Pp-10075/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Damiru Pleše, uz sudjelovanje Helene Kašaj kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika Caritas Zagrebačke nadbiskupije i DL, zbog prekršaja iz čl.153.st.2. Zakona o zaštiti prirode, postupajući po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Središnji ured, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor , Služba zaštite prirode, klasa: 352-01/26-02/558, od 17.7.2026. godine, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 24.9.2026 godine u prisutnosti okrivljenika, dana 29.9.2026. godine, javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

Temeljem čl.182. t.1. Prekršajnog zakona,

I okrivljenik pravna osoba: Caritas Zagrebačke nadbiskupije, zastupan po opunomoćenoj predstavnici JL, sa sjedištem u [adresa], s predmetom poslovanja karitativno-humanitarna i socijalna djelatnost, OIB: [osobni identifikacijski broj],

II Okrivljenik odgovorna osoba: DL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin D i J, rođen **.**.1978. u [adresa] , državljanin RH, VSS, zaposlen, mjesečna primanja oko 2.100,00 eura, oženjen, otac troje djece, prekršajno nekažnjavan, ne vodi se drugi prekršajni ili kazneni postupak, sa prebivalištem u

[adresa],

OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE

da bi dana 25. lipnja 2026. godine, na adresi [adresa], posjekli stablo na kojem se nalazilo gnijezdo sa čeitri ptića strogo zaštićene vrste ptice vjetruša (Falco tinnunculus) koja se nalazi na Prilogu I.

Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama,

pa da bi time počinili prekršaj iz čl.153.st.2. Zakona o zaštiti prirode, kažnjiv po čl. 228.st.2.t.28. i st.2. istoga Zakona,

Temeljem čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st.2. toč. 2. do 7. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

Državni inspektorat, Središnji ured, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba zaštite prirode, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

Okrivljenici su u postupku dostavili svoju pisanu obranu, kao i dopunu svoje pisane obrane.

U svojoj pisanoj obrani okrivljenici su naveli da je Državni inspektorat, Središnji ured, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor podnio je 23. srpnja 2026. protiv Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, kao pravne osobe i DL, voditelja Prihvatilišta za beskućnike u Sesvetskom Kraljevcu, Optužni prijedlog, od 17. srpnja 2026., u kojem je niz netočnih navoda vezano uz možebitni prekršaj koji se stavlja na teret Caritasu Zagrebačke nadbiskupije i voditelju Prihvatilišta, a koji je rezultat nezakonito provedenog inspekcijskog nadzora.

Napominju da DL nije odgovorna osoba u pravnoj osobi, jer kao voditelj Prihvatilišta za beskućnike može obavljati intervencije u prostoru Prihvatilišta isključivo uz suglasnost ili po nalogu s. RL, ravnateljice Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, te je u tom dijelu Optužni prijedlog pogrešno sastavljen.

Nadalje, u postupku inspekcijskog nadzora nisu sudjelovali niti su bili nazočni ni DL ni ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, čime je inspektorica postupila protivno odredbama članka 67. stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu i članka 76. Zakon o općem upravnom postupku (dalje u tekstu: ZUP), jer strankama u postupku nije uopće bila dana mogućnost da Zapisnik pročitaju i da se na njega očituju niti da daju primjedbe na Zapisnik, niti su potpisale Zapisnik. Zapisnik je potpisala zaposlenica Prihvatilišta, kao nazočna osoba ali nije stranka u postupku niti je bila ovlaštena osoba da zastupa Caritas Zagrebačke nadbiskupije u tom postupku. Kako u Zapisniku nedostaju ili su pogrešno navedene činjenice na kojima se temelji Optužni prijedlog, Zapisnik se ne može smatrati javnom ispravom u smislu članka 76. stavka 5. ZUP niti valjanim dokazom u prekršajnom postupku.

