pavlovića iza smrti pok. ST br. O-689/09 UPP/OS-34/09 od 11. ožujka 2009. (str. 8,9) , proizlazi da ostavinsku masu osim pokretnina čine i nekretnine prema [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] kao izvan knjižno pravo vlasništvu označene kao kat. čest. [katastarska čestica] ukupne površine od 450 m2,

- da iz Ugovora o zamjeni zemljišta od **.**.1978. zaključenog između prednika tuženika, Skupštine općine Split i između ostalih i prednika tužiteljice, ST proizlazi da je Općina Split dala u vlasništvo ST čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u površini od 118 m2 u zamjenu za 98 m2 čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina],

- da je iz stare izmjere za KO [katastarska općina] razvidno da sporna čest. zem. ima oznaku [katastarska čestica] koju je prednik tuženika mijenjao za čest. zem. prednika tužiteljice oznake [katastarska čestica],

- da je iz prijavnog lista Katastra od 25. ožujka 1981. sačinjenog radi parcelacije zbog zamjene zemljišta prednika stranaka, razvidno da je na ime prednika tužiteljice ST upisana nekretnina oznake [katastarska čestica] površine 118 m2,

- da je prednik tužiteljice upisan kao posjednik na čest. [katastarska čestica] oznake put od 118 m2,

- da su rješenjem Ureda za katastarsko – geodetske poslove od 18. lipnja 1997. promijenjeni podaci o nekretninama oznake [katastarska čestica] i [katastarska čestica] i posjednicima na njima, tako da je nekretnina oznake [katastarska čestica] ( kuća, zgrada, garaža i dvor ukupne površine od 315 m2), upisana na ime prednika tužiteljice TT pok. Ž, umjesto dotadašnje upisanog posjednika ČT, a dio nekretnine oznake [katastarska čestica] površine 17 m2 umjesto Opće narodna imovina upisan je prednik tužiteljice ST, dok je na preostali dio nekretnine [katastarska čestica] od 81 m2 i nadalje upisan prednik tuženika, odnosno, Opće narodna imovina,

- da iz Izvoda iz popisnog lista broj [broj ZK uloška] dio I i dio I, I od 18. ožujka 2008. (list 84 spisa) proizlazi da je kao posjednik za 1/1 upisan ST na kat. čest. [katastarska čestica] PL na 511 m2 (gosp. zgrada – 22 m2, dvorište – 399 m2, stambena zgrada 69 m2 i gosp. zgrada 21 m2),

- da iz Zapisnika sastavljenog 5. ožujka 2014. pred Općinskim sudom u Splitu Zemljišnoknjižnog odjela broj Z-6500/2007/7151 (list 85) u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], proizlazi da je u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] kao posjednik zaveden ST za cijelo, a da je čest. zem stare izmjere [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženo pravo vlasništva Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb za cijelo, sa dijelom čest. zem. [katastarska čestica] i dijelom čest. zem. [katastarska čestica] obje upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava vlasništva OT. D za cijelo,

- da je navedenim zapisnikom utvrđeno da je pregledom popisa katastarskih čestica sa posjednicima u KO [katastarska općina] od 29. veljače 2008. utvrđeno da je na čest. zem. stare izmjere [katastarska čestica] i [katastarska čestica] PL [broj ZK uloška] kao posjednik upisan ST u ukupnoj površini od 433 m2, a na čest.zem. stare izmjere [katastarska čestica] PL [broj ZK uloška] kao posjednik za cijelo je upisan [adresa] na površini od 81 m2 i u PL [broj ZK uloška], a na istoj čest. zem. ST upisan je kao posjednik za cijelo na površini od 17 m2,

- da iz navedenog zapisnika proizlazi da je doneseno rješenje da se na kat. čest. nove izmjere upisuju u novi zk. ul. broj [broj ZK uloška] nove oznake č.br. [katastarska čestica] trebaju uknjižiti Grad Split u dijelu stare izmjere [katastarska čestica] cijelom svojom površinom od 118 m2 koja je ušla u sastav novoformirane kat. čest. [katastarska čestica], a u preostalom dijelu od 393 treba uknjižiti KT pok. Ž, koja nekretnina bi imala površinu od 511 m2,

- da iz nalaza i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Vinka Ružića od 4. srpnja 2022. proizlazi da je predmet spora dio zemljišta označen slovima ABCDA na prikazu mjesta očevida (str. 120 spisa), koji odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] koja u naravi predstavlja dvorište i vrt, površine od 118 m2 i koji u cijelosti odgovora starom broju čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], čest. zem [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] ima kulturu gosp. Zgr. 22 m2, stamb. Zgr. 69 m2, dvorište 399 m2, gosp. Zgr 21 m2, time da je katastarsko i zemljišno knjižno stanje usklađeno jer imaju jedinstvenu numeraciju,

- da je vještak naveo da iz spisa predmeta Zapisnika sastavljenog 5. ožujka 2014. pred Općinskim sudom u Splitu Zemljišnoknjižnog odjela broj Z-6500/2007/7151 (strana 85) proizlazi, su u sastav nove čest. zem ušle čest. zem. [katastarska čestica] sa 315 m2 ( kuća zgrada, dvor), [katastarska čestica] sa 98 m2 (oranica) i [katastarska čestica] (put) sa 118m2.

9. Prvostupanjski sud zauzima stav da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na spornom dijelu kčbr označen na skici očevida slovima ABCD nove oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio odgovara staroj oznaci kčbr [katastarska čestica] površine 118 m2, dosjelošću i da se ne radi o pogrešnom upisu.

