REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: OVR-2918/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, protiv ovršenika ČĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenje ovrhe nedopuštenim, bez održavanja ročišta, dana 29. rujna 2026.
r i j e š i o je
Odbija se prijedlog ovršenika za proglašenje ovrhe nedopuštenom podnesen ovom sudu dana 22. rujna 2026. kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Rješenjem ovog suda poslovni broj P-636/2019-18 od dana 03. lipnja 2022. ovršeniku je naloženo plaćanje sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 800,00 kuna. Budući da ovršenik u zakonskom roku nije podmirio obvezu niti je podnio prigovor, navedeno rješenje postalo je pravomoćno i ovršno dana 14. lipnja 2022. (utvrđeno uvidom u ovosudni predmet poslovni broj P-636/2019). S obzirom na to da pristojba nije plaćena, sud je predmetno rješenje, kao ovršnu ispravu, dana 25. travnja 2024. dostavio Financijskoj agenciji (FINA) radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika (utvrđeno uvidom u ovosudni predmet poslovni broj P-636/2019).
2. Dana 22. rujna 2026. ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje ovrhe nedopuštenom. U prijedlogu navodi da je osoba s invaliditetom te da u vrijeme donošenja rješenja o pristojbi nije znao da je po toj osnovi oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi. Uz prijedlog je dostavio potvrdu o upisu u Hrvatski registar osoba s invaliditetom, u kojoj je evidentirano 30% oštećenja organizma, 30% oštećenja donjih ekstremiteta te 1. stupanj funkcionalnog oštećenja.
3. Prijedlog ovršenika je neosnovan.
4. Sukladno članku 11. stavku 1. točki 5. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18, 114/22, 155/23) osobe s invaliditetom oslobođene su od plaćanja sudskih pristojbi na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status. U konkretnom slučaju, ovršenik u tijeku ovosudnog postupka poslovni broj P-636/2019, a naročito u zakonskom roku za podnošenje prigovora protiv rješenja kojim mu je odmjerena pristojba, nije sudu prijavio svoj status niti je dostavio isprave kojima bi taj status dokazao. Iz navedene zakonske odredbe jasno proizlazi da oslobođenje ne nastupa automatski po službenoj dužnosti suda (s obzirom na to da sud nema uvid niti je dužan pretraživati registre drugih tijela), već je teret prijave i dokazivanja statusa isključivo na stranci.
5. Stranka se u ovoj fazi postupka ne može uspješno pozivati na činjenicu da "nije znala" za zakonsku mogućnost oslobođenja jer nepoznavanje prava ne opravdava stranku niti može biti razlog za stavljanje izvan snage pravomoćnih sudskih odluka (ignorantia iuris nocet).
6. Budući da je rješenje o pristojbi postalo pravomoćno i ovršno, ono predstavlja valjani i neopozivi ovršni naslov. Okolnost da je stranka osoba s invaliditetom postojala je i prije donošenja te prije pravomoćnosti predmetnog rješenja. Ovrha se može proglasiti nedopuštenom samo zbog razloga koji su nastali nakon nastanka ovršnog naslova, odnosno nakon njegove pravomoćnosti. Činjenice koje su postojale prije pravomoćnosti, a koje je stranka propustila iznijeti u pravodobnom prigovoru, ne mogu se s uspjehom isticati u ovoj fazi postupka. Pravomoćna sudska odluka ne može se pobijati niti stavljati izvan snage u ovršnom postupku zbog razloga koji su postojali prije nego što je ta odluka donesena, a stranka ih propustila iznijeti.
7. U ovršnom postupku ne može se preispitivati ono što je već presuđeno u parničnom postupku (načelo ne bis in idem i pravomoćnost sudske odluke). Jednom kada je ovršni naslov pravomoćan, ovrha se može proglasiti nedopuštenom isključivo zbog događaja koji su se dogodili nakon toga.
8. Prijedlog za proglašenje ovrhe nedopuštenom (bilo u sudskom postupku ili u postupku izravne naplate preko FINA-e) koristi se za taksativno navedene razloge (npr. tražbina je plaćena, nastupila je zastara, odgođena je i sl.). Naknadno saznanje o statusu koji je mogao dovesti do oslobođenja prije donošenja rješenja nije zakonski razlog zbog kojeg bi se ovrha proglasila nedopuštenom. Sud u ovršnom postupku isključivo provodi prisilnu naplatu na temelju ovršne isprave i nema ovlasti preispitivati je li sud u prethodnom postupku pravilno utvrdio tko treba platiti pristojbu.
9. Čak i da ovršenik ispunjava sve zakonske uvjete za potpuno oslobođenje, dostava potvrde tek sada uz prijedlog za proglašenje ovrhe nedopuštenom nema pravni učinak na već doneseno rješenje. Sud je rješenje o pristojbi donio prije nego što je znao za invaliditet jer ga ovršenik nije pravodobno dokazao. To rješenje je postalo pravomoćno, a ovrha je zakonito pokrenuta dostavom rješenja na FINA-u. Oslobođenje se ne može primijeniti retroaktivno na pristojbe koje su dospjele i postale pravomoćne prije podnošenja dokaza.
10. Slijedom navedenog, kako naknadno dostavljanje potvrde u fazi izvršenja ne može retroaktivno poništiti pravne učinke pravomoćnog sudskog rješenja, valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 29. rujna 2026.
Sudac:
Jure Pezelj
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.
Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac
DNA:
1. Ovršeniku
2. Spis
Z/ kal.30 dana
