Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Osijek

Broj: Pp-2543/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Dunji Bertok, uz sudjelovanje Mateje Mihačić kao zapisničarke, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika VG, zbog prekršaja iz čl.85.st.1.t.14. i st.3. Zakona o zaštiti životinja ("Narodne novine", brojevi: 102/17 i 32/19) u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe veterinarske inspekcije, Valpovo, klasa: UP/I-322- 07/25-10/749, urbroj: 443-02-01-04-25-4 od 20. lipnja 2025., dana 29. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl.182.t.1. Prekršajnog zakona

okrivljenik VG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin V i I, rođene O, rođen **.**.1987. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, završio zanat za strojobravara, oženjen, bez djece, zaposlen, plaća 860,00 eura, vlasnik osobnog automobila, kuće i 3 hektara poljoprivrednog zemljišta, neodlikovan, prekršajno kažnjavan, kazneno neosuđivan, nije izdržavao kaznu zatvora, protiv kojeg se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak, prema vlastitoj izjavi

o s l o b a đ a  s e  od  o p t u ž b e

jer da je inspekcijskim nadzorom provedenim 20. lipnja 2025. kod okrivljenika utvrđeno da posjeduje psa po imenu R, pasmine tornjak, broj mikročipa: 191100002193076, ženku staru 5 godina koji je 15. lipnja 2025. bez razloga na javnoj površini napao i ugrizao IG iz [adresa] koja je biciklom prolazila kroz selo i pred kućom okrivljenika naišla na psa A koji ju je napao i ugrizao za lijevu potkoljenicu. Predmetni pas je bez nadzora i kontrole vlasnika boravio na javnoj površini,

time bi počinio prekršaj opisan u čl.51.st.2. i st.3., a kažnjiv po čl.85.st.1.t.14. Zakona o zaštiti životinja.

II. Na temelju čl.140. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138.st.2. t.2. do t.5. i t.7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršajnog djela činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Optužnim prijedlogom stavlja se na teret okrivljeniku da je inspekcijskim nadzorom provedenim dana 20. lipnja 2025. utvrđeno kako posjeduje psa po imenu R, pasmine Tornjak, broj mikročipa 191100002193076, ženku staru 5 godina, koji je dana 15. lipnja 2025. bez razloga na javnoj površini napao i ugrizao IG iz [adresa], dok je ista biciklom prolazila kroz selo, i to pred kućom okrivljenika, ugrizavši je za lijevu potkoljenicu, te da je predmetni pas bez nadzora i kontrole vlasnika boravio na javnoj površini. Kao kaznena odredba navedena je odredba čl.85.st.1. t.14. Zakona o zaštiti životinja.

3. Odredbom čl.51.st.2. Zakona o zaštiti životinja (Narodne novine, broj 102/17 i 32/19) propisano je da je zabranjeno držanje i postupanje s kućnim ljubimcima na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, posebice djece te životinja. Odredbom čl.51.st.3. istoga Zakona propisano je da je zabranjeno kretanje kućnih ljubimaca na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja.

4. Okrivljenik je prilikom iznošenja obrane naveo da se ne smatra krivim za prekršaj te je potvrdio da je posjedovao psa, ženku A, pasmine tornjak, navedenog broj mikročipa koja je ugrizla susjedu IG koja je vozila bicikl ispred njegove kuće. Naveo je da je pas ugrizao susjedu u predjelu lijeve potkoljenice, nije ju progrizao, a izletio je prethodno iz dvorišta jer je on ostavio otvorenu kapiju kada je izlazio na ulicu s traktorom.

5. Sud je utvrdio da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, na način kako je to opisano u činjeničnom opisu optužbe, nije prekršaj.

6. Bitno obilježje prekršajnog djela iz čl.51.st. i st.3. Zakona o zaštiti životinja nije samo nastupanje štetne posljedice (ugriza), nego takvo držanje i postupanje s kućnim ljubimcima, odnosno takvo kretanje kućnih ljubimaca, koji ugrožavaju zdravlje i sigurnost ljudi i životinja. Navedeno znači da je zakonodavac kao zabranjena postupanja propisao konkretna postupanja posjednika životinje, a ne samu posljedicu u vidu povrede. Kako bi se određeno djelo moglo podvesti pod biće navedenog prekršaja, u činjeničnom opisu optužnog prijedloga moraju biti navedena konkretna postupanja, radnje ili propuštanja počinitelja iz kojih proistječe bitno obilježje prekršaja, tj. iz kojih je razvidno da je posjednik psa životinjom postupao ili je kretao na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi i životinja. Konkretizacija takvog postupanja jest, primjerice, navod da posjednik psa nije vodio na uzici, nije stavio brnjicu, nije osigurao ograde kojom bi se spriječio slobodan izlaz psa na javnu površinu ili nije poduzeo drugu mjeru nadzora koja bi spriječila kontakt psa s prolaznicima.

7. Optužni prijedlog u konkretnom slučaju takvu konkretizaciju ne sadrži. Opisano je da je pas "bez nadzora i kontrole vlasnika boravio na javnoj površini" i da je pas "bez razloga napao i ugrizao" oštećenicu, no nigdje nije opisano što je to okrivljenik konkretno poduzeo ili propustio poduzeti, tj. na koji je način držao psa ili postupao s njim, a koji je bio zabranjen ili nedostatan s aspekta sigurnosti za okolinu. U optužnom prijedlogu opisana je radnja psa (napad, ugriz) i njezina posljedica (ugriz za lijevu potkoljenicu), ali ne i konkretno protupravno ponašanje okrivljenika kao posjednika životinje.

8. Zakonski opis, odnosno kvalificiranje prekršaja, jest podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja. Sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj. Sud nije ovlašten samoinicijativno nadopunjavati ili interpretativno proširivati činjenični opis navođenjem elemenata koji u optužnom prijedlogu ne postoje. Navedeno stajalište u potpunosti je sukladno ustaljenom shvaćanju Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, koji je u predmetu Ppž - 2395/2023-2 od 11. rujna 2025.

9. Imajući u vidu navedeno, sud zaključuje da djelo opisano u optužnom prijedlogu, na način kako je opisano, nije prekršaj, optužni prijedlog ne sadrži opis konkretne radnje ili propusta okrivljenika kao konstitutivnog obilježja bića toga prekršaja, već opisuje isključivo radnju životinje i njezinu posljedicu, što nije dostatno za supsupciju pod navedenu zakonsku odredbu.

10. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl.40.st.2. Prekršajnog zakona, prema kojoj troškovi prekršajnog postupka u slučaju oslobađajuće presude padaju na teret proračunskih sredstava suda.

U Osijeku 29. rujna 2026.

Sutkinja

Dunja Bertok

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se može podnijeti ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske kao sud drugog stupnja.

DOSTAVITI:

1. Okrivljeniku,

2. Tužitelju,

3. Arhiv.