Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj spisa: Psp-117/2018-59

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Violeti Veselić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari prvotužiteljice VZI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužitelja VZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] oboje zastupani po punomoćniku Darku Graf, odvjetniku u odvjetničkom društvu Alija Hrastinski i Graf j.t.d. u Zagrebu, protiv prvotužene SZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćniku Berislavu Velčiću, odvjetniku u [adresa] i drugotuženika AZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćniku Saši Auguštinu, odvjetniku u [adresa], radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 09. rujna 2025. godine, u prisutnosti punomoćnika prvotužiteljice i drugotužitelja, punomoćnika prvotužene i zamjenika punomoćnika drugotuženika, odvjetnika Berislava Velčića, dana 29. rujna 2026. godine,

p r e s u d i o j e

I Utvrđuje se da su prvotuženica SZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotuženik AZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetali prvotužiteljicu SZI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotužitelja VZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posjedu prava služnosti puta i kolnika na poslužnoj nekretnini u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi ˝KUĆA, ZEMLJIŠTE POD KUĆOM [adresa] I DVOR˝, površine 373 m2, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na skici priloženoj nalazu i mišljenju geodetskog vještaka, kojeg je u listopadu 2019. godine bio sastavio g. Mladen Beber, dipl.inž.geod., stalni sudski vještak za geodeziju određeno spojnicama točaka 1-C-2- 3-4-1 u iznosu 2.24 m2 obojano svjetlozelenom bojom, u posjedu prava služnosti puta i kolnika na poslužnoj nekretnini u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi ˝ORANICA˝, površine 165 čhv (593 m2) upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na skici priloženoj nalazu i mišljenju geodetskog vještaka, kojeg je u listopadu 2019. godine bio sastavio g. Mladen Beber, dipl.inž.geod., stalni sudski vještak za geodeziju određeno spojnicama točaka 4-A-B-1-4 površine 0,84 m2, te u samostalnom posjedu na nekretnini u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi ˝KUĆA I DVORIŠTE [adresa], II. ODVOJAK˝, površine 385 m2, odnosno 107 čhv, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na skici priloženoj nalazu i mišljenju geodetskog vještaka, kojeg je u listopadu 2019. godine bio sastavio g. Mladen Beber, dipl.inž.geod., stalni sudski vještak za geodeziju određeno spojnicama točaka 2-D-E-3-2 površine 0,82 m2, na način da su dana 12. srpnja 2018. godine na kolnome putu kojega je sastavni dio i dio poslužne nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ugradili metalne stupove koji su na skici priloženoj nalazu i mišljenju geodetskog vještaka, kojeg je u listopadu 2019. godine bio sastavio g. Mladen Beber, dipl.inž.geod., stalni sudski vještak za geodeziju, označeni točkama B (koji se nalazi na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), C (koji se nalazi na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), D (koji se nalazi na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i E (koji se nalazina dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), te postavili žičanu ogradu između stupova A-B-C-D-E-F od kojih se spojnica A-B-1, duljine 2.3 metara nalazi na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], spojnica 1-C-2, duljine 1.2 metara na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i spojnica 2-D-E- F, duljine 5.585 metara na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te na taj način onemogućili tužiteljima samostalan posjed, korištenje prava služnosti puta i kolnika, te kolni pristup povlasnoj nekretnini u vlasništvu tužitelja u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi ˝KUĆA I DVORIŠTE [adresa], II. ODVOJAK˝, površine 385 m2, odnosno 107 čhv, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II Nalaže se prvotuženici SZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotuženiku AZ , [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da prvotužiteljici AZI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotužitelju VZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vrate posjed prava služnosti puta i kolnika na poslužnoj nekretnini u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi ˝KUĆA, ZEMLJIŠTE POD KUĆOM [adresa] I DVOR˝, površine 373 m2, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na skici priloženoj nalazu i mišljenju geodetskog vještaka, kojeg je u listopadu 2019. godine bio sastavio g. Mladen Beber, dipl.inž.geod., stalni sudski vještak za geodeziju određeno spojnicama točaka 1-C-2-3-4-1 u iznosu 2.24 m2 obojano svjetlozelenom bojom, vrate posjed prava služnosti puta i kolnika na poslužnoj nekretnini u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi ˝ORANICA˝, površine 165 čhv (593 m2) upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na skici priloženoj nalazu i mišljenju geodetskog vještaka, kojeg je u listopadu 2019. godine bio sastavio g. Mladen Beber, dipl.inž.geod., stalni sudski vještak za geodeziju, određeno spojnicama točaka 4-A-B- 1-4 površine 0,84 m2, te vrate samostalan posjed na nekretnini u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi ˝KUĆA I DVORIŠTE [adresa], II. ODVOJAK˝, površine 385 m2, odnosno 107 čhv, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na skici priloženoj nalazu i mišljenju geodetskog vještaka, kojeg je u listopadu 2019. godine bio sastavio g. Mladen Beber, dipl.inž.geod., stalni sudski vještak za geodeziju određeno spojnicama točaka 2-D-E-3-2 površine 0,82 m2, na način da sa kolnoga puta kojega je sastavni dio i dio poslužne nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te sa nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uklone metalne stupove koji su na skici priloženoj nalazu i mišljenju geodetskog vještaka, kojeg je u listopadu 2019. godine bio sastavio g. Mladen Beber, dipl.inž.geod., stalni sudski vještak za geodeziju, označeni točkama B (koji se nalazi na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), C (koji se nalazi na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), D (koji se nalazi na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i E (koji se nalazi na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), te žičanu ogradu postavljenu između stupova A-B-C-D-E-F od kojih se spojnica A-B-1, duljine 2.3 metara nalazi na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], spojnica 1-C-2, duljine 1.2 metara na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i spojnica 2-D-E-F, duljine 5.585 metara na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji su metalni stupovi i žičana ograda postavljeni na dijelu kolnog prilaza povlasnoj nekretnini u vlasništvu tužitelja, te na nekretnini u vlasništvu tužitelja u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi ˝KUĆA I DVORIŠTE [adresa], II. ODVOJAK˝, površine 385 m2, odnosno 107 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te predmetni kolni prilaz oslobode od bilo kakvih osoba i stvari, sve u roku 15 dana