Naime, člankom 76. stavkom 3. ZUP propisano je da će se prije zaključenja zapisnik pročitati nazočnim osobama koje su sudjelovale u upravnoj radnji. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da nisu stavljene primjedbe ili će se, ako su primjedbe stavljene, ukratko navesti njihov sadržaj. Zapisnik će potpisati službena osoba koja je vodila upravnu radnju i zapisničar ako ga je bilo. Osobe koje su dale izjave potpisuju zapisnik neposredno iza svoje izjave, te na kraju svake stranice na kojima se njihova izjava nalazi. U potpisanom i zaključenom zapisniku ne smije se ništa dodavati niti mijenjati. Dopuna u već zaključeni zapisnik unosi se kao dodatak zapisniku koji potpisuje službena osoba i osoba na prijedlog koje je dopuna unesena. Slijedom navedenog, stranke u ovom postupku predlažu Naslovnom Sudu odbaciti ovaj Optužni prijedlog kao nezakonit, sukladno članku 90. i članku 161. Prekršajnog zakona.

Podredno, ako Naslovni sud ne odluči odbaciti ovaj Optužni prijedlog, stranke u postupku ukazuju na niz netočnih navoda u Optužnom prijedlogu i nepostojanje prekršaja koji im se stavlja na teret.

Člankom 19. Prekršajnog zakona propisano je da nema prekršaja kad je počinitelj ostvario njegova propisana obilježja radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo.

U samom Optužnom prijedlogu navedeno je da su dana 25. lipnja 2026. stranke posjekle stablo na kojem se nalazilo gnijezdo s četiri ptića strogo zaštićene vrste ptice vjetruša, što je zabranjeno člankom 153. stavkom 2. Zakona o zaštiti prirode, međutim posječena su tri stabla smreke i to je izvršilo ovlašteno trgovačko društvo „Gecko” d.o.o. koje je angažirao Caritas Zagrebačke nadbiskupije iz sigurnosnih razloga.

Člankom 153. stavkom 2. Zakona o zaštiti prirode propisano je da su zabranjene sljedeće radnje sa strogo zaštićenim životinjama iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti: svi oblici namjernog hvatanja ili ubijanja,- namjerno uznemiravanje, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije, namjerno uništavanje ili uzimanje jaja, namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla, — oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanje ili odmaranja.

Već iz same izjave nazočne radnice Prihvatilišta na Zapisnik, inspektorica je utvrdila da nije postojala namjera iz članka 153. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode, jer radnici Prihvatilišta nisu uopće znali da se na stablu smreke visoke oko 20 metara nalazi gnijezdo s ptićima, niti da je vjetruša zaštićena vrsta ptice.

Jedina namjera radnika Caritasa je bila srušiti 3 stab la smreke koja su bila nagnuta i predstavljala su opasnost za život i zdravlje prolaznika i smještenih korisnika Prihvatilišta, o kojima Caritas skrbi uz posebnu pažnju, te za automobile jer su stabla bila nagnuta prema cesti.

Inspektorica je propustila u Optužni prijedlog staviti stvarni sigurnosni razlog rušenja stabala naveden u Zapisniku te je proizvoljno navela netočne činjenice u Optužnom prijedlogu i sastavila nepotpuni Zapisnik te nije primijenila odredbu članka 19. Prekršajnog zakona, jer nema prekršaja ako stranka od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti.

Naime, nazočna radnica Prihvatilišta je obavijestila inspektoricu usmeno da je DL voditelj Prihvatilišta, odmah nakon što su otkrili gnijezdo s ptićima, poduzeo mjere za zbrinjavanje ptića i kontaktirao Dumovec radi preuzimanja gnijezda s ptićima, koje su radnici s dužnom pažnjom stavili u kutiju prije nego je zaposlenik Dumovca došao po njih i preuzeo kutiju s gnijezdom i ptićima. Ptiće vjetruše je zbrinuo Zoološki vrt u Zagrebu, a voditelj Prihvatilišta je sutradan zvao voditeljicu Oporavilišta za nezbrinute životinje u Zoološkom vrtu da provjeri jesu li ptići uspješno zbrinuti.

Slijedom navedenog, stranke u ovom postupku zajednički predlažu da Naslovni sud temeljem članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, ispitujući optužni prijedlog utvrdi da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah donese presudu kojom se stranke u ovom postupku oslobađaju optužbe.

