Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Broj: Kž-172/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Vukovaru, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Bešenski kao predsjednik vijeća te Anice Filipović i Velimira Čolović kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mislava Tomića, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optužene ČA, zbog kaznenog djela povrede ravnopravnosti, opisano i kažnjivo po članku 125. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 – nadalje KZ/11) i kaznenog djela zlostavljanje na radu, opisano i kažnjivo po članku 133. stavku 1. KZ/11, odlučujući o žalbi privatnog tužitelja LA, podnesenoj po opunomoćenici Svetlani Majstorović, odvjetnici iz Osijeka, protiv rješenja Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj; K-10/2025-4 od 26. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 29. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba privatnog tužitelja LA kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj K-10/2025-4 od 26. ožujka 2025., na temelju članka 525. stavka 1. točke 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 80/2022, 36/2024), odbačena je privatna tužba privatnog tužitelja LA protiv optužene ČA u odnosu na kazneno djelo protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja – zlostavljanje na radu, opisano i kažnjivo po članku 133. stavku 1. Kaznenog zakona (dalje: KZ/11), dok je na temelju članka 525. stavka 1. točke 4. u vezi s člankom 355. stavkom 1. točkom 1. ZKP/08 odbačena privatna tužba u odnosu na kazneno djelo protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda – povreda ravnopravnosti, opisano i kažnjivo po članku 125. stavku 1. KZ/11.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio privatni tužitelj LA po opunomoćenici Svetlani Majstorović, odvjetnici iz Osijeka, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
2.1 U žalbi u bitnome navodi da prvostupanjski sud prilikom prethodnog ispitivanja privatne tužbe i njezine dopune nije uzeo u obzir navode privatnog tužitelja prema kojima je u vezi s kaznenom prijavom koju je protiv optužene podnio 14. siječnja 2020., a povodom koje optužnica nije podignuta, na pisani upit od Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru dobio odgovor da protiv optužene na temelju navedene kaznene prijave nije u tijeku postupanje niti istraživanje zbog kaznenog djela iz članka 133. KZ/11, jer nije ocijenjeno postojanje osnova sumnje na počinjenje tog kaznenog djela. Smatra stoga da je bio ovlašten, pozivom na članak 133. stavak 2. KZ/11, predmetnu tužbu podnijeti sudu. Nadalje navodi da je bio ispitan u Općinskom državnom odvjetništvu u Vukovaru te da je tom prilikom usmeno podnio kaznenu prijavu i zbog kaznenih djela iz članaka 125. i 133. KZ/11, što prvostupanjski sud nije utvrdio, čime je, prema žalitelju, počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 5. ZKP/08. Žalitelj ističe i da mu nije dostavljeno rješenje drugostupanjskog suda poslovni broj Kž-312/2023-4 od 27. siječnja 2025., kojim je povodom njegove žalbe ukinuto ranije prvostupanjsko rješenje poslovni broj K- 64/2023-4 od 25. rujna 2023., već je prvostupanjski sud postupio po uputi drugostupanjskog suda i donio sada pobijano rješenje. Smatra da je time počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavaka 2. i 3. ZKP/08. Konačno, ističe da je privatna tužba sastavljena u skladu s člankom 524. stavkom 2. ZKP/08 te predlaže da drugostupanjski sud prihvati žalbu, ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, uz prethodnu dostavu rješenja poslovni broj Kž-312/2023-4 od 27. siječnja 2025.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda, kao i u dijelu u kojem se ono ispituje po službenoj dužnosti, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da nisu ostvarene zakonske pretpostavke za vođenje kaznenog postupka po podnesenoj privatnoj tužbi.
4.1. Iz stanja spisa proizlazi da je privatni tužitelj LA, po opunomoćenici Svetlani Majstorović, odvjetnici iz Osijeka, Općinskom sudu u Vukovaru podnio privatnu tužbu protiv optužene ČA zbog kaznenih djela iz članka 125. stavka 1. i članka 133. stavka 1. KZ/11. Nakon što ga je prvostupanjski sud pozvao na ispravak privatne tužbe, privatni tužitelj dostavio je njezinu dopunu. Prvostupanjski sud potom je rješenjem poslovni broj K-64/2023-4 od 25. rujna 2023. privatnu tužbu odbacio. Povodom žalbe privatnog tužitelja to je rješenje ukinuto rješenjem ovog drugostupanjskog suda poslovni broj Kž-312/2023-4 od 27. siječnja 2025., uz uputu prvostupanjskom sudu da od Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru pribavi obavijest je li kod tog državnog odvjetništva bila zaprimljena kaznena prijava privatnog tužitelja protiv optužene zbog predmetnih kaznenih djela. Postupajući po navedenoj uputi, prvostupanjski sud pribavio je dopis Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru od 17. veljače 2025., iz kojeg proizlazi da u odnosu na predmetna kaznena djela nije doneseno rješenje o odbačaju kaznene prijave jer podnesak LA od 14. siječnja 2020., prema svojem sadržaju, nije ocijenjen kaznenom prijavom zbog tih kaznenih djela, niti su predmetna kaznena djela u njemu bila označena.