III Zabranjuje se prvotuženici SZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotuženiku AZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], bilo kakvo daljnje smetanje i/ili oduzimanje posjeda prava služnosti puta i kolnika prvotužiteljici AZI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotužitelju VZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na poslužnoj nekretnini u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi ˝KUĆA, ZEMLJIŠTE POD KUĆOM [adresa] I DVOR˝, površine 373 m2, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], bilo kakvo daljnje smetanje i/ili oduzimanje posjeda prava služnosti puta i kolnika prvotužiteljici AZI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotužitelju VZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na poslužnoj nekretnini u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi ˝ORANICA˝, površine 165 čhv (593 m2) upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te bilo kakvo daljnje smetanje i/ili oduzimanje samostalnog posjeda prvotužiteljici AZI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotužitelju VZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na nekretnini u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi ˝KUĆA I DVORIŠTE [adresa], II. ODVOJAK˝, površine 385 m2, odnosno 107 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

IV Nalaže se prvotuženici SZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotuženiku AZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da prvotužiteljici AZI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotužitelju VZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno nadoknade trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.165,45 EUR uvećan za zakonske zatezne kamate tekuće od 29. rujna 2026., kao dana donošenjaovog rješenja, do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da su u zemljišnim knjigama ovog suda evidentirani kao suvlasnici nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi "KUĆA I DVORIŠTE GMOŠČICA BR. 21, II. ODVOJAK", površine 385 m2, odnosno 107 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (u daljnjem tekstu: povlasna nekretnina), svaki u ½ suvlasničkog dijela. Prvotužiteljica i drugotužitelj tvrde da imaju pravo služnosti puta i kolnika na nekretnini u zemljišnim knjigama ovog suda, označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi "KUĆA, ZEMLJIŠTEPOD KUĆOM [adresa] I DVOR", površine 373m2, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (u daljnjem tekstu: poslužna nekretnina), a za koju su nekretninu kao suvlasnici u zemljišnim knjigama evidentirani tuženici na jednake dijelove.

2. Nadalje, tužitelji u tužbi navode da su služnost puta i kolnika na poslužnoj nekretnini u vlasništu tuženih, stekli dosjelošću, kao pošteni posjednici služnosti puta i kolnika na poslužnoj nekretnini kroz razdoblje od šezdeset godina, točnije od konca 1950-ih godina do danas, a kojem se posjedu služnosti puta i kolnika tužitelja niti jedan vlasnik poslužne nekretnine u tom vremenskom razdoblju nije protivio. Prednici tužitelja koji su kao vlasnici povlasne nekretnine posjedovali služnost puta i kolnika na poslužnoj nekretnini su prvotno, od 1950-ih godina, bili pok. FZ, baka prvotužiteljice, i pok. CZ, djed prvotužiteljice, svaki kao suvlasnik u ½ suvlasničkog dijela povlasne nekretnine. Zatim je g. ĐZ, otac prvotužiteljice, od pok. FZ temeljem ugovora o darovanju stekao ½ suvlasničkog dijela predmetne nekretnine, dok je g. DZ, stric prvotužiteljice, od pok. LZ nasljeđivanjem stekao drugu polovinu suvlasničkog dijela. Prvotužitlejica je temeljem Ugovora o darovanju od 26.ožujak 2014. godine stekla ½ suvlasničkog dijela povlasne nekretnine od g. ŽZ, oca prvotužiteljice, dok je drugotužitelj drugu polovinu suvlasničkog dijela povlasne nekretnine stekao od g. IZ temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 26. ožujka 2014. godine.

3. Prvotužiteljica i drugotužitelj, dalje u tužbi, navode da su, kao i njihovi prednici, služnost puta i kolnika ostvarivali na način da su kolnim prilazom s javne ceste (s [adresa] lijeva) svakodnevno pristupali vozilom u svoje dvorište (natkriveno mjesto za parkiranje vozila) koje je dio povlasne nekretnine, odnosno izlazili iz dvorišta kolnim prilazom na javnu cestu, pritom nužno koristeći put koji djelomično pripada javnoj cesti, djelomično pripada k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u manjem dijelu pripada rubnom dijelu poslužne nekretnine, odnosno istim putem pristupali na povlasnu nekretninu i izlazili s iste i bez korištenja vozila, čemu se suvlasnici poslužne nekretnine (ovdje tuženici) nikada ranije nisu protivili, niti im je takvo korištenje služnosti bilo na ikakav način sporno, s obzirom da su taj put koristili i oni odnosno njihovi pravni prednici radi pristupa na vlastitu nekretninu (k. č. [katastarska čestica].). Iz navedenog proizlazi da su prvotužiteljica i drugotužitelj, u posljednjem mirnom posjedu predmetnog prava služnosti puta i kolnika.

4. Nadalje, prvotužiteljica i drugotužitelj navode da su 12. srpnja 2018, godine oko 11:00 sati ujutro uočili kako prvotuženica i drugotuženik, pri čemu im je pomogao i sin drugotuženika, započinju ugradnju metalnih stupova i postavljanje žičane ograde posred predmetnog kolnog prilaza na kojem prvotužiteljica i drugotužitelj imaju pravo služnosti puta i kolnika, na adresi [adresa], time u potpunosti onemogućavajući daljnje izvršavanje prava služnosti kolnika tužitelja. Tuženici su predmetnu ogradu postavili bez ikakve izmjere, najave ili konzultacija s tužiteljima, sukladno isključivo vlastitoj procjeni, pa se zbog toga predmetna ograda dijelom nalazi i na nekretnini u vlasništvu tužitelja. Unatoč molbi prvotužiteljice i drugotužitelja da prestanu s izgradnjom ograde na predmetnom kolnom prilazu, prvotuženica i drugotuženik su nastavili sa smetanjem posjeda na navedeni način, radi čega je prvotužiteljica prijavila smetanje posjeda policiji, koja je izašla na lice mjesta te o svemu sastavila zapisnik.

5. Tužitelji, dalje u tužbi navode da su u nekoliko navrata upozorili tuženike da moraju ukloniti postavljene metalne stupove i žičanu ogradu, ali su se isti na ta upozorenja oglušili, slijedom čega su tužitelji podnijeli ovu tužbu za smetanje posjeda prava stvarne služnosti puta i kolnika.