U dopuni svoje pisane obrane okrivljenici su naveli da je Člankom 19. Prekršajnog zakona propisano da nema prekršaja kad je počinitelj ostvario njegova propisana obilježja radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo.

U samom Optužnom prijedlogu navedeno je da su dana 25. lipnja 2026. stranke posjekle stablo na kojem se nalazilo gnijezdo s četiri ptića strogo zaštićene vrste ptice vjetruša, što je zabranjeno člankom 153. stavkom 2. Zakona o zaštiti prirode, međutim posječena su tri stabla smreke i to je izvršilo ovlašteno trgovačko društvo „Gecko” d.o.o. koje je angažirao Caritas Zagrebačke nadbiskupije iz sigurnosnih razloga.

Naime, do angažmana stručnjaka za sječu stabala došlo je nakon što je prvo stablo smreke samo palo uslijed olujnog nevremena 27. ožujka 2026. U toj oluji nagnulo se stablo visoke smreke na cestu, što se vidi iz fotografije, a kasnije kod rušenja se utvrdilo daje na njoj bilo gnijezdo. Napominje se moguća ugroza i za samo gnijezdo u oluji s jakim vjetrom, jer da je stablo s gnijezdom tada palo, svi ptići bi uginuli, a ovako su zbrinuti u Zoološkom vrtu.

DOKAZ: uvid u fotografiju br. 1 palo stablo smreke dana 27. ožujka 2026.

uvid u fotografiju br. 2 nagnuta visoka smreka na cestu nakon oluje 27. ožujka 2026.

Nadalje, nazočna radnica Prihvatilišta je izjavila na Zapisnik inspektorice da radnici Prihvatilišta nisu uopće znali da se na stablu smreke visoke oko 20 metara nalazi gnijezdo s ptićima vjetruše. Navedeno nisu znali ni radnici ovlaštenog trgovačkog društva „Gecko” d.o.o. koje je angažirao Caritas, jer su stabla smreke rušili 25. lipnja 2026. na način da uklanjaju grane počevši od korijena stabla dolje prema vrhu smreke.

DOKAZ: uvid u fotografiju br. 3 stablo smreke s uklonjenim granama dana 25. lipnja 2026.

Slijedom navedenog, u situaciji jako nestabilnog i često olujnog nevremena na području Prihvatilišta, bilo je potrebno žurno otkloniti izravnu neposrednu opasnost i srušiti 3 visoka stabla smreke koja su predstavljala ozbiljnu ugrozu za život i zdravlje smještenih korisnika u Prihvatilištu, o kojima Caritas skrbi uz posebnu pažnju, te pješaka koji prolaze ili stoje na autobusnoj stanici koja se nalazi ispred Prihvatilišta, kao i za automobile koji tuda prolaze jer su stabla bila nagnuta prema cesti.

Inspektorica je propustila u Optužni prijedlog i upisati stvarni sigurnosni razlog rušenja stabala u Zapisniku te je proizvoljno navela netočne činjenice u Optužnom prijedlogu i sastavila nepotpuni Zapisnik, a da ovlaštene osobe nisu imale mogućnost davanja primjedbi prilikom sastavljanja zapisnika.

Kako sukladno odredbi članka 19. Prekršajnog zakona nema prekršaja ako stranka od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, stranke u ovom postupku ponovo zajednički predlažu da Naslovni sud temeljem članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, ispitujući optužni prijedlog utvrdi da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah donese presudu kojom se stranke u ovom postupku oslobađaju optužbe.

Opunomoćena predstavnica I okr. pravne osobe je u usmenoj dopuni obrane okrivljenika navela da u cijelosti ostaje kod navoda iz pisane obrane okrivljenika, kao i navoda iz dopune pisane obrane okrivljenika. Dodaje i posebno ističe da odgovorna osoba pravne osobe nije bila uopće kontaktirana od strane inspektorice i radi toga nije bilo omogućeno odgovornoj osobi da na zapisnik stavi svoje primjedbe, te se kao takav zapisnik ne može smatrati javnom ispravom. Predmetno drveće je tada rušila ovlaštena pravna osoba, te niti odgovorna pravna osoba niti odgovorna osoba pravne osobe, RL, a niti II. okrivljeni, ne mogu biti krivi za eventualne propuste u rušenju stabala , koje je provelo ovlašteno trgovačko društvo. Posebno želi naglasiti da je cijeli postupak angažmana ovlaštenog trgovačkog društva za rušenje stabala bilo isključivo iz sigurnosnih razloga, te smatraju da je potrebno primijeniti čl. 19. Prekršajnog zakona.

