Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Zk-313/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja OT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Heleni Dlaka, odvjetnici u Splitu, Željezničarska 1, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-1865/2022 od 18. listopada 2022., dana 29. rujna 2026.
r i j e š i o j e
I. Preinačuje se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-45417/2022 od 20. kolovoza 2024., te se rješava :
Preinačuje se rješenje Općinskog suda u Splitu posl. broj Z-1865/2022 od 18. listopada 2022., te se rješava :
a) Na nekretninama kčbr. [katastarska čestica]/zgr zgrada (opće), [adresa], ... od 359 m[2] , upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisanim u A I (jedan) kao društveno vlasništvo s upisanim pravom korištenja za korist Građevinsko poduzeće
Centar – [adresa] dopušta se:
Temeljem Nagodbe broj N-DO-72/2018 od 19. srpnja 2018. sklopljene između [adresa] i OT, te temeljem čl. 370. i čl. 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15),
uknjižba prava vlasništva na stanu na II (drugom) katu, stan broj 11, površine 48,83 m[2] koji se sastoji od sobe, kupaonice, hodnika i dnevnog boravka te kuhinje s blagavaonicom u zgradi u [adresa] označene kao kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] neodvojivo povezanog sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, za korist
OT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],
b) Nalaže se provedba rješenja u zemljišnim knjigama.
II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu da na nekretninama kčbr. [katastarska čestica]/zgr zgrada (opće), [adresa], 43B od 359 m[2] , upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] provede brisanje :
1. zabilježbe odbijenog prijedloga, upisane pod brojem Z-1865/2022,
2. zabilježbe prigovora, upisane pod brojem Z-45417/2022,
3. zabilježbe žalbe, upisane pod brojem Z-35848/2024.
III. Provedba se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prigovor predlagatelja, te je potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta posl. broj Z-1865/2022 od 18. listopada 2022. (točka I. izreke). Također, naložena je zabilježba odbijanja prigovora posl. broj Z-45417/2022 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (točka II. izreke), te je zemljišnoknjižnom odjelu naložena provedba upisa (točka III. izreke).
2. Protiv rješenja žalbu je podnio predlagatelj, kako iz sadržaja žalbe proizlazi, iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP) i čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", br. 63/19, 128/22, 155/23, 127/24 – dalje: ZZK), te predlaže pobijano rješenje preinačiti i prijedlog prihvatiti.
3. Žalba je osnovana.
4. Sud prvog stupnja utvrdio je u prvostupanjskom postupku da je predlagatelj podnio prijedlog za uknjižbu temeljem Nagodbe broj N-DO-72/2018 koju su dana 19. srpnja 2018. sklopili Republika Hrvatska i predlagatelj. Također, utvrdio je na nekretnini koja je predmet uknjižbe upisano društveno vlasništvo s nositeljem prava korištenja Građevinsko poduzeće Centar Sarajevo. Na kraju, utvrdio je da nagodba na temelju koje predlagatelj predlaže uknjižbu nije navedeno temeljem čega bi Republika Hrvatska bila pravni sljednik Građevinskog poduzeća Centar Sarajevo, i temeljem čega bi tabularnu izjavu Republike Hrvatske bilo moguće dovesti sa stanjem u zemljišnoj knjizi pri čemu niti ostali ugovori i nagodbe koje je predlagatelj priložio uz prijedlog za upis nisu provedivi u zemljišnoj knjizi.
5. Na temelju takvih utvrđenja sud prvog stupnja je smatrao da nisu ispunjene pretpostavke za uknjižbom prava vlasništva, te je primjenom odredbe čl. 45., čl. 46. i čl. 48. st. 2. ZZK odbio prigovor predlagatelja i potvrdio rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta posl. broj Z-1865/2022 od 18. listopada 2022.
6. Međutim, pravna shvaćanja i stavovi suda prvog stupnja su pogrešni, te je u konkretnom slučaju sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo. U konkretnom slučaju, predlagatelj je podnio prijedlog za uknjižbom prava vlasništva na posebnom dijelu zgrade koje je izvorno stečeno prema propisima koji su bili na snazi prije 1. siječnja 1997. tj. stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 - dalje: ZVDSP).
7. Odredbom čl. 370. st. 1. ZVDSP propisano je da je vlasništvo na posebnom dijelu zgrade (etažno vlasništvo), a isto tako i pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenom vlasništvu, stečeno na temelju prijašnjih propisa, od stupanja na snagu zakona vlasništvo posebnih dijelova nekretnine, kako je uređeno odredbama ovoga zakona, pa se prosuđuje po njima, ako ovim prijelaznim odredbama nije što posebno određeno.
Stavkom 5. istog članka propisano je da su osobe koje su po prijašnjim propisima imale valjani pravni temelj za stjecanje vlasništva stana odnosno drugoga posebnoga dijela nekretnine, ovlaštene na tom temelju steći taj stan odnosno drugi posebni dio zgrade zajedno s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, čija će se veličina utvrditi prema odredbama stavka 4. ovoga članka.
8. Odredbom čl. 362. st. 1. ZVDSP propisano je da se smatra da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
Stavkom 3. istog članka propisano je da se smatra da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenoga vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnjeva vlasništva iz stavka 1. i 2. članka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
9. U konkretnom slučaju, nositelj prava korištenja Građevinsko poduzeće Centar Sarajevo koji je upisan u zemljišnim knjigama prestao je postojati još 1986. godine i to temeljem rješenja ST-1/80 od 2. srpnja 1986. i nema pravnog sljednika. S obzirom da je Građevinsko poduzeće Centar Sarajevo koje je upisano kao nositelj prava korištenja prestalo postojati na njega se ne može primijeniti predmnijeva iz čl. 362. st. 1. ZVDSP. To nadalje znači da se na predmetnu nekretninu primijenjuje predmnijeva iz čl. 362. st. 3. ZVDSP prema kojoj se smatra da je nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske.