6. Slijedom navedenog, nakon u ovoj pravnoj stvari provedenog očevida na licu mjesta i geodetskog vještačenja, tužitelji, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom iz podneska od 1.12.2020. godine te na ročištu održanom 29.9.2021. godine, a koji konačno precizirani tužbeni zahtjev je usklađen s provedenim geodetskim vještačenjem, traže:

- da se utvrdi da su prvotuženica i drugotuženik smetali prvotužiteljicu i drugotužitelja u posjedu prava služnosti puta i kolnika na poslužnim nekretninama i to upisanim u zemljišnim knjigama ovog suda kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pobliže opisanim u točki I izreke ove presude te u samostalnom posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pobliže opisanoj u točki I izreke, na način da su dana 12.7.2018. godine na kolnom putu kojeg je sastavni dio i dio poslužnih nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ugradili metalne stupove te postavili žičanu ogradu između tih stupova, kako je sve označeno na skici priloženoj nalazu i mišljenju geodetskog vještaka Mladena Bebera iz listopada 2019. godine, također, pobliže opisano u točki I izreke ove presude te na taj način onemogućili tužiteljima samostalan posjed, korištenje prava služnosti puta i kolnika te kolni pristup povlasnoj nekretnini u vlasništvu tužitelja označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pobliže opisanoj u točki I izreke ove presude,

- da se naloži prvotuženici i drugotuženiku da prvotužiteljici i drugotužitelju vrate posjed prava služnosti puta i kolnika na prethodno navedenim poslužnim nekretninama te vrate samostalan posjed na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da uklone metalne stupove i žičanu ogradu postavljenu između tih stupova, kako je sve označeno na skici priloženoj nalazu i mišljenju geodetskog vještaka Mladena Bebera iz listopada 2019. godine te predmetni kolni prilaz oslobode od bilo kakvih osoba i stvari,

- da se zabrani prvotuženici i drugotuženiku bilo kakvo daljnje smetanje i/ili oduzimanje posjeda prava služnosti puta i kolnika prvotužiteljici i drugotužitelju na prethodno navedenim poslužnim nekretninama te bilo kakvo daljnje smetanje i/ili oduzimanje samostalnog posjeda prvotužiteljici i drugotužitelju na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te

- da se naloži prvotuženici i drugotuženiku da prvotužiteljici i drugotužitelju solidarno naknade trošak ovog parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ovog rješenja do isplate.

7. U odgovoru na tužbu tuženici prvenstveno ističu da tužitelji nemaju pravo služnosti puta i kolnika, već to pravo koje svojataju tek pokušavaju ostvariti u parnici pod posl. brojem P-2876/2018 koja se vodi pred ovim sudom. Slijedom navedenoga, kako nemaju pravo služnosti niti je ista upisana u zemljišnim knjigama to tuženici smatraju da je ova tužba preuranjena i neosnovana. Tuženici osporavaju da bi tužitelji stekli pravo služnosti temeljem zakona, odnosno kao pošteni posjednici služnosti puta i kolnika kroz razdoblje od 60 godina. Ističu kako je prednik tuženika - njihov otac još 1968. godine od djeda prvotužiteljice kupio nekretninu sa postojećim putem koji izlazi na cestu (kolnik), kako se to vidi na katastarskom planu, i upravo zbog toga puta je prednik tuženika i kupio zemljište, da se upravo tim putem služi. Dakle nije kupio služnost već zemljište. Prednik prvotužiteljice (njezin djed) je isti taj put kasnije zagradio potkopavši cestu te sagradivši potporni zid (škarpu) te time spriječio direktan izlaz na cestu tuženicima i uzurpirao posjed susjedne čestice, da bi kasnije prvotužiteljica i njen muž napravili betonski potporni zid (škarpu) bez ikakvog dogovora i suglasnosti s tuženicima. Dakle, tuženici ističu da tužitelji nisu posjed vršili pošteno, a niti su vlasnici poslužne nekretnine tj. tuženici bili s time suglasni, već naprotiv se cijelo vrijeme protive. Da posjed tužitelja i njihovih prednika nije pošten, govori i činjenica da su zbog gradnje škarpe onemogućili tuženicima da se koriste svojim vlasništvom na način da imaju izlazak na cestu (kolnik) svojim ucrtanim putem, već moraju ići pješice oko 40 metara do automobila i nositi stvari, umjesto da se koriste svojim zemljištem i da mogu prići kući autom. Nadalje, tuženici navode da su prilikom izgradnje nove kuće tužitelja 2015 godine, tuženici u Općini Medvešćak, uz sudjelovanje ovlaštenog geodeta BZ podnijeli prigovor na gradnju te nove kuće.

8. U daljnjem tijeku postupka tuženici ističu kako su tužitelji podnescima od 27.1.2020. te 1.12.2020. godine preinačili tužbu, obzirom da u tužbi nisu precizirali tužbeni zahtjev na način da bi naveli dan smetanja posjeda i način na koji je smetan posjed tužitelja, kao niti točnu površinu smetanja posjeda prava stvarne služnosti. Preinakama tužbe, postavljanjem tužbenog zahtjeva kao u podnescima od 27.1.2020. i 1.12.2020. godine tuženici se protive te ističu prigovor prekluzije.

9. Slijedom svega prethodno navedenog tuženici predlažu u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev te obvezati tužitelje na naknadu troškova parničnog postupka tuženicima.

10. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u povijesni zemljišnoknjižni izvadak za k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u zemljišnoknjižni izvadak za k. č. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zemljišnoknjižni izvadak za k. č. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u fotografije predmetnih nekretnina i predmetnog prilaznog puta, potvrdu II. Policijske postaje Zagreb od 7.8.2018. godine, službenu zabilješku o dojavi i izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju od 12.7.2018. godine izdano po II. Policijskoj postaji Zagreb, prijepise posjedovnih listova od 05.10.2019. za k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], proveden je očevid na licu mjesta dana 24.9.2019. godine uz sudjelovanje geodetskog vještaka Mladena Bebera te parničnih stranaka, proveden je dokaz geodetskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Mladenu Beberu, proveden je dokaz dopunskim pisanim očitovanjem geodetskog vještaka, saslušane su parnične stranke, dopunski je saslušana prvotužiteljica, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka ĆZ, ČZ, NZ, BZ, EZ i HZ, izvršen je uvid u ovosudni spis P-2876/2018 te je izvršen uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

11. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud smatra tužbeni zahtjev u cijelosti osnovanim.

12. Sud nije cijenio pisanu izjavu svjedokinje OZ, ovjerenu pod brojem OV-376/2022, dana 9.5.2020.godine kod javnog bilježnika Josipa Govića iz Cresa iz razloga što se tuženici nisu suglasili da se navedena izjava koriti kao dokaz u ovom parničnom postupku, pri čemu je sud imao u vidu i načelo neposrednosti parničnog postupka, a dokaz saslušanjem svjedokinje OZ nije proveden obzirom da su tužitelji na ročištu održanom 13.9.2022. godine odustali od dokaznog prijedloga za saslušanjem navedene svjedokinje. Također, sud nije proveo dokaz saslušanjem ostalih svjedoka koje su predložili tužitelji u tužbi, obzirom da ovaj sud smatra da je na temelju dokaza koji su provedeni u ovom parničnom postupku činjenično stanje u potpunosti i pravilno utvrđeno i bez saslušanja tih svjedoka.

