Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž Ovr-183/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Tatjani Radaković Bašić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva d.o.o. iz Zagreba, Savska cesta 1, OIB: 03744272526, kojeg zastupa punomoćnik Marko Bujić, odvjetnik u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja ĆC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Mučnjak, odvjetnik u Zagrebu, radi osiguranja privremenim mjerama, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr- 1856/2025-10 od 30. travnja 2026., 29. rujna 2026.

r i j e š i o  j e :

I. Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana, potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1856/2025-10 od 30. travnja 2026.

II. Odbija se zahtjev protivnika osiguranja za naknadu žalbenog troška kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja određuje se

p r i v r e m e n a m j e r a

I Nalaže se protivniku osiguranja da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja, preda u posjed predlagatelju osiguranja, slobodan od osoba i stvari, poseban dio nekretnine upisane u zemljišnu knjigu koja se vodi u zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu, kao kč. br. [katastarska čestica] – DVORIŠTE I STAMBENA ZGRADA, [adresa], površine 416 m2 (DVORIŠTE površine 34 m2, STAMBENA ZGRADA, [adresa] površine 382 m2), upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to: 3. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) trosobni stan u I (prvom) katu s ulične strane zgrade neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine u A, koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, da putem izvršitelja radova Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Republike Austrije 14, 10000 Zagreb, OIB: 9509321067, izvrši radove konstrukcijske obnove zgrade na kč.br. [katastarska čestica]

- DVORIŠTE I STAMBENA ZGRADA, [adresa], površine 416 m2 (DVORIŠTE površine 34 m2, STAMBENA ZGRADA, [adresa] površine 382 m2), up isana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ili će u protivnom navedene radnje provesti sudski ovršitelj.

II Ovlašćuje se predlagatelj osiguranja, da sukladno Ugovoru o obnovi konstrukcije višestambene zgrade u [adresa], broj Ugovora: K - 275/2023 od 8. prosinca 2023. između Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Republike Austrije 14, Zagreb, OIB: 95093210687, kao izvršitelja i predlagatelja osiguranja, kao korisnika, otkloni posljedice potresa izvođenjem radova konstrukcijske obnove stambene zgrade opisane kao pod I izreke ovog rješenja. III Ako protivnik osiguranja po proteku roka od 8 dana ne postupi sukladno točki I izreke ovoga rješenja, ovlašćuje se predlagatelj osiguranja da uz prisustvo sudskog ovršitelja, bravara i po potrebi policijskih službenika, provede ovu privremenu mjeru. IV Predlagatelji osiguranja dužni su podnijeti tužbu radi opravdanja ove privremene mjere u roku od 30 dana od dana primitka prijepisa ovoga rješenja. V Ova privremena mjera ostaje na snazi do uredne primopredaje radova cjelovite obnove zgrade opisane pod točkom I izreke ovog rješenja, ili do drugačije odluke suda, ako se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena. VI Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi trošak postupka osiguranja u iznosu od 276,55 eura, zajedno sa zateznim kamatama od 30. travnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamate proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine, u roku od 8 dana."

2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom roku žali se protivnik zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da donesena privremena mjera po svojoj naravi prelazi granice dopuštenog osiguranja i predstavlja nerazmjeran zahvat u pravo vlasništva i pravo na dom protivnika osiguranja. Predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, podredno da pobijano rješenje preinači i odbije prijedlog za određivanje privremene mjere u cijelosti. Potražuje žalbeni trošak u ukupnom iznosu od 250,00 eura i trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 26,55 eura.

3. Na žalbu protivnika osiguranja nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet postupka je zahtjev predlagatelja za određivanjem privremene mjere kojom će se naložiti protivnici osiguranja preda u posjed stan koji se nalazi na adresi u [adresa], u svrhu izvođenja radova konstrukcijske obnove na zgradi koja je oštećena u potresu.

