Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679
1
Poslovni broj: Gž Ob-42/2024-3
|
Republika Hrvatska Županijski sud u Sisku Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5 |
Poslovni broj: Gž Ob-42/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Martine Budinski Modronja, predsjednice vijeća, Zlatane Bihar, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Renate Košir Skračić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja - protutuženika M. J., OIB …, iz O., kojeg zastupa punomoćnik N. N., odvjetnik u N. G., protiv tuženice – protutužiteljice I. K., OIB …, iz S. B., koju zastupa punomoćnica J. Š., odvjetnica u S. B., uz sudjelovanje mlt. L. J., OIB …, kojega zastupa posebna skrbnica M. D., dipl. iur., zaposlenica u centru Z., D. jedinica O., radi razvoda braka i roditeljske skrbi, odlučujući o žalbi tuženice – protutužiteljice protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj: P Ob-59/2022-33 od 15. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 9. svibnja 2024.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj: P Ob-59/2022-33 od 15. ožujka 2024. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:
"I. Mlt. L. J., OIB …, rođen …, stanovat će s ocem M. J. na adresi a roditelji zajednički i sporazumno ostvaruju roditeljsku skrb za dijete.
II. Majka I. K. ostvarivat će osobne odnose s mlt. L. J. svaki drugi vikend u mjesecu od petka u 16,00 sati do nedjelje u 19,00 sati, za vrijeme ljetnih praznika 15 dana neprekidno, a za vrijeme zimskih praznika 7 dana neprekidno u obitelji majke, tako da majka preuzima dijete te ga vraća ocu na adresu stanovanja nakon proteka vremena, za vrijeme Uskrsa, Uskrs u obitelji oca, a Uskrsni ponedjeljak u obitelji majke, slijedeće godine obrnuto, za vrijeme Božića prvi dan Božića kod majke, a drugi dan Božića kod oca, a slijedeće godine obrnuto, a vremenski termini susreta i druženja prepuštaju se roditeljima prema njihovom dogovoru.
III. Majka I. K. dužna je na ime uzdržavanja za mlt. L. J. doprinositi iznos od 100,00 EUR-a (slovima: stoeura) mjesečno počevši od 2. ožujka 2022. pa nadalje, dok za to budu postojali zakonski uvjeti, do svakog 10- tog u mjesecu za tekući mjesec, pa do isplate, sa zateznom kamatom po članku 29. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima za svako dospjelo a neisplaćeno uzdržavanje, u roku od 15 dana.
IV. Odbija se tužitelj s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva radi uzdržavanja u iznosu od 50,00 EUR-a.
V. Odbija se tuženica s tužbenim zahtjevom koji glasi:
"I/ Dijete stranaka mlt. L. J., OIB: …, rođen ….g. povjerava se na odgoj i čuvanje majci i živjet će s majkom na adresi S. B.,
II/ Roditelji će roditeljsku skrb nad mlt. L. J. vršiti zajednički, osim u pogledu ishođenja osobnih dokumenata, promjene prebivališta i boravišta, upisa u vrtić i školu, koju će samostalno vršiti majka, uz istodobno ograničavanje oca M. J. na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu. II/ Susreti i druženja oca M. J. sa mlt. L. J. održavat će se kako slijedi:
- prvi vikend i treći vikend u mjesecu od petka u 18,00 sati do nedjelje u 18,00 sati u obitelji oca,
- za vrijeme ljetnih školskih praznika 15 dana neprekidno u obitelji oca,
- za vrijeme zimskih praznika 7 dana neprekidno u obitelji oca,
- Badnjak u obitelji majke, Božić u obitelji oca, svake godine naizmjenično,
- Uskrs u obitelji majke, Uskrsni ponedjeljak u obitelji oca, svake godine naizmjenično,
na način da otac dolazi po dijete na adresu prebivališta majke i vraća ga na adresu prebivališta majke.
Preostalo vrijeme dijete će provoditi s majkom.
III/ Otac M. J. za uzdržavanje mlt. L. J. doprinosit će iznos od 1.211,93 kn mjesečno, do 10-og u mjesecu za tekući mjesec, počevši od dana podnošenja tužbe pa sve dok za to budu postojali zakonski razlozi, sve to na tekući račun majke br. IBAN: …otvoren kod Z. d.d.