13. U odnosu na prigovore tuženih da tužitelji nemaju pravo služnosti puta i kolnika na nekretnini koja je u zemljišnim knjigama ovog suda označena kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i koja je u suvlasništvu tuženih svakog u ½ dijela (poslužna nekretnina) u korist nekretnine koja je u zemljišnim knjigama ovog suda označena kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i koja je u suvlasništvu tužitelja, svakog u ½ dijela (povlasna nekretnina), već da to pravo tek žele ostvariti u parnici koja se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-2876/2018, ovaj sud ističe kako je uvidom u ovosudni spis poslovni broj P- 2876/2018 utvrdio da su u tom spisu ovdje i tamo tužitelji, protiv ovdje i tamo tuženih, doista, podnijeli tužbu radi utvrđenja prava služnosti puta i kolnika dosjelošću na k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u korist k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

14. Sud ističe kako se pravo stvarne služnosti puta i kolnika osniva na temelju zakona dosjelošću pod uvjetima koji su propisani u čl. 229. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00,129/00, 114/01, 79/06, 141/08, 38/09,153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZV), međutim da li su tužitelji stekli pravo služnosti puta i kolnika na poslužnoj nekretnini u korist povlasne nekretnine raspravljati će sud u ovosudnoj parnici P-2876/2018, a navedeno je irelevantno u ovoj posjedovnoj parnici u kojoj se ne raspravlja o pravu na posjed već se konkretno raspravlja imaju li tužitelji posjed prava služnosti puta i kolnika na poslužnoj nekretnini, imaju li samostalan posjed na povlasnoj nekretnini tj. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te ukoliko imaju, je li im taj posjed smetan, u čemu se sastoji čin smetanja te da li su taj čin smetanja počinili tuženici (kako to tužitelji tvrde u tužbi), a sve sukladno čl. 22. st. 2. ZV-a. Da se u posjedovnoj parnici ne raspravlja o pravu na posjed i pravnoj osnovi posjeda već samo o činjenicama posljednjeg stanja posjeda i nastalom smetanju proizlazi i iz odredbe čl. 441. ZPP-a.

15. Nadalje, stav je ovog suda da tužitelji tužbenim zahtjevima kako su ih postavili u podnesku od 27.1.2020. te konačno u podnesku od 1.12.2020. godine, ispravljenom na ročištu 29.9.2021. godine, tužitelji nisu preinačili tužbu već su tužbeni zahtjev u podnesku od 27.1.2020. godine uredili sukladno nalazu i mišljenju geodetskog vještaka od 30.12.2019. godine, dok su konačno postavljeni tužbeni zahtjev iz podneska od 1.12.2020., ispravljenog na ročištu 29.9.2021. godine uredili odnosno postavili sukladno nalazu i mišljenju geodetskog vještaka od 30.12.2019. godine te njegovom dopunskom nalazu i mišljenju od 29.10.2020. godine.

16. Uvidom u povijesni zemljišno knjižni izvadak za k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ovaj sud je utvrdio da su kao vlasnici navedene čestice sada upisani tužitelji, svaki u ½ dijela, dok je uvidom u zemljišno knjižni izvadak za k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno da su kao vlasnici navedene čestice sada upisani tuženici, svaki u ½ dijela. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za k. č. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da ista nije u vlasništu tužitelja niti tuženih.

17. Usporedbom posjedovnih listova od 5.10.2019. godine za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa zemljišnoknjižnim izvatcima za navedene četice, ovaj sud je utvrdio da su navedene čestice i u katastru i u zemljišnim knjigama upisane sa istom oznakom i istom površinom, time da su u katastru upisane u k. o. [katastarska općina], dok su u zemljišnim knjigama upisane u k. o. [katastarska općina]. Iz navedenog proizlazi da se radi o identičnim katastarskim odnosno zemljišnoknjižnim česticama.

18. Na očevidu koji je u ovom parničnom predmetu održan 24.9.2019. godine u prisustvu parničnih stranaka te geodetskog vještaka ovaj sud je, uz pomoć geodetskog vještaka, utvrdio da se sa glavne prometnice (ceste) [adresa] lijeva, prema k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu tužitelja, spušta prilazni asfaltirani kolni put, širine cca 300-340 cm, dužine oko 8,45 metara. Nadalje je utvrđeno da su na tom prilaznom putu prema čestici k. č. br. [katastarska čestica], postavljena četiri metalna stupa, kvadratnog oblika, zelene boje, od kojih je najniži visine 152 cm, a najviši 157 cm, kao i da je između zahrđalog metalnog stupa L profila, kojeg sud označava kao stup A, i spomenuta četiri zelena metalna stupa, koja se označavaju slovima B, C, D i E, te betonskog stupa, koji se označava slovom F. protegnuta žičana ograda.

19. Tužitelji su na očevidu iskazali da su spomenuta četiri metalna stupa zelene boje te spomenutu žičanu ogradu postavili tuženici 12.7.2018. godine, a drugotuženik je na održanom očevidu to potvrdio, navodeći da su tuženici spornu žičanu ogradu i četiri metalna zelena stupa postavili po izmjeri geodeta BZ koji je odredio gdje je granica njihove čestice broj 1819 k. o. [katastarska općina] (čestice u vlasništvu tuženika).

20. Nadalje, tužitelji su na očevidu iskazali da su sve do predmetnog smetanja (12.7.2018. godine) svojim automobilom ulazili u svoje dvorište na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a navedeno su potvrdili i tuženici koji su naveli da su sve do dana predmetnog smetanja tužitelji svojim automobilom prolazili spornim prilaznim kolnim putem i parkirali automobil na svojoj čestici 1818. Tuženici su, također na očevidu, iskazali kako je dio predmetnog kolnog puta koji su oni ogradili 12.7.2008. godine dio njihove čestice 1819, da dio tog kolnog puta pripada čestici 1820 k. o. [katastarska općina] koje je vlasnik susjed ŠZ dok je dio kolnog puta na javnom dobru. Tužitelji su, također, istaknuli da je metalni stup koji je označen kao stup A postavljen na čestici broj 1820 koja je u vlasništvu susjeda ŠZ.