II okrivljenik odgovorna osoba je u usmenoj dopuni svoje obrane naveo da u cijelosti ostaje kod navoda iz pisane obrane okrivljenika, kao i kod navoda iz dopune pisane obrane okrivljenika, a koje prileže spisu. Dodaje da je njima u odnosu na srušeno drvo, jedan od korisnika prihvatilišta ukazao naknadno, da je prilikom oluje, a kada je srušeno jedno drugo drvo u njihovom dvorištu, da su se predmetna stabla, kraj ceste za vrijeme oluje podizala iz korijena 2 do 3 cm, dakle, iz sigurnosnih razloga je obavijestio upravu, koja ga je angažirala da organizira traženje pravne osobe koja će odraditi rušenje. Za vrijeme samog rušenja bio je u uredu, korisnik ga je obavijestio da su pronašli 4 ptića, a kada je izašao van, vidio je da se 4 ptića nalaze u kašeti, a od predmetnog stabla je bilo ostalo samo deblo. Dakle, nije dao nalog da se ruši nikakvo gnijezdo, a o kojem nije niti mogao imati saznanja da isto postoji. Radnik je napomenuo da je u više slučajeva pronalazio ptiće na stablima i sugerirao da nazove prihvatilište "Dumovec". Može još reći da na dan kada je inspektorica sačinjavala službeni zapisnik, nalazio se na moru, i ona ga je samo telefonski kontaktirala i pitala da li se on slaže sa službenim zapisnikom, a on u tom trenutku nije znao što to znači. Ima saznanja da je inspektoricu na taj dan dočekala zaposlenica Caritasa, koja na dan rušenja uopće nije bila na licu mjesta. Isto tako može reći da su njega predmetne zgode radnici koji su vršili rušenja tog stabla odnosno konkretni radnik koji je radio na visini, izvijestio, da je predmetno gnijezdo bilo na visini od nekih 20 metara od tla, pri samom vrhu stabla, te da je i on sam, koji se nalazio na stablu, gnijezdo ugledao tek neposredno prije nego li trebao pristupiti skidanju same grane na kojoj se gnijezdo nalazilo. Isto tako, oni nisu uopće mogli imati saznanja da se radi o zaštićenoj vrsti R, jer su to saznanje dobili tek kada su zvali slijedećeg dana Zoološki vrt u Zagrebu, raspitati se za zdravlje predmetnih ptića. Isto bi postupio i sada da su u pitanju golubovi.

Svjedokinja HL je iskazala da je dana 25.06.2026. g., Inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata dobila prijavu od skloništa za nezbrinute životinje Dumovec, u kojoj se navodi da su dobili poziv od prihvatilišta za beskućnike Caritasa, a u prijavi se navodi da je bilo provedeno neodgovorno rušenje stabla na kojem se nalazilo gnijezdo sa ptićima vrste vjetruša. Ona je dana 08.07.2026. obavila nadzor na licu mjesta, gdje je to stablo bilo rušeno. Navodi da je tada H. okr. bio na godišnjem odmoru i ona je obavila nadzor u prisustvu socijalne radnice prihvatilišta LL. Nju je tada pitala što se prethodno bilo dogodilo, tko je rušio stablo i rekla joj je da su angažirali jednu firmu i ona joj je rekla da niti djelatnici prihvatilišta, niti djelatnici te firme, nisu prethodno bili znali da se na tom stablu nalazi gnijezdo sa ptićima vjetruše, te da im nije bila namjera da uznemiravaju ove ptiće, nego su samo htjeli srušiti to stablo iz sigurnosnih razloga. Ona joj je tada rekla da su tog dana rušena tri stabla, a gnijezdo je bilo na najvećem stablu , te da su ta stabla bila nagnuta prema obližnjoj cesti, a pokazala joj je i prethodne slike od tih stabala, na kojima se vidi da su ista doista bila nagnuta prema cesti. Sjeća se da ova djelatnica telefonom tada nazvala II. okr. i da joj je on u razgovoru rekao da je u redu da se ona potpiše umjesto njega.