6. U prvostupanjskom postupku u bitnome je utvrđeno:

- da su predlagatelji osiguranja i protivnik osiguranja suvlasnici predmetne nekretnine u [adresa], upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- da su konstrukcijski elementi te zgrade oštećeni potresom te je zgradi dodijeljena oznaka uporabljivosti „privremeno neuporabljivo“,

- da su suvlasnici stambene zgrade [adresa], donijeli odluku o konstrukcijskoj obnovi stambene zgrade 17. siječnja 2022.,

- da je temeljem predmetne odluke suvlasnika, predlagatelj osiguranja u ime suvlasnika sklopio s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ugovor o obnovi konstrukcije predmetne nekretnine,

- da iz Ugovora o obnovi konstrukcije stambeno-poslovne zgrade [adresa], broj ugovora: K-275/2023 od 8. prosinca 2023., proizlazi da je predmet ugovora obnova predmetne stambene zgrade, a ugovor je sklopljen između Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (dalje: Ministarstvo) kao izvršitelja radova i predlagatelja osiguranja kao upravitelja i zastupnika suvlasnika u ulozi korisnika,

- da je u članku 2. Ugovora navedeno da će se konstrukcijska obnova stambene zgrade provesti sukladno članku 69. stavak 1. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko moslavačke županije i Karlovačke županije ("Narodne novine! broj 21/23; u daljnjem tekstu: Zakon o obnovi zgrada),sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske u visini od 80% i sredstvima proračuna Grada Zagreba u visini od 20%,

- da se temeljem članka 4. Ugovora o obnovi predlagatelj osiguranja obvezao predati nekretninu slobodnu od osoba i stvari, odnosno ukoliko to nije moguće, dužan je poduzeti sve pravne radnje radi primopredaje zgrade, a sve u cilju omogućavanja izvođenja radova,

- da je temeljem članka 4. stavak 3. Ugovora o obnovi predviđeno da će izvršitelj odgoditi obnovu konstrukcije stambeno-poslovne zgrade u slučaju da suvlasnici ne predaju Izvršitelju u posjed nekretninu,

- da je predlagatelj osiguranja obaviješten od strane Izvršitelja radova o nemogućnosti provedbe konstrukcijske obnove dopisom od 15. siječnja 2025., budući da izvođaču nije omogućen nesmetan pristup i izvođenje radova u cijelosti prema Projektu obnove konstrukcije zgrade,

- da je Ministarstvo moli predlagatelja da omogući provedbu obnove sukladno Odluci o obnovi i Građevinskom projektu te da će u protivnom će se smatrati da su odustali od konstrukcijske obnove te će Ministarstvo jednostrano raskinuti Ugovor o obnovi konstrukcije,

- da se suvlasnici DC, NC, IC, JC, FC i ĆC protive konstrukcijskoj obnovi određenoj Odlukom o obnovi i Građevinskim projektom Projekt obnove konstrukcije zgrade,

- da je konstrukcijsku obnovu zgrade nemoguće izvesti bez ulaska u stambeni prostor protivnika osiguranja,

- da predlagatelj osiguranja napominje da se protekom vremena povećava rizik za život i zdravlje suvlasnika, kao i imovinu koja se ogleda u padu vrijednosti nekretnine,

- da iz izvještaja od 6. kolovoza 2024. sa sastanka prije uvođenja izvođača u posao na konstrukcijskoj obnovi zgrade proizlazi da se protivnik osiguranja protivi konstrukcijskoj obnovi te iskazuje interes za nekonstrukcijskom obnovom.

7. Na temelju takvih utvrđenja sud prvog stupnja je smatrao da su ispunjene pretpostavke za određivanjem predložene mjere osiguranja te je odredio predloženu privremenu mjeru primjenom odredbi članka 346. i članka 347. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ).