21. Iz iskaza prvotužiteljice danog na roćištu za glavnu raspravu održanom 29.09.2021. proizlazi da na adresi [adresa] u [adresa] stanuje od 15.7.2003. godine, kada se sa suprugom uselila u kuću koja je tu od ranije postojala, a koju su oni adaptirali, kao i da je na mjestu te adaptirane kuće 2015. godine izgrađena potpuno nova kuća – dvojni objekt, u kojoj u jednom dijelu živi prvotužiteljica sa svojom obitelji, a u drugom dijelu drugotužitelj sa svojom obitelji, a koja kuća se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje prvotužiteljica je iskazala da je do izgradnje nove kuće – dvojnog objekta, kada su napravljena dva zasebna ulaza u kuću, dakle do 2015. godine, postojao samo jedan ulaz u kuću do kojeg se moglo doći isključivo preko spornog prilaznog puta, dok od 2015. godine kada je izgrađen dvojni objekt, u dio kuće u kojem živi ona sa svojom obitelji, ulazi direktno s [adresa] lijeva dok drugotužitelj i njegova obitelj u svoj dio kuće ne mogu ući ni na koji drugi način osim po predmetnom spornom putu jer se u njihov dio kuće ulazi kroz dvorište k. č. br. [katastarska čestica]. Dalje je prvotužiteljica iskazala da je sporni put do 2003. godine bio makadamski, a da je 2003. godine asfaltiran po njezinom nalogu i nalogu njezinog supruga, ali da se pri tom širina puta i dimenzije potpornog zida (koji se nalazi uz taj put) nisu mijenjale. Nadalje je iskazala da se sjeća da je, još kao djevojčica od 5 ili 6 godina, dolazila djedu i baki, koji su živjeli u staroj kući na adresi [adresa], u njihovu kuću spornim putem, a sjeća se da su spornim putem automobilom do svoje kuće prolazili i njezini djed i baka, a o čemu zna obzirom da je od svog rođenja 1979. godine do 2003. godine, živjela u blizini tj. iGrmoščica lijeva 21.

22. Nadalje prvotužiteljica je iskazala da su od 15.7.2003. godine do 12.7.2018. godine ona i njezin suprug mogli spornim putem pješice i automobilom nesmetano dolaziti do dvorišta kuće koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da se do toga dana (12.7.2018. godine) tuženici nisu ni na koji način protivili tom prolasku.

23. Također, prvotužiteljica je iskazala da je dana 12.7.2018. godine, došla po pozivu majke drugotužitelja, na lice mjesta, zajedno sa drugotužiteljem te su na predmetnom kolnom putu zatekli tuženike i sina drugotuženika JZ. Vidjela je kako je drugotuženik postavio prvi metalni stup, koji je označen kao stup B. Ona drugotužitelj su pokušali razgovarati sa tuženicima da ne postavljaju stupove, ali bezuspješno radi čega su pozvali policiju koja je došla na lice mjesta i sastavila zapisnik. Za čitavo vrijeme dok je uredovala policija drugotuženik je bušio rupe u asfaltu kako bi postavio predmetne stupove, dok je prvotužena sjedila na betonskom parapetu prema čestici 1820. Zamolili su tužene da maknu stupove koje su počeli postavljati i da ne postavljaju nikakvu ogradu, ali oni to nisu prihvatili nakon čega su ona i drugotužitelj otišli na posao i kada se vratila istoga dana s posla kući, svi predmetni stupovi i žičana ograda bili su postavljeni. Kada joj je sud predočio fotografije koje prileže na listu 15 i 16 spisa prvotužiteljica je iskazala da je ona slikala te fotografije 12.7.2018. godine dok se čekao dolazak policije te da je na tim fotografijama vidljiva prvotužena kako sjedi na spomenutom parapetnom zidiću, da je osoba koja kleči u narančastoj majci drugotuženik, a osoba koja se vidi s leđa u crnoj majci je drugotuženikov sin JZ. Kada su joj predočene fotografije koje prileže na listu 17 i 18 spisa prvotužiteljica je iskazala da su to fotografije koje je, također, ona slikala 12.7.2018. godine, iz automobila nakon što se vratila s posla, te da se na tim fotografijama vide postavljeni svi sporni metalni stupovi i žičana ograda.

24. Iz iskaza prvotužiteljice, dalje, proizlazi da nakon 12.7.2018. godine, (nakon što su postavljeni sporni stupovi i žičana ograda na predmetni put) tužitelji mogu pješice predmetnim putem doći do voje čestice 1818, ali zbog postavljenih stupova koji su označeni slovima B, C, D ne mogu doći automobilom. Također zbog male širine, manje od 1 m, između stupa označenog slovom D i betonskog zida koji je unutar njihovog dvorišta, otežano je ući u dvorište tužitelja s kolicima ili primjerice tačkama. Da bi se u dvorište ušlo s kolicima, mora se nekoliko puta manevrirati i nakositi kolica.

25. Drugotužitelj je iskazao da je oženio sestru prvotužiteljice te da su uselili u svoj dio nove kuće – dvojnog objekta na adresi [adresa] u ljeto 2016. godine; da je od ljeta 2016. godine do 12.7.2018. godine (dok tuženici nisu postavili sporne stupove i žičanu ogradu između njih) preko spornog puta autom dolazio u dvorište svoje kuće na čestici 1818 jer je to jedini kolni put do dvorišta koje se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica]; da je sve do 12.7.2018. godine parkirao auto u to dvorište; da u svoj dio kuće pješice može doći samo preko spornog puta; da je i u fazi gradnje nove kuće tj. između 2014. i 2016. godine automobilom prolazio spornim putem i parkirao se u dvorištu na k. č. br. [katastarska čestica]; da je još dok je hodao sa sestrom prvotužiteljice (koja mu je sada supruga) tj. od 2004. godine do 2014. godine, dok se nije počela graditi nova kuća, posjećivao prvotužiteljicu i njezinu obitelj u kući na adresi [adresa], dolazeći do te kuće pješice sa tada svojom djevojkom, a sada suprugom te je u tom periodu vidio da je prvotužiteljica sa svojim suprugom prolazila automobilom spornim putem te parkirala isti u dvorište kuće. Također drugotužitelj je iskazao da se prije 12.7.2018. godine, kada su postavili predmetne stupove i žičanu ogradu, tuženici nikada nisu protivili da on i njegova obitelj prolaze spornim putem pješice i automobilom.

