REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Turinina 3, 10 010 ZAGREB

Poslovni broj: Ovr-2319/2026-7

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu tog suda Borisu Ljubiću, na prijedlog sudske savjetnice Sare Margetić, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja IHĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ana Galoši Comisso, odvjetnici u Zagrebu, protiv I protivnika osiguranja IH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II protivnika osiguranja RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupani po punomoćniku Ivanu Deliću, odvjetniku u Zagrebu, radi osiguranja privremenom mjerom, 29. rujna 2026,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere podnesen 16. rujna 2026.

Obrazloženje

1. Predlagateljica osiguranja je protiv protivnika osiguranja 16. rujna 2026. podnjela ovome sudu prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere na način da sud naloži protivnicima osiguranja zabranu otuđenja i opterećenja nekretnina upisanim zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ,zk.č.br. 1380 i to u naravi [adresa] DVORIŠTE ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, [adresa], 6 , 154. Suvlasnički dio: 14596/1000000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-154) dvoetažni stambeni prostor oznake S4 na IV. i V. katu koji se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje, wc-a i izbe na etaži IV. kata i dvije sobe, predsoblja, stubišta, kupaonice i garderobe na etaži V. kata, ukupne podne površine 95,68 m2, neodvojivo povezano za lođom podne površine 3,66 m2 na etaži IV. kata, pripadajućom nenatkrivenom terasom podne površine 2,00 m2, natkrivenom terasom podne površine 10,09 m2 na etaži V. kata, pripadajućim vanjskim parkirnim mjestom PMV2 podne površine 11,25 m2 na etaži prizemlja, sve u elaboratu označeno crvenom bojom upisno u korist IH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i to do pravomoćnog okončanja predmetnog ostavinskog postupka, uz zabilježbu u zemljišnjim knjigama. Prijedlog opravdava time da je pred naslovnim sudom u tijeku ostavinski postupak iza pokojnog oca predlagateljice osiguranja, a ujedno i muža I protivnika osiguranja i oca II protivnika osiguranja, koji se vodi pod poslovnim brojem: O-1856/2026, a tijekom kojeg ostavinskog postupka protivnici osiguranja tvrde da opisana nekretnina ne ulazi u imovinu iza pok. ostavitelja obzirom da je nekretnina vlasništvo I protivnika osiguranja i kao takvom je raspolagala i sklopila ugovor o darovanju broj OV-11158/2026, od 17.07.2006. sa sinom RH (II protivnik osiguranja), dok predlagateljica osiguranja osporava valjanost navedenog ugovora i smatra da opisana nekretnina čini ostavinsku imovinu pokojnog ostavitelja u ½ dijela s osnova bračne stečevine. Prema tvrdnji predlagateljice osiguranja, I protivnik osiguranja je u cijelosti raspolagao nekretninom koja je predmetom ostavine budući je predmetnu nekretninu ugovorom o darovanju darovao II protivniku osiguranja, u čemu se očituje namjera I protivnika osiguranja da se nekretnina otuđi te na taj način prouzroči nenadoknadiva šteta predlagateljici osiguranja i to kako ista ne bi mogla kao nasljednik iza pokojnog oca steći suvlasnički udio nad navedenom nekretninom. Zaključno, predlagateljica osiguranja smatra kako su u konkretnom slučaju ispunjene sve zakonske pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere jer u smislu odredbe čl. 345. Ovršnog zakona.

2. Protivnici osiguranja u svom odgovoru na podneseni prijedlog u bitnome navode kako se u cijelosti protive predloženoj privremenoj mjeri kao i da je isti u cijelosti neosnovan, neobrazložen i zbunjujući.

3. Prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere je neosnovan.

4. Sud je izvršio uvid u spis O-1856/2026 i utvrdio sljedeće.

Uvidom u smrtovnicu iza pok. ŽH, rođenog **.**.1951., umrlog **.**.2026. utvrđeno je da je ostavitelj bio oženjen i da je njegov bračni drug IH, ovdje protivnica osiguranja.

Uvidom u vjenčani list utvrđeno je da su ostavitelj i ovdje protivnica osiguranja slopili brak 13. srpnja 1973. godine.

Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , zk.č.br. 1380 i to u naravi [adresa] DVORIŠTE ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, [adresa], 6 , 154. Suvlasnički dio: 14596/1000000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-154) dvoetažni stambeni prostor oznake S4 na IV. i V. katu koji se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje, wc-a i izbe na etaži IV. kata i dvije sobe, predsoblja, stubišta, kupaonice i garderobe na etaži V. kata, ukupne podne površine 95,68 m2, neodvojivo povezano za lođom podne površine 3,66 m2 na etaži IV. kata, pripadajućom nenatkrivenom terasom podne površine 2,00 m2, natkrivenom terasom podne površine 10,09 m2 na etaži V. kata, pripadajućim vanjskim parkirnim mjestom PMV2 podne površine 11,25 m2 na etaži prizemlja, sve u elaboratu označeno crvenom bojom, vidljivo je da je ista upisana u korist IH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

Uvidom u ugovor o darovanju predmetne nekretnine broj OV-14416/2012 od 31. prosinca 2012. vidljivo je da je predmetna nekretnina darovana II protivniku osiguranja od I protivnika osiguranja.