7.1. Sud prvog stupnja zaključuje da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protivnicima osiguranja koja se sastoji u zahtjevu da protivnik osiguranja dopusti pristup nekretnini koja je u suvlasništvu njega i predlagatelja, a sve u svrhu provođenja radova na konstrukcijskoj obnovi nekretnine. Da navedena tražbina navodi da ima uporište u odredbama čl. 38., 39. i 40. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 52/25) te u odredbama čl. 72. st. 4. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko moslavačke županije i Karlovačke županije ("Narodne novine! broj 21/23; u daljnjem tekstu: Zakon o obnovi zgrada), temeljem koje su suvlasnici su dužni omogućiti neometan pristup zbog izvođenja radova obnove u svim dijelovima zgrade i na katastarskoj čestici na kojoj je izgrađena zgrada.

7.2. Nadalje, sud prvog stupnja zaključuje da postoji realna opasnost znatnog otežanja ostvarenja tražbine i nastanka nenadoknadive štete koja se ogleda u odgodi obnove te eventualno gubitku 100% iznosa sufinanciranja konstrukcijske obnove od strane Republike Hrvatske i Grada Zagreba, a također smatra da prijeti daljnje propadanje cijelog objekta i time nastanka teško nadoknadive štete za sve suvlasnike.

8. Ispitujući pobijano rješenje ovaj je sud ocijenio da u postupku pred sudom prvog stupnja nisu počinjene povrede iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP) na koje pazi po službenoj dužnosti u skladu s člankom 365. stavak 2. tog Zakona. Također, pobijana odluka nema niti nedostataka zbog kojih ju se ne bi moglo ispitati u smislu članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP -a. Suprotno navodima žalbe, naprijed navedeni zaključak suda je jasan, konkretan i individualizirano obrazložen.

9. U odnosu na žalbene navode kojima se ističe da sud prijedlog za osiguranje nije dostavio protivniku osiguranja na očitovanje, već je odluku donio isključivo na temelju navoda predlagatelja osiguranja i priložene dokumentacije, valja navesti da se u konkretnom slučaju, radi o hitom postupku sukladno članku 3. stavak 2. Zakon o obnovi zgrada, a što opravdava donošenje pobijanog rješenja bez očitovanja protivnika osiguranja. Dakle, u konkretnom slučaju, načelo hitnosti u postupanju ima prednost nad načelom saslušanja stranaka tako da okolnost što sud prvog stupnja prije donošenja pobijanog rješenja nije dostavio prijedlog za osiguranje protivnici osiguranja ne predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a koju sadržajno ističe protivnik osiguranja.

10. Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja odredio je privremenu mjeru koja predstavlja hitnu mjeru osiguranja kojom se privremeno osigurava vjerovnikova tražbina i privremeno uređuje sporni pravni odnos. U postupku privremene mjere činjenice se utvrđuju na razini vjerojatnosti, pa je predlagatelj osiguranja u postupku bio dužan učiniti vjerojatnim postojanje njegove tražbine i da je privremena mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete. U konkretnom slučaju, predlagatelj osiguranja učinio je s dovoljnim stupnjem vjerojatnosti potrebnim za određivanje privremene mjere, postojanje svoje nenovčane tražbine predaje u posjed, te je s dovoljnim stupnjem učinio vjerojatnim nastanak nenadoknadive štete koja se ogleda u odgodi obnove konstrukcije stambeno poslovne zagade (članak 4. stavak 3. Ugovora ), također iz stanja spisa je razvidno i da prijeti daljnje propadanje cijelog objekta i time nastanka teško nadoknadive štete za sve suvlasnike , a sve imajući u vidu činjenicu da je predmetnoj zgradi dodijeljena kategorija uporabljivosti zgrade PN2 – privremeno neuporabljivo-potrebne mjere hitne intervencije (upotrebljiva nakon kratkoročnih intervencija). Navedeno proizlazi iz sadržaja konkretnog Ugovora o obnovi konstrukcije višestambene zgrade [adresa], broj Ugovora: K-275/2023 od 08. prosinca 2023. koji je sklopljen temeljem članka 69. stavak 1. Zakona o obnovi. Stoga su neosnovani žalbeni navodi protivnika osiguranja da iz stanja spisa ne proizlazi da postoji konkretan nalaz nadležnog tijela kojim bi bila utvrđena neposredna opasnost za život i zdravlje ljudi, niti da je zgrada proglašena neuporabljivom u mjeri koja bi zahtijevala hitno iseljenje protivnika osiguranja.