Na posebno postavljeno pitanje opunomoćene predstavnice I.okr., zašto ona prilikom nadzora nije kontaktirala odgovornu osobu I. okr., ravnateljicu Caritasa, a niti joj je omogućila stavljanje primjedbi na zapisnik, te potpisivanje istog, odgovara da to nije učinila, jer je radnica kontaktirala odgovornu osobu prihvatilište za beskućnike, a kojoj lokaciji prihvatilišta se sve to i dogodilo. Na posebno postavljeno pitanje suda, iz kojeg je razloga predmetne zgode smatrala da bi okrivljenici sa namjerom počinili predmetno prekršajno djelo, a obzirom na stanje predmetnog stabla u to vrijeme, koje je bilo svo zeleno, odgovara da ona zna da kod okrivljenika tada nije bilo namjere da bi oni ugrozili te ptiće, jer bi ih inače zadržali za sebe, te da je njoj više bilo neodgovorno tada ponašanje okrivljenika, a s obzirom na dopis koji je dobila iz Dumovca, a kako je prethodno navela. Na posebno postavljeno pitanje suda, da li smatra da je predmetne zgode gnijezdo sa ptićima moglo biti vidljivo okrivljenicima, a obzirom da je rušeno stablo bilo svo zeleno, svjedokinja odgovara da ona misli da je moglo biti vidljivo, ali ne može precizirati po čemu je moglo vidjeti vidljivo.

Razmotrivši pisanu obranu okrivljenika, dopunu pisane obrane okrivljenika, usmene dopune obrane okrivljenika, te iskaz saslušane svjedokinje kao i sadržaj dokumentacije koja je pročitana u postupku,, sud smatra da je u postupku utvrđeno da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret ne predstavlja djelo prekršaja iz čl. 153.st.2. alineja 4., kažnjivo po čl. 228.st.1.t.28. i st.2. Zakona o zaštiti prirode. Naime, čl. 153.st.2. alineja 4. Zakona o zaštiti prirode, propisano je da je zabranjeno namjerno oštećivanje ili uklanjanje razvojnih oblika, gnijezda ili legla strogo zaštićenih životinja iz prirode u njihovom prirodnom području rasprostranjenosti. Čl.228.st.1.t.28 i st.2. istoga Zakona, propisano je prekršajna odgovornost te novčana kazna za pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi, koja namjerno hvata ili ubija, namjerno uznemirava posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije, namjerno uništava ili uzima jaja, te ih čuva čak i ako su prazna, namjerno uništava ili oštećuje ili uklanja razvojne oblike, gnijezda ili legla, oštećuje ili uništava područja razmnožavanja ili odmaranja strogo zaštićenih životinja iz prirode, kao i sve njihove razvojne oblike, u njihovom prirodnom području rasprostranjenosti u neznatnoj količini ili u mjeri koja neznatno utječe na stanje očuvanja te vrste. Obzirom na navedeno, a kako u sadržaju optužbe nije navedeno da bi okrivljenici namjerno poduzeli opisanu radnju, to djelo prekršaja koje se okrivljenicima stavlja na teret, po Zakonu nije prekršaj.

Obzirom na sve navedeno, okrivljenici temeljem propisa navedenog u izreci ove presude, oslobođeni od optužbe.

Obzirom su okrivljenici u postupku oslobođeni od optužbe oslobođen od, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu, 29.9.2026. godine

Zapisničar

Sudac

Helena Kašaj

Damir Pleše

Dostavna naredba:

1. I okrivljeniku: Carits Zagrebačke nadbislupije, [adresa]

2. II okrivljeniku: DL, [adresa]

3. tužitelju: Državni inspektorat, Središnji ured, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba nadzora zaštite prirode

4. spis