26. Ovaj sud poklanja vjeru iskazu prvotužiteljice da je ona od 15.7.2003. godine sve do 12.7.2018. godine pješice i automobilom prolazila spornim prilaznim putem sa glavne ceste Grmošćica lijeva do dvorišta svoje kuće na adresi [adresa], a koje dvorište i kuća se nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da su tim putem pješice i automobilom, još dok je prvotužiteljica bila djevojčica starosti 5-6 godina, prolazili njezini djed i baka. Također, sud poklanja vjeru i iskazu drugotužitelja iz kojeg proizlazi da su on i njegova obitelj pješice i automobilom prolazili spornim putem od ljeta 2016. godine, kada su se uselili u novu kuću – dvojni objekt, sve do 12.7.2018. godine jer je sporni put jedini put koji vodi pješice i automobilom do dvorišta kuće na k. č. br. [katastarska čestica]. i dijela kuće u kojoj živi drugotužitelj sa svojom obitelji.

27. Takvim iskazima prvotužiteljice i drugotužitelja sud poklanja vjeru kao istinitima obzirom da ih potvrđuju iskazi samih tuženika. Naime, iz iskaza prvotužene proizlazi da su, još od vremena dok je ona imala 5-6 godina, dakle od 1971. ili 1972. (obzirom da je prvotužena rođena 1966. godine) djed i otac prvotužiteljice CZ i ĐZ, a kasnije i prvotužiteljica i drugotužitelj, koji se tamo doselio 2015. ili 2016., prolazili predmetnim putem pješice i automobilom do svoje čestice 1818 i to sve do 12.7.2018. godine, kada su postavljeni sporni stupovi i žičana ograda. Osim toga prvotužena je svojim iskazom potvrdila da je jedini ulaz u kuću, na adresi [adresa], dok nije izgrađena nova kuća - dvojni objekt, bio preko spornog puta, kao i da se u dvorište na k. č. br. [katastarska čestica], koja je u vlasništvu tužitelja, uvijek (dakle i danas) moglo doći samo po predmetnom putu i nikako drugačije.

28. Također i drugotuženik u svom iskazu potvrđuje da su tužitelji sve do 12.7.2018. godine koristili predmetni put na način da su tuda prolazili pješice i svojim automobilom te ga parkirali u dvorište na čestici 1818, kao i da su ponekad parkirali automobile i na predmetnom putu. Nadalje, drugotuženik svojim iskazom potvrđuje da su i prije tužitelja, otac prvotužiteljice ĐZ, a isto tako prije njega djed prvotužiteljice CZ, predmetnim putem dolazili sa [adresa] do dvorišta svoje kuće na čestici 1818 pješice i automobilom te su automobil parkirali u to dvorište, a ponekad ga ostavljali ga parkiranog i na predmetnom putu.

29. Nadalje i svjedok ĆZ, koji je živio na adresi [adresa] od rođenja tj. od 1985. do 2016. ili 2017. godine (5-6 godina unatrag davanja svog iskaza koji je u ovom parničnom postupku dao 2022. godine) i koji poznaje i tužitelje i tuženike, s time da je s tužiteljima prijatelj, a sa tuženicima u dobrosusjedskim odnosima, iskazao je da su tužitelji nesmetano prolazili predmetnim putem sve dok ga tuženici nisu ogradili, s time da ne zna koje točno su godine tuženici predmetni put ogradili, ali zna da je to bilo već nakon što je izgrađen dvojni objekt odnosno kuća sa dva stana, jer iako tamo više ne živi posjećuje svoju majku koja još uvijek živi na adresi [adresa]. Navedeni svjedok, također je iskazao da je do dvorišta kuće na adresi [adresa], pješice i autom, moguće doći samo preko spornog puta, kao i da je prije nego što je izgrađen dvojni objekt postojao samo jedan ulaz u kuću na adresi [adresa] i to preko dvorišta, dok se danas kada postoji dvojni objekt, do dijela kuće u kojem živi drugotužitelj, također, može doći jedino spornim putem.

30. Također i iz iskaza svjedokinje ČZ koja od rođenja (1965.) do danas živi na adresi [adresa] te koja kao susjeda poznaje tužitelje i tuženike, proizlazi da je danas kuća u kojoj žive tužitelji dvojni objekt; da se u dio kuće u kojem živi drugotužitelj može doći jedino spornim putem, odnosno jedino tim putem pješice i autom do dvorišta, a zatim iz dvorišta u kuću; da je prije, dok kuća nije bila dvojni objekt, postojao samo jedan ulaz u kuću i to preko spornog puta do dvorišta iz kojeg se onda ulazilo u kuću (u kojoj kući su tada živjeli djed i baka prvotužiteljice, a kasnije prvotužiteljica sa suprugom); da su ranije spornim putem prolazili djed i baka prvotužiteljice i to pješice i automobilom, nakon toga prvotužiteljica i njezin suprug, a zatim i drugotužitelj te da su svi oni nesmetano prolazili spornim putem sve dok tuženici nisu postavili žičanu ogradu na tom putu.

31. Svjedok NZ, koji od svog rođenja (1968. godine) do danas živi u [adresa], što je ulica koja se nalazi u susjedstvu [adresa] lijeva tj. konkretno ispod te ulice, a koji je u dobrosusjedskim odnosima sa tužiteljima i tuženicima, iskazao je da je na mjestu današnje kuće na adresi [adresa] u kojoj žive tužitelji i koja je sada dvojni objekt, nekada bila stara kuća u kojoj je živio djed prvotužiteljice sa svojom suprugom i dva sina, da se kasnije u tu kuću doselila i prvotužiteljica sa svojim suprugom i kuću adaptirala da bi na kraju, bila izgrađena nova kuća - dvojni objekt, kakva je danas. Također, svjedok NZ iskazao je da se kao dijete u dobi od 10 godina sjeća da je djed prvo tužiteljice parkirao svoj automobil u dvorište stare kuće; da se do tog dvorišta dolazilo sa [adresa] lijeva spornim putem koji je u prvo vrijeme bio pošodran, a kasnije asfaltiran s time da je širina tog puta uvijek bila jednaka i to upravo onoliko kako je to vidljivo na fotografijama na listu 15 spisa; da je prvo tužiteljica svojim automobilom dolazila u dvorište kuće po spornom putu i parkirala svoj automobil u to dvorište; da do 2018. godine, kada su na predmetni put postavljeni stupovi i žičana ograda nije primijetio da bi tuženici na bilo koji način onemogućavali ranije djedu prvotužiteljice, a kasnije i tužiteljima da nesmetano pješice i automobilom prolaze spornim putem do dvorišta svoje kuće.