Predmetni darovni ugovor nije proveden u zemljišnim knjigama, međutim pod posl.br. Z-36188/2026 vidljiva je aktivna plomba koja je zaprimljena 17.srpnja 2026. godine kao i da je pod sadržajem prijedloga navedena uknjižba prava vlasništva DAROVANJE.

Uvidom u zapisnik od 24. srpnja 2026. kao i zapisnika 4.rujna 2026. sastavljenog u predmetnom ostavinskom postupku pred nadležnim javnim bilježnikom utvrđeno je da nekretnina nije uvrštena u popis ostavinske imovine.

Isto tako, uvidom u zapisnike od 24. srpnja 2026. kao i zapisnika 4.rujna 2026. vidljivo je da predlagatelj osiguranja tvrdi da nekretnina predstavlja bračnu stečevinu, slijedom čega ista mora ući u ostavinsku imovinu u ½ dijela s osnova bračne stečevine budući je I protivnica osiguranja IH bračni drug pok. ostavitelja, a ujedno i majka predlagateljice osiguranja.

5. Prema čl. 202. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019 dalje u tekstu: ZN) propisano je da će sud, prije pokretanja ostavinskog postupka i tijekom njega, sve dok postupak ne bude pravomoćno okončan, na zahtjev stranke radi osiguranja stvari i prava iz ostavine odrediti privremene mjere predviđene Ovršnim zakonom, ako stranka učini vjerojatnim opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo postojeće stanje ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

6. Prema čl. 341. Ovršnog zakona (NN br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024; dalje u tekstu: OZ) propisano je da se privremena mjera može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka te nakon završetka tih postupaka se dok ovrha ne bude provedena.

7. Prema čl. 346. st. 1. propisano je da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prema čl. 344. st. 2. OZ-a predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

8. Iz navedenog proizlazi kako za određivanje privremene mjere moraju kumulativno biti ispunjena dva uvjeta: 1. predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim postojanje tražbine i 2. da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine.

9. Dakle, prva pretpostavka je da predlagatelj učini vjerojatnim postojanje tražbine prema protivniku osiguranja.

10. Sud smatra da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje tražbine prema protivnicima osiguranja. Naime, predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da nekretnina za koju je predloženo određivanje privremene mjere uistinu mora činiti ostavinsku imovinu pokojnog ostavitelja u ½ dijela s osnova bračne stečevine. Naime, predlagateljica ničime ne dokazuje niti dostavlja kakav konkretan dokaz poput ugovora o kupoprodaji predmetne nekretnine iz kojeg bi se moglo utvrditi trenutak stjecanja predmetne nekretnine i/ili slično, a kojim bi barem učinila vjerojatnim da nekretnina uistinu čini bračnu stečevinu te da kao takva mora ući u ostavinsku imovinu. U odnosu na izvadak iz matice vjenčanih, valja naglasiti da je utvrđeno da je I protivnica osiguranja uistinu sklopila brak 13. srpnja 1973. godine s pok. ostaviteljem, međutim navedeno i dalje nije učinilo vjerojatnim da je predmetnu nekretninu protivnica osiguranja uistinu stekla za vrijeme trajanja braka. Stoga, sud smatra da predlagateljica nije dokazala vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja u odnosu na I. protivnika, pa niti ne može odrediti I. protivniku osiguranja privremenu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine, za koju se u ovom trenutku ne može sa sigurošću zaključiti da predstavlja ostavinsku imovinu iza pok. ostavitelja obzirom da predlagateljica nije dostavila nikakav dokaz, niti predložila barem saslušanje kojeg od nasljednika ili pojedinog svjedoka čije bi izjave potkrijepile vjerojatnost postojanja tražbine, odnosno potkrjepljivale tvrdnje predlagateljice.

Predlagateljica, nije učinila vjerojatnim ni da joj prema II. protivniku osiguranja pripada tražbina koja bi se mogla osigurati upravo predloženom zabranom otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine. Naime, njezina tvrdnja o postojanju prava prema II. protivniku osiguranja pretpostavlja prethodni zaključak da je ostavitelj bio suvlasnik predmetne nekretnine u 1/2 dijela, a ta pretpostavka, kako je već obrazloženo, nije učinjena vjerojatnom. Ujedno, činjenica da je sklopljen ugovor o darovanju, a koji još nije proveden u zemljišnim knjigama ne može se sama po sebi tumačiti niti kao dokaz da predmetna nekretnina čini bračnu stečevinu, niti kao dokaz da je isti poduzeo radnju kojom bi otuđio ostavinsku imovinu. Navedeni ugovor predstavlja zaseban pravni odnos između I. i II. protivnika osiguranja, a eventualna pravna pitanja vezana uz njegovu valjanost, pravne učinke i mogućnost provedbe u zemljišnim knjigama mogu biti predmet odgovarajućeg postupka.

11. S obzirom da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje ni prve pretpostavke za određivanjem privremene mjere (vjerojatnost postojanja tražbine), a za određivanje privremene mjere moraju kumulativno biti ispunjene obje pretpostavke iz odredbe čl. 346. OZ-a, druga pretpostavka (opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine) nije niti ispitivana.

12. Slijedom svega navedenog, sud je na temelju čl.346.st.1. OZ – a odbio prijedlog za određivanje privremene mjere kao neosnovan te je riješio kao u izreci

U Zagrebu, 29. rujna 2026.

Sudac:

Boris Ljubić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (čl.11.st.1. i 3. OZ).

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja

2. Protivnicima osiguranja