4.2. U odnosu na kazneno djelo zlostavljanja na radu iz članka 133. stavka 1. KZ/11, žalbeni navodi nisu osnovani. Odredbom članka 133. stavka 2. KZ/11 izrijekom je propisano da se kazneno djelo iz stavka 1. tog članka progoni po prijedlogu. Prema članku 47. stavku 2. ZKP/08 prijedlog za progon podnosi se državnom odvjetništvu, dok je stavkom 3. istog članka propisano da se smatra da je prijedlog za progon stavljen ako je žrtva podnijela kaznenu prijavu. Stoga žalitelj pogrešno tumači odredbu članka 133. stavka 2. KZ/11 kada iz činjenice da se navedeno kazneno djelo progoni po prijedlogu izvodi pravo na neposredno podnošenje privatne tužbe sudu. Progon po prijedlogu nije isto što i progon po privatnoj tužbi. Kod kaznenog djela iz članka 133. stavka 1. KZ/11 ovlašteni tužitelj je državni odvjetnik, uz postojanje pravodobnog prijedloga žrtve kao posebne procesne pretpostavke za kazneni progon. Pri tome za ocjenu je li podneskom od 14. siječnja 2020. ujedno stavljen prijedlog za progon nije odlučno kako je taj podnesak nazvan niti je li u njemu navedena pravna oznaka kaznenog djela, već je odlučan njegov činjenični sadržaj. Međutim, iz sadržaja navedenog podneska, prema podacima pribavljenim od Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru i podacima spisa, ne proizlazi da je privatni tužitelj tim podneskom prijavio upravo radnje optužene koje su naknadno unesene u činjenični opis predmetne privatne tužbe kao kazneno djelo zlostavljanja na radu. Stoga nema mjesta primjeni članka 47. stavka 3. ZKP/08 na način kako to žalitelj smatra. Navedeni zaključak nije doveden u pitanje ni žalbenom tvrdnjom da je privatni tužitelj prilikom ispitivanja u Općinskom državnom odvjetništvu u Vukovaru usmeno podnio kaznenu prijavu zbog kaznenih djela iz članaka 125. i 133. KZ/11. Naime, iz pribavljene obavijesti državnog odvjetništva, niti iz drugih podataka u spisu, ne proizlazi da je u odnosu na radnje opisane u predmetnoj privatnoj tužbi bio podnesen prijedlog za progon, odnosno kaznena prijava koja bi se u smislu članka 47. stavka 3. ZKP/08 smatrala takvim prijedlogom. Sama žalbena tvrdnja o usmeno podnesenoj kaznenoj prijavi, bez uporišta u podacima spisa, ne dovodi u sumnju pravilnost tog utvrđenja. Slijedom toga, nije ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 5. ZKP/08 na koju žalitelj upire, jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da u odnosu na navedeno kazneno djelo ne postoji zakonom potreban prijedlog za kazneni progon. Pri tome valja dodati da procesna zapreka u odnosu na kazneno djelo iz članka 133. stavka 1. KZ/11 po svojoj pravnoj naravi proizlazi iz nepostojanja zakonom potrebnog prijedloga za progon, odnosno zahtjeva ovlaštenog tužitelja, što odgovara razlogu iz članka 355. stavka 1. točke 3. ZKP/08, na koji upućuje članak 525. stavak 1. točka 4. ZKP/08. Okolnost što se prvostupanjski sud u pobijanom rješenju u tom dijelu pozvao na članak 525. stavak 1. točku 1. ZKP/08 nije od utjecaja na pravilnost odluke o odbacivanju privatne tužbe, budući da utvrđena procesna zapreka postoji, a konačna odluka je pravilna.