IV/ Nalaže se tužitelju-protutuženiku da tuženoj-protutužiteljici naknadi parnični trošak ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, počev od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve to u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe."
VI. Svaka strana snosi svoje troškove postupka."
2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela tuženica – protutužiteljica (dalje: tuženica) zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07.- odluka USRH, 84/08., 96/08. - odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 43/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP). Predložila je prvostupanjsku presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda, a podredno je predložila istu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. Tužitelj – protutuženik (dalje: tužitelj) na žalbu nije odgovorio.
4. Žalba je osnovana.
5. U ovom stupnju postupka, s obzirom na žalbene navode, i dalje je sporna odluka o tome s kojim roditeljem će živjeti maloljetno dijete stranaka L. J., a onda i odluka o osobnim kontaktima maloljetnog djeteta s onim roditeljem s kojim dijete neće stanovati.
6. Odlučujući o tim spornim pitanjima, prvostupanjski je sud, prihvativši mišljenje i prijedlog stručnog tima zavoda, ureda N. G., zaključio da je u najboljem interesu maloljetnog djeteta stranaka da stanuje s ocem (tužiteljem), a da osobne odnose s majkom (tuženicom) ostvaruje svaki drugi vikend u mjesecu od petka u 16,00 sati do nedjelje u 19,00 sati, za vrijeme zimskih praznika 7 dana neprekidno, a za vrijeme ljetnih praznika 15 dana neprekidno, na način da ga majka preuzima i vraća ocu na adresu stanovanja nakon proteka vremena, za vrijeme Uskrsa jedne godine Uskrs u obitelji oca, a Uskrsni ponedjeljak u obitelji majke, a sljedeće godine obrnuto, za vrijeme Božića prvi dan Božića kod majke,a drugi dan Božića kod oca, a slijedeće godine obrnuto, s time da su termini susreta i druženja prepušteni roditeljima prema njihovom dogovoru.
7. Slijedom navedenoga, na temelju odredbe članka 96. stavak 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj: 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23. – dalje: Obz), odlučeno je da maloljetno dijete stanuje s ocem, dok su na temelju odredbe članka 95. te članka 119. stavak 1. i 2. Obz određeni osobni odnosi maloljetnog djeteta i tuženice.
8. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda, a pazeći pritom dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 365. stavak 2. ZPP), ovaj sud nalazi da je u postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi članka 8. ZPP, na koju žalbom upire tuženica, uslijed koje povrede ni činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava iz članka 95., 96. stavak 2. te članka 119. stavak 1. i 2. Obz za sada nije pravilno i potpuno utvrđeno.
9. U postupku je utvrđeno:
- da su stranke živjele u izvanbračnoj zajednici od 2016. do 2021., u obiteljskoj kući tužitelja, u kojoj zajednici je 7. rujna 2017. rođen L. J.,
- da je s njima živjela i maloljetna D., kći tuženice iz prvog braka,
- da je tuženica, prilikom napuštanja izvanbračne zajednice 24. prosinca 2021. sa sobom odvela kćer D., dok je zajednički sin stranaka L. J. ostao živjeti s ocem,
- da između stranaka nije postignut sporazum o tome s kojim će roditeljem maloljetni L. nastaviti živjeti, pa posljedično tome i ostvarivati odnose s drugim roditeljem, odnosno koji će roditelj i u kojem iznosu doprinositi za njegovo uzdržavanje,
- da je tuženica jedno vrijeme, nakon napuštanja izvanbračne zajednice, stanovala u N. G., kada je kontakte s maloljetnim sinom ostvarivala preko tjedna ili vikendom, a nakon što se preselila u S. B., gdje je 29. listopada 2022. sklopila brak s T. K., da po maloljetnog sina dolazi svaki drugi ili treći vikend, tako da dijete ocu vraća nedjeljom,
- da su u međuvremenu tuženica i T. K. dobili dijete (kćer),
- da maloljetni L. J. pohađa vrtić u C.,
- da je psihologijskom obradom tužitelja utvrđeno da je isti emocionalno zrela i stabilna osoba, da je povezan sa sinom i da je, uz pomoć svoji roditelja, iznimno angažiran u zadovoljavanju njegovih primarnih potreba i želja,
- da je psihologijskom obradom majke utvrđeno da je ista urednih kognitivnih sposobnosti, društvena, ima veliku potrebu za redom i voli biti organizirana, da je senzibilna i toplog afektivnog izražavanja, ali da se kod nje uočavaju poteškoće na planu nošenja i suočavanja s problemima,
- da posebna skrbnica nije obavila razgovor s maloljetnim djetetom, ali se ista usuglasila s mišljenjem i prijedlogom zavoda o tome s kojim bi roditeljem maloljetni L. trebao stanovati, odnosno na koji način bi trebao ostvarivati odnose i susrete s drugim roditeljem.