32. Nadalje, iz iskaza svjedoka EZ, koji je ujak prvotužiteljice, također, proizlazi da prije postavljanja spornih stupova i žice između njih, tuženici nikada nisu branili tužiteljima i njihovim obiteljima, a niti ranije djedu i baki prvotužiteljice, da prolaze spornim putem bilo automobilom bilo pješice, sve do dvorišta svoje kuće, kao i da kada je izgrađena nova kuća na adresi [adresa] – dvojni objekt da je otvoren novi ulaz u kuću sa glavne [adresa], a do tada je na kući bio jedan ulaz do kojeg se moglo pristupiti isključivo preko spornog puta, pri čemu je istaknuo da kada je izgrađena nova kuća nije otvoren novi kolni ulaz u kuću, iz čega proizlazi da je jedini kolni ulaz do kuće u vlasništvu tužitelja tj. do dvorišta te kuće upravo preko spornog puta.

33. Svjedokinja HZ iskazala je da poznaje tužitelje i tuženike, da je sa njima u dobrim odnosima, da je prijateljica sa prvotužiteljicom i da se posjećuje s njom, a da je nekoliko puta bila i u kući drugotuženika, da je od svoje 20-e godine (a rođena je 1991. godine), dakle od 2011. godine pa do 2025. godine (kako to proizlazi iz njezinog iskaza) živjela na adresi [adresa] što je ulica u blizini [adresa] lijeva, kao i da i dalje radi na toj adresi gdje ima vlastiti obrt. Prije nego što je izgrađena nova kuća na adresi [adresa], koja je dvojni objekt tu je postojala kuća u kojoj je živjela prvotužiteljica sa svojom obitelji i tada je jedini ulaz u kuću bio sa spornog puta. Kada je izgrađena nova kuća – dvojni objekt prvotužiteljica u dio kuće u kojem živi sa svojom obitelji ulazi s [adresa] lijeva dok drugotužitelj i pješački i kolni ulaz u svoj dio kuće ima iz jedino preko spornog puta. Navedena svjedokinja, također, je iskazala da prije nego što su tuženici postavili stupove sa ogradom nije vidjela niti čula da bi tuženici na bilo koji način sprječavali tužitelje da prolaze spornim putem bilo pješice bilo automobilom.

34. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 30.12.2019. geodetski vještak je na temelju utvrđenja sa očevida te na temelju dokumentacije u spisu utvrdio da su sporni elementi na terenu:

- metalni kvadratni stupovi označeni kao B, C, D, E, F na skici lica mjesta, koja je sastavni dio vještačkog nalaza i mišljenja, i zapisniku s očevida

- žičana mreža razapeta između stupova A-B-C-D-E-F

- površina određena spojnicom točaka 1-C-2-3-4-1, obojano na skici svjetlozeleno u površini 2,24 m2.

Vještak je, dalje, naveo da se sporni metalni kvadratni stupovi u zemlji, određeni točkama B, C, D, E, F, nalaze na dijelovima čestica:

[katastarska općina]

- stup D, E – na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

dok se sporna žičana mreža koja je razapeta između stupova A-B-C-D-E-F, nalazi na dijelovima čestica:

[katastarska općina]

- spojnica 1-D-E-F, duljine 5,585 metara na dijelu k. č. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina]. Zaključno, vještak je utvrdio da se sporna površina kolnika (spornog prilaznog puta) na terenu, određena spojnicom točaka 1-C-2-3-4-1 površine 2,24 m2, obojana svjetlozeleno u skici vještaka, nalazi na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

35. Sud, ponovno, obzirom da vještak u svom nalazu i mišljenju navodi k. o. [katastarska općina], ističe kako su predmetne k. č. br. [katastarska čestica] i u katastru i u zemljišnim knjigama upisane sa istom oznakom i istom površinom, time da su u katastru upisane u k. o. [katastarska općina], dok su u zemljišnim knjigama upisane u k. o. [katastarska općina], iz čega proizlazi da se radi o identičnim katastarskim odnosno zemljišnoknjižnim česticama, a što je utvrđeno uvidom u posjedovne listove i zemljišnoknjižne izvatke za te čestice, kako je već prethodno obrazloženo.

36. Usporedbom posjedovnih listova od 5.10.2019. godine za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa zemljišnoknjižnim izvatcima za navedene četice, ovaj sud je utvrdio da su navedene čestice i u katastru i u zemljišnim knjigama upisane sa istom površinom, time da su u katastru upisane u k. o. [katastarska općina], dok su u zemljišnim knjigama upisane u k. o. [katastarska općina].

37. Očitujući se na pisani nalaz i mišljenje geodetskog vještaka od 30.12.2019. tužitelji su predložili da vještak dopuni svoj vještački nalaz i mišljenje na način da isti utvrdi površinu nekretnina koje su na skici koja je sastavni dio njegovog nalaza i mišljenja određene spojnicom točaka 4-A-B-1-C-2-D-E-3-4, obzirom da tuženici utuženim činom smetanja nisu ušli samo u dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nego i u dijelove k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], dok je vještak kao spornu površinu uzeo samo površinu dijela k. č. br. [katastarska čestica] od 2,42 m2, određenu spojnicom točaka 1-C-2-3-4-1.

38. Tuženici su prigovorili pisanom nalazu i mišljenju geodetskog vještaka od 30.12.2019. navodeći da je sudski vještak priložio svom pisanom nalazu i mišljenju skicu lica mjesta u mjerilu 1:500 snimljenu 24.9.2019. kada je održan očevid na licu mjesta. Tuženik tvrdi da vještak toga dana nije izvršio izmjeru na terenu nego da je na očevidu određeno da će geodetska izmjera biti određena naknadno uz prethodnu obavijest strankama u parnici. Nadalje, tuženici navode kako je općepoznato, pogotovo među ovlaštenim geodetskim stručnjacima, da je na tom području k. o. [katastarska općina], katastarski plan loše kvalitete te da, se u takvim prilikama primjenjuje metoda uklopa katastarskog plana u snimljenu situaciju na terenu, a u koju svrhu je potrebno izvršiti geodetsku izmjeru na malo širem području, odnosno obuhvatiti geodetskom izmjerom i sve susjedne katastarske čestice, pa i više, kako bi se što kvalitetnije izvršio uklop katastarskog plana u snimljenu situaciju te kako bi se time postigla što veća homogenost, odnosno usklađenost stanja na terenu (vidljivih, označenih, čvrstih granica katastarskih čestica) sa službenom kopijom plana, a što vještak nije učinio. Također, tuženici prigovaraju da vještak u svom nalazu nije naveo metode geodetske izmjere, nije naveo sa kojom mjernom opremom je izvršio mjerenja niti je naveo ocjenu točnosti tih mjerenja, sve u pogledu položaja točaka D, E i F kako je prikazano na skici lica mjesta i iskazano u pisanom dijelu da se iste nalaze na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženici smatraju da je spojnica navedenih točaka u naravi žičana ograda, a koja je produžetak stare postojeće ograde - međe između čestica 1819 i 1818 te stoga proizlazi da točke D, E i F nisu u dijelu k. č. br. [katastarska čestica] već na međi odnosno liniji koja predstavlja granicu između katastarskih čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je vještak mogao utvrditi i uvidom u posebnu geodetsku podlogu (dalje: PGP) za k. č. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] koja je javno, a posebno njemu dostupna iz nadležnog ureda za katastar.