11. Neosnovano protivnik osiguranja navodi i da je sud bez dostatne provjere prihvatio tvrdnju da protivnik osiguranja onemogućuje obnovu. Naime, iz izvještaja od 6. kolovoza 2024. sa sastanka prije uvođenja izvođača u posao na konstrukcijskoj obnovi zgrade proizlazi da se protivnik osiguranja protivio konstrukcijskoj obnovi koju nije moguće izvesti bez ulaska u stambeni prostor protivnika osiguranja.

12. Suprotno žalbenima navodima pobijana mjera po svom sadržaju ne predstavlja faktično konačno ostvarenje tražbine, budući da se ovom privremenom mjerom traži da se sporni odnos između stranaka uredi privremeno, za vrijeme dok traje konstrukcijska obnova zgrade oštećene u potresu i to na način da se protivnik osiguranja obveže predati predlagatelju osiguranja u posjed svoju nekretninu nalazeći se u stambenoj zgradi. Slijedom navedenog nakon konstrukcijske obnove zgrade oštećene u potresu protustranka se može vratiti u svoju nekretninu.

13. U odnosu na žalbeni navod kojim protivnik osiguranja sadržajno ističe prigovor prava na dom za istaknuti je da su u postupcima između privatnopravnih osoba mehanizmi vaganja suprotstavljenih pravnih interesa su u pravilu već sadržani u domaćem zakonodavstvu, koji propisuje odgovarajuće pravne lijekove i postupke koje je privatna osoba dužna poduzeti, odnosno pokrenuti radi zaštite prava na dom. Isto tako predmetni postupak osiguranja je u naravi izvanparnični postupak, postupak ovrhe koji nije osmišljen ni primjereno opremljen postupovnim sredstvima i mjerama zaštite za temeljito i suprotstavljeno ispitivanje složenih pravnih pitanja, kao što je to pitanje postojanja prava na dom te miješanja i opravdanosti toga miješanja u ta prava (navedeno proizlazi iz odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III- 3611/2021 od 12. veljače 2025., U-III-2073/2010 od 4. ožujka 2014.).

14. Slijedom toga neosnovano se navodima žalbe osporava pravilnost utvrđenja da tužitelji nisu učinilo vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine i da iz prijedloga za osiguranje nije vidljivo o kakvoj nenovčanoj tražbini se radi.

15. Neosnovano se navodima žalbe osporava i postojanje druge pretpostavke iz članka 346. OZ-a. I po shvaćanju ovoga suda, okolnost da se radi o zgradi koja je teško oštećena u potresu, u kojoj je potrebno provesti konstrukcijsku obnovu, kako bi se osigurala sigurnost daljnjeg stanovanja i korištenja iste svim suvlasnicima, a isto se ne provodi, iako su za obnovu osigurana sredstva i iako je osigurano izvođenje radova, radi onemogućavanja tuženika da se pristupi u njegov posebni dio, u dovoljnoj mjeri ukazuje na opasnost nastanka nenadoknadive štete, koja se donošenjem mjere kakva je predmetna sprječava.

16. Protivniku osiguranja zaključno valja odgovoriti da se ne radi o mjeri koja se ne može ovršiti, već o mjeri koja je jasno određena i time se može i prisilno ostvariti.

17. Zbog navedenog je, bez potrebe odgovaranja na navode žalbe izvan navedenog (članak 375. stavak 1. ZPP-a) odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja na temelju članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.

18. Protivniku osiguranja nije priznat žalbeni trošak iz razloga jer isti nije uspio sa svojom žalbom (članak 154. stavak 1. ZPP-a, u vezi sa člankom 21. stavak 1. OZ- a).

U Gospiću, 29. rujna 2026.

Sutkinja:

Tatjana Radaković Bašić