10. Dakle, nakon stupanja na snagu ZVDSP, tj. nakon 1. siječnja 1997., smatra se da je Republika Hrvatska vlasnica nekretnine koja je predmetom uknjižbe i ona kao takva može izdavati tabularne isprave. Republika Hrvatska dakle, temeljem zakona (čl. 362. st. 3. ZVDSP) u zemljišnoknjižnom smislu pravni sljednik Građevinskog poduzeća Centar Sarajevo, pa je stoga kao takva imala ovlaštenje da u odnosu na nekretnine na kojima je upisano pravo korištenja u korist Građevinskog poduzeća Centar Sarajevo koje je prestalo postojati priznaje pravo vlasništva i izdaje tabularne isprave. Pogrešno je dakle, pravno shvaćanje suda prvog stupnja da Republika Hrvatska nije pravni sljednik Građevinskog poduzeća Centar Sarajevo, te da u nagodbi nije naveden niti jedan pravni izvor temeljem kojeg bi tabularnu izjavu bila ovlaštena davati Republika Hrvatska. Naime, u nagodbi je navedeno da je nositelj prava korištenja prestao postojati, pa je temeljem zakona, odnosno, odredbe čl. 362. st. 3. ZVDSP koju je sud prvog stupnja propustio primijeniti, Republika Hrvatska ovlaštena priznavati vlasništva izvanknjižnim nositeljima i istima izdavati tabularne isprave.
11. Pogrešno je i ukazivanje suda prvog stupnja da ugovori i nagodbe koji su prethodili sklapanju Nagodbe broj N-DO-72/2018 od 19. srpnja 2018. nisu provedivi u zemljišnoj knjizi. Naime, s obzirom da se temeljem čl. 362. st. 3. ZVDSP predmnijeva da je Republika Hrvatska vlasnica nekretnine ono što je pravno relevantno i odlučno je da li je Nagodba broj N-DO-72/2018 od 19. srpnja 2018. provediva u zemljišnoj knjizi, a ne da li su ugovori na osnovi kojih je ista sklopljena provedivi u zemljišnoj knjizi. To iz razloga što se uknjižba zahtijeva temeljem nagodbe, a ne temeljem ugovora kojima je nekretninom raspolagano od trenutka gradnje zgrade pa do trenutka sklapanja nagodbe, a na osnovi kojih je Republika Hrvatska predlagatelju priznala pravo vlasništva nad nekretninom.
12. Dakle, u situaciji kada je Republika Hrvatska predmnijevani vlasnik i pravni sljednik nositelja prava korištenja nagodbom priznala pravo vlasništva, prvostupanjski sud je bio dužan ocijeniti da li nagodba predstavlja zemljišnoknjižnu ispravu na osnovi koje se može upisati predlagateljevo pravo vlasništva. Prvostupanjski sud dakle, nije bio dužan ocjenjivati da li ugovori koji su prethodili sklapanju nagodbe predstavljaju valjane zemljišnoknjižne isprave, već je iste, ali ne u smislu provedbe, već kao pravni temelj stjecanja prava vlasništva, trebalo i bilo dužno, ocjenjivati državno odvjetništvo u postupku sklapanja nagodbe, a kako bi se osiguralo da se vlasništvo ne priznaje onome tko nije dokazao da je stvarni vlasnik.
13. U konkretnom slučaju, nagodba na osnovi koje predlagatelj predlaže upis ispunjava i opće i posebne pretpostavke za upis u zemljišnim knjigama . Pritom je potrebno i navesti da u konkretnom slučaju za uknjižbu nije bilo potrebno uspostaviti vlasništvo posebnih dijelova nekretnine (etažno vlasništvo) u smislu odredbi čl. 66 do 75. ZVDSP i u tom smislu prilagati odgovarajuće isprave (potvrdu nadležnog upravnog tijela, suglasnost suvlasnika i dr.) jer se u konkretnom slučaju radi o stjecanju prava vlasništva na temelju propisa koji su važili do 1. siječnja 1997. (u tom smislu i mišljenje Uprave za građansko pravo Ministarstva pravosuđa klasa 932- 01/05/01-459 od 22. kolovoza 2005.).
14. U odnosu na ukazivanje suda prvostupanjskog suda da se u odnosu na predmetnu zgradu vodi postupak povezivanja knjige položenih ugovora i zemljišne knjige temeljem Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva) ("Narodne novine" , br. 121/13, 61/18, 63/19) potrebno je navesti da vođenje navedenog postupka ne isključuje podnošenje prijedloga za uknjižbu u odnosu na stan u zgradi na koju se postupak povezivanja provodi. To pogotovo kada se u konkretnom slučaju ima u vidu da je, prema tvrdnjama predlagatelja, predmetni postupak pokrenut još 2016. i još uvijek nije okončan.
15. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 149. st. 1. toč. a) ZZK preinačiti pobijano rješenje i dopustiti zahtijevani upis, naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga, zabilježbe odbijenog prigovora i zabilježbe žalbe, te odlučiti kao u izreci rješenja.
U Zagrebu, 29. rujna 2026.
Sudac:
Robert Jambor