4.3. Neosnovano žalitelj pobija rješenje i u dijelu koji se odnosi na kazneno djelo povrede ravnopravnosti iz članka 125. stavka 1. KZ/11. Za ostvarenje zakonskih obilježja tog kaznenog djela potrebno je da počinitelj, na temelju razlike u nekoj od osobina navedenih u članku 125. stavku 1. KZ/11, drugome uskrati, ograniči ili uvjetuje neko od prava navedenih u toj odredbi, odnosno da na temelju takve razlike drugome daje povlastice ili pogodnosti glede tih prava. Međutim, činjenični opis predmetne privatne tužbe ne sadrži navod ni o jednoj osobnoj osnovi razlikovanja iz članka 125. stavka 1. KZ/11 zbog koje bi optužena prema privatnom tužitelju različito postupala, niti je opisano da bi upravo na temelju takve razlike privatnom tužitelju uskratila, ograničila ili uvjetovala neko od prava obuhvaćenih tom zakonskom odredbom. Nije, dakle, opisana ni diskriminatorna osnova postupanja niti uzročna povezanost između takve osnove i uskrate, ograničenja ili uvjetovanja određenog prava. Nasuprot tome, činjeničnim opisom privatne tužbe optuženoj se u bitnome stavljaju na teret postupci na radu ili u vezi s radom koje privatni tužitelj smatra vrijeđanjem, ponižavanjem, zlostavljanjem ili drugim oblikom uznemiravanja, odnosno radnje koje prema svojoj naravi odgovaraju zakonskom opisu kaznenog djela zlostavljanja na radu iz članka 133. stavka 1. KZ/11. Stoga je prvostupanjski sud pravilno, na temelju članka 525. stavka 1. točke 4. u vezi s člankom 355. stavkom 1. točkom 1. ZKP/08, privatnu tužbu u tom dijelu odbacio jer iz činjeničnog opisa djela koje je predmet optužbe, ne proizlaze zakonska obilježja kaznenog djela povrede ravnopravnosti iz članka 125. stavka 1. KZ/11
4.4. Nisu osnovani ni žalbeni navodi kojima privatni tužitelj upire na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka zbog toga što mu prije donošenja pobijanog rješenja nije dostavljeno rješenje ovog suda poslovni broj Kž-312/2023-4 od 27. siječnja 2025. Prije svega, navedena okolnost ne može predstavljati bitnu povredu iz članka 468. stavka 2. ZKP/08, budući da se ta zakonska odredba odnosi na slučaj kada se sudska odluka temelji na nezakonitom dokazu. Također, nije ostvarena ni bitna povreda iz članka 468. stavka 3. ZKP/08. Naime, i pod pretpostavkom da ranije drugostupanjsko rješenje privatnom tužitelju nije bilo uredno dostavljeno prije ponovnog odlučivanja, takav propust nije utjecao niti je mogao utjecati na donošenje pravilnog i zakonitog pobijanog rješenja. Ranijom drugostupanjskom odlukom žalba privatnog tužitelja bila je prihvaćena, prvostupanjsko rješenje ukinuto, a prvostupanjskom sudu naloženo je pribaviti obavijest Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru o postojanju kaznene prijave zbog predmetnih kaznenih djela. Prvostupanjski sud po toj je uputi postupio i pribavio traženu obavijest, na kojoj je, zajedno s ostalim podacima spisa, utemeljio novu odluku. Stoga eventualni propust u dostavi ranijeg ukidnog rješenja može biti otklonjen njegovom naknadnom dostavom, ali sam po sebi, u okolnostima ovog predmeta, ne predstavlja razlog za ukidanje sada pobijanog rješenja.
4.5. Konačno, žalbeno pozivanje na činjenicu da privatna tužba udovoljava zahtjevima iz članka 524. stavka 2. ZKP/08 nije od utjecaja na pravilnost pobijanog rješenja. Propisana sastavljenost privatne tužbe i postojanje drugih procesnih i materijalnopravnih pretpostavki za vođenje kaznenog postupka različita su pitanja. Stoga ni formalna urednost privatne tužbe ne isključuje ovlast i obvezu suda da prilikom njezina prethodnog ispitivanja utvrdi postoje li razlozi iz članka 355. stavka 1. ZKP/08, uključujući postoji li zakonom potreban zahtjev ili prijedlog za progon te predstavlja li činjenično opisano postupanje kazneno djelo.
5. Slijedom svega navedenoga, pravilno je privatna tužba odbačena u odnosu na oba kaznena djela. U odnosu na kazneno djelo zlostavljanja na radu iz članka 133. stavka 1. KZ/11 nisu ostvarene procesne pretpostavke za kazneni progon po podnesenoj privatnoj tužbi, dok u odnosu na kazneno djelo povrede ravnopravnosti iz članka 125. stavka 1. KZ/11 činjenični opis privatne tužbe ne sadrži zakonska obilježja tog kaznenog djela.
6. Budući da ispitivanjem pobijanog rješenja u smislu članka 494. stavka 4. ZKP/08 nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08 odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Vukovar, 29. rujna 2026.
predsjednik vijeća
Nikola Bešenski