10. Tuženik u žalbi navodi da tužiteljica nije mogla steći vlasništvo i na kčbr [katastarska čestica] (stara oznaka), površine 98 m2, budući je ta kčbr bila predmet Ugovora o zamjeni zemljišta između prednika tužiteljice i prednika tuženika, pa svakako nema poštenja kao jedan od uvjeta za stjecanje prava vlasništva odsjedanjem, a obzirom je taj dio kčbr stare oznake [katastarska čestica] prednik tužiteljice ugovorom o zamjeni zemljišta sa prednikom tuženika mijenjao za dio kčbr stare oznake [katastarska čestica].

11. Iz stanja spisa proizlazi da je Ugovorom o zamjeni zemljišta od **.**.1978. zaključenog između prednika tuženika, Skupštine općine Split i između prednika tužiteljice, ST, da je Općina Split dala u vlasništvo ST čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u površini od 118 m2 u zamjenu za 98 m2 čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], ali da prema popisu katastarskih čestica sa posjednicima u KO [katastarska općina] od 29. veljače 2008. posjednik za cijelo je upisan Grad Split na površini od 81 m2 i u PL 652, a prednik tužiteljice ST upisan je kao posjednik za cijelo na površini od 17 m2.

12. Prema položajnom nacrtu od 8. lipnja 1982. (list 67 spisa), kčbr [katastarska čestica] površine je 118 m2, a kčbr [katastarska čestica] (vlasništvo prednika tužiteljice) površine je 315 m2, a kčbr [katastarska čestica] površine je 98 m2.

13. Prema nalazu vještaka Vinka Ružića predmet očevida je dio kčbr [katastarska čestica] površine 118 m2 koji dio odgovara staroj kčbr [katastarska čestica] i na skici očevida označen je točkama A- B-C-D (list 120 spisa).

14. Sporni dio nekretnine je označen točkama A-B-C-D, površina je 118 m2, te odgovara kčbr stare izmjere [katastarska čestica] iste površine, te stoga površina označena točkama A-B-C-D, ne obuhvaća i dio kčbr [katastarska čestica], a koja niti nije predmet spora iako je dio te kčbr prema Zapisniku Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu broj Z- 6500/2007/715 od 5. ožujka 2014., (list 85 prvostupanjskog spisa) ušla u novoosnovanu kčbr [katastarska čestica], međutim ona nije predmet ovog postupka budući iz navedenog Zapisnika proizlazi : „ …da se na kat. čestici nove izmjere [katastarska čestica] trebaju uknjižiti Grad Split u onom dijelu u kojemu je čest. zem. stare izmjere [katastarska čestica] cijelom svojom površinom od 118 m2 ušla u sastav novoformirane kta.čest., a u preostalom dijelu od 394 m2 treba uknjižiti KT pok Ž.“.

15. Stoga se utuženi suvlasnički omjer tuženika od 118/511 odnosi samo na česticu stare izmjere [katastarska čestica] površine 118 m2, a ne na dio kčbr [katastarska čestica], pa tuženik neosnovano žalbom napada pobijanu presudu ukazujući na nespornu činjenicu da je u novonastalu kčbr [katastarska čestica] ušao i dio stare kčbr [katastarska čestica], budući se prema Zapisniku Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu broj Z-6500/2007/715 od 5. ožujka 2014., suvlasnički omjer tuženika od 118/511 odnosi samo na kčbr stare oznake [katastarska čestica], a na koji Zapisnik tuženik nije imao primjedbi.

16. Prvostupanjski sud utvrdio je da je tužiteljica zajedno sa svojim prednikom na tom dijelu stekla vlasništvo dosjelošću pozivajući se pritom na odredbu članka 388. stavka 2., članka 128., članka 129. stavak 1. i članka 159., članak 160. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09,90/10,143/12,152/14 dalje: ZV).

17. Tako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i prema stavu ovog suda da su se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj kčbr. u skladu s pravnim pravilima iz paragrafa 1452-1477 Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji je bio na snazi u vrijeme početka dosjedanja, koje je započelo početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a u svakom slučaju prije 1980. kada je na snagu stupio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91, 9/92 i 77/92, ZOVO).

18. Prema paragrafu 1468. OGZ kao rok za dosjelost uz barem pošten posjed, propisano je 30 godina, međutim prema ustaljenoj sudskoj praksi stav je kako je za dosjedanje dovoljan protek 20 godina takvog posjedovanja-poštenog. Nadalje, učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu u trenutku kad se ispune za to zakonom određene pretpostavke. Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno i posjednik stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, uz istovremeni gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Za redovitu dosjelost traži se kvalificirani posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, a za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed barem pošten i to poštenje se zakonski presumira.

19. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica traži ispravak pogrešnog upisa na sporni utuženi suvlasnički dio od 118/511 na čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], pravilo je isti odbijen, jer iz Zapisnika Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu broj Z-6500/2007/715 od 5. ožujka 2014., i rješenja Z-6500/2007/7151 od 5. ožujka 2014., nesporno je da je do formiranja čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] došlo u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za KO [katastarska općina], da je upis u zemljišne knjige proveden na način da je tuženik upisan za suvlasnički dio od 118/511, a prednik tužiteljica za 393/511 na temelju pravomoćnog navedenog rješenja. Stoga upis tuženika u spornom dijelu nije protivan rješenju zemljišno knjižnog suda o dozvoli upisa, jer je upis izvršen na temelju navedenog rješenja.

20. Žalbenim razlozima tuženika nije dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost pobijane presude pa je na temelju članka 368. ZPP-a odbijanjem žalbe tuženika pobijana presude potvrđena.

21. Zakonita je i odluka o troškovima postupka, kako po osnovi tako i po visini troškova koji su odmjereni tužiteljici (članak 154. i članak 155. ZPP).

U Karlovcu, 30. rujna 2026.

Predsjednica vijeća:

Vesna Stokrp