10. Prvostupanjski je sud odluku o tome da će dijete stanovati s ocem u bitnome utemeljio na mišljenju zavoda da su kod tuženice, za razliku od tužitelja, uočene poteškoće na planu nošenja i suočavanja s problemima, a obzirom na dob maloljetnog djeteta (6 godina) odbijen je dokazni prijedlog tuženice da se pribavi mišljenje maloljetnog djeteta o tome s kojim će roditeljem stanovati.
11. Iako je mišljenje zavoda za socijalni rad važno za odluku suda o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, sud tim mišljenjem nije strogo vezan, već je kod donošenja odluke dužan rukovoditi se najboljim interesom djeteta, na što ga obvezuje članak 3. Konvencije o pravima djeteta („Narodne novine“, Međunarodni ugovori, broj 12/93. i 20/97.).
11.1. Jedno od četiri opća načela Konvencije jest i načelo slobode izražavanja mišljenja koje se odnosi na pravo djeteta da aktivno sudjeluje u rješavanju svih pitanja koja utječu na njegov život, uključujući i to da bude saslušano u sudskom postupku koji se na njega odnosi. To znači da su djetetu, koje je u stanju izraziti svoje mišljenje, odrasli dužni omogućiti da to i učini, pri čemu od djece ne treba zahtijevati iznošenje mišljenja ako to nisu voljna ili zainteresirana učiniti.
12. Europski sud za ljudska prava u primjeni odredaba Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda s pripadajućim Protokolima broj 1, 4. 6., 7, 11, 12 i 13., u svojim odlukama koje se tiču prava na obiteljski život, u koja, između ostalog, ulaze roditeljska prava i pravo na skrb, istaknuo je obvezu države da uspostavi pravičnu ravnotežu između interesa djeteta i roditelja, s time da se pri tome posebna važnost mora dati najboljem interesu djeteta koji, ovisno o njegovoj prirodi i ozbiljnosti, može nadjačati interes roditelja. I ustavni sud Republike Hrvatske je u svojim odlukama (primjerice U-III-2182/2014 od 17. lipnja 2014.) zauzeo shvaćanje da u svim postupcima koji se odnose na skrb o djeci središnje mjesto moraju imati najbolji interesi djeteta. Pritom Ustavni sud RH ističe da se u razrješenju obiteljskih odnosa mora polaziti od uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji te zaštite dobrobiti i prava djeteta, kao i odgovornosti oba roditelja za podizanje i odgoj djeteta, a ispunjavanje tih okolnosti ocjenjuje se ovisno o specifičnim okolnostima pojedinog slučaja (Odluka Ustavnog suda RH, broj U-III-962/2016 od 1. ožujka 2018.).
13. Odredbom članka 86. Obz propisano je da su roditelji i druge osobe koje skrbe o djetetu dužni poštovati mišljenje djeteta u skladu s njegovom dobi i zrelošću, te da u svim postupcima u kojima se odlučuje o nekom djetetovom pravu ili interesu, dijete ima pravo na prikladan način saznati važne okolnosti slučaja, dobiti savjet i izraziti svoje mišljene te biti obaviješteno o mogućim posljedicama poštivanja njegova mišljenja, s time da se mišljenje djeteta uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću.
14. Prema odredbi članka 360. stavak 1. Obz sud će omogućiti djetetu da izrazi svoje mišljenje u postupcima u kojima se odlučuje o osobnim i imovinskim pravima i interesima djeteta, osim ako se dijete tome protivi, s time da sud nije dužan utvrđivati mišljenje djeteta kad za to postoje posebno opravdani razlozi koji se u odluci moraju obrazložiti.
15. Dakle, iz svega navedenoga proizlazi da je upravo, sa svrhom utvrđivanja najboljeg interesa djeteta, sud u ovakvim postupcima dužan omogućiti djetetu da izrazi svoje mišljenje, osim iznimno, kad za to postoje posebno opravdani razlozi, s time da će se mišljenje djeteta uzeti u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću.
16. Sama dob djeteta nije posebno opravdan razlog da se djetetu ne omogući izražavanje njegovog mišljenja, jer dijete u dobi od 6 godina, koje pohađa vrtić i uskoro kreće u školu, svakako može izraziti svoje mišljenje na prikladnom mjestu i u nazočnosti stručne osobe (članak 360. stavak 2. Obz), a na sudu je onda da to mišljenje uzme u obzir sukladno njegovoj dobi i zrelosti.
17. Jednako tako, osnovano žaliteljica ističe da je prvostupanjski sud, cijeneći timsku procjenu zavoda, propustio detaljnije obrazložiti u čemu su se točno očituju poteškoće na planu nošenja i suočavanja tuženice s problemima, u kontekstu njezinih roditeljskih kompetencija.
18. Uzimajući u obzir da maloljetni L. već dvije i pol godine živi s ocem, da pohađa vrtić i uskoro kreće u školu, da već neko vrijeme ostvaruje osobne odnose s majkom u njezinoj obitelji, gdje ima dvije polusestre, potrebno je u svakom slučaju i njemu omogućiti da iskaže svoje mišljenje, a nakon toga odlučiti je li u njegovom interesu bolje nastaviti i dalje živjeti s ocem, a s majkom ostvarivati osobne kontakte u istoj ili češćoj dinamici ili je za njega bolje da živi s majkom, a s ocem ostvaruje osobne odnose. Pritom će biti potrebno iznijeti jasnije i uvjerljivije razloge o roditeljskoj kompetenciji tuženice u kontekstu psihologijskom obradom uočenih poteškoća na planu nošenja i suočavanja s problemima.
18.1. Valja reći da u situaciji kad su oba roditelja približno izjednačena u roditeljskoj kompetenciji i motivirana za zajedničko dijete, da bi onda trebali pokazati veći stupanj tolerancije i nakon što djetetu omoguće da izrazi svoje mišljenje, u odnosu na svoja roditeljska prava prednost dati najboljem interesu djeteta.
18.2. Neovisno o tome kakva će biti konačna odluka suda o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, u situaciji kada parnične stranke ne žive u istom gradu, susreti i kontakti s roditeljem s kojim dijete neće stanovati neće biti moguće organizirati preko tjedna, pa bi u tom slučaju i sud i stranke trebali voditi računa da se osobni odnosi s tim roditeljem makar za vrijeme školskih praznika i blagdana odrede u većem opsegu, na što također osnovano tuženica ukazuje u svojoj žalbi.
19. Kako je za sada u pogledu odlučne činjenice – utvrđivanja i zaštite najboljeg interesa djeteta – pobijana odluka donesena protivno odredbi članka 8. ZPP, zbog čega činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, istu je, na temelju odredbe članka 369. stavka 1. ZPP, valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
20. U ponovljenom postupku sud će maloljetnom zajedničkom djetetu stranaka omogućiti da izrazi svoje mišljenje, nakon čega će, uvažavanjem tog mišljenja u skladu s njegovom dobi i zrelošću, u smislu odredbe članka 8. ZPP ponovno ocijeniti sve dokaze zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka donijeti novu odluku u najboljem interesu djeteta, vodeći računa da je u pogledu uočenih poteškoća na planu nošenja i suočavanja s problemima potrebno razjasniti kako se iste manifestiraju na roditeljske kompetencije tuženice.
U Sisku 9. svibnja 2024.
Predsjednica vijeća
Martina Budinski Modronja,v.r.
|
|
|
|
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.