39. U svom dopunskom pisanom nalazu i mišljenju od 29.10.2020. godine geodetski vještak je, očitujući se na primjedbe tuženih, naveo da je izmjera lica mjesta obavljena direktnim odmjeravanjem u vrijeme uredovanja suda (dakle na očevidu održanom 24.09.2019.), na navedenim spornim pozicijama, kao i da je u vrijeme uredovanja suda naveo Sudu i strankama, da će naknadno doći obaviti izmjeru okolnih topografskih elemenata, kako bi izmjera na licu mjesta bila vezana na Cropos sustav, i kako bi se prikazala nešto šira slika stvarnog stanja okoliša, a kako bi sve bilo povezano sa katastarskim planom. Stoga ne stoji navod tuženih da nije izvršio izmjeru u vrijeme očevida.

40. Također, vještak je u svom dopunskom pisanom nalazu i mišljenju naveo da je lice mjesta pozicionirano na skici lica mjesta koja je sastavni dio njegovog osnovnog pisanog nalaza i mišljenja te da je na navedenoj skici vidljivo ono što je predmet ovog postupka, dok su dijelovi koji se navode u podnesku tuženih i to zapadna strana k. č. br. [katastarska čestica], zapadna granica prema k. č. br. [katastarska čestica] i dio sjeveroistočne granice, snimljeni u mjeri u kojoj je to bilo potrebno za izradu nalaza i mišljenja. Radi se o tome da je metodom GPS opažanja 2-frekventnim uređajem, moguće dobiti podatke izmjere u Cropos sustvu i HTRS96TM koord. sustavu lica mjesta, a da se ne obavlja izmjera preostalih dijelova nekretnina, koji dijelovi nisu predmet postupka, a s obzirom na doktrinu izmjere, nema potrebe u podatke lica mjesta uvoditi utjecaj deformacija i položajnih nesigurnosti u utvrđenju katastarskih granica, u odnosu na postojeća razgraničenja na terenu preostalih dijelova nekretnina. Katastarski plan odnosno njegovi podaci su preklopljeni na stanje izmjere u HTRS96TM sustavu i prikazan je njihov stvarni odnos.

41. Nadalje, vještak je naveo da je prijedlog uklopa katastarskog plana u snimljenu situaciju na malo širem području, kako bi se postigla veća homogenost, odnosno usklađenost stanja na terenu (vidljivih, označenih, čvrstih granica) sa službenom kopijom plana, postupak koji se u geodetskoj praksi provodi u postupcima izrade geodetskih elaborata radi evidentiranja postojećih, već evidentiranih čestica, zatim kod dioba i parcelacija, što se provodi u upravnim postupcima pred Državnom geodetskom upravom (DGU - katastrom), sve s ciljem da se stanje na terenu postojećih fizički zatečenih posjeda, stvarno čvrsto ograđenih, prenese u katastar i zemljišnu knjigu.

42. Vještak navodi da se u konkretnom slučaju vodi parnični postupak radi smetanja posjeda, gdje se u stvari ne provodi usklađivanje prethodno navedenih zemljišnih evidencija. Verificirana podloga u području k. o. [katastarska općina], koja određuje posjedovnu i vlasničku osnovu zemljišta jest katastrski i z.k. plan u mjerilu 1:1000, koja je nastala 1960-tih godina prošlog stoljeća, i koja je georeferencirana i homogenizirana, još u to vrijeme, pa je nije potrebno dodatno homogenizirati, već u pojedinačnim slučajevima u upravnim postupcima mjestimično usklađivati sa stvarnim stanjem, slijedom čega se u tom pogledu primjenjuje metoda preklopa katastarskog plana na snimljenu situaciju. Također, vještak navodi da se uklop primjenjuje kada su katastarski plan i z.k. plan sačinjeni u izvornom mjerilu 1:2880 ili 1: 2000 ili nekom drugom, što konkretno nije slučaj te stoga vještak smatra kako ne stoji navod tuženih da je u konkretnom predmetu potrebno vršiti uklapanje katastarskog plana, već je u nalazu i mišljenju urađen preklop digitalnog katastarskog plana (dalje: DKP), time da je ocjena točnosti sustava Cropos već testirana od strane DGU i nema potrebe za nekom novom i drugačijom ocjenom.

43. Vezano u korištenje posebne geodetske podloge (PGP), koju spominju tuženici u svom prigovoru na vještački nalaz i mišljenje, vještak je da u spisu ne postoji navedena podloga pa nije poznato o kakvoj bi podlozi bilo govora. Osim toga, naveo je da PGP nije mogao činiti imovinskopravnu podlogu, već isključivo podlogu za projektiranja.

44. Vještak je naglasio da u konkretnom predmetu zadatak vještačenja nije usklađivanje stanja u zemljišnim evidencijama nekretnina u smislu njihovog položaja, oblika i površine, razgraničenosti, utvrđivanja međa sa stanjem na terenu, već da je u konkretnom predmetu u konstatirao stvarno stanje u vezi sa DKP-om, bez ikakvih modificiranja.

45. Zaključno, vezano uz prijedlog tužitelja za dopunom nalaza i mišljenja na način da se utvrdi površina nekretnina koje su, na skici koja je sastavni dio osnovnog pisanog vještačkog nalaza i mišljenja, određene spojnicom točaka 4-A-B-

1-C-2-D-E-3-4 vještak je utvrdio da:

- spojnica točaka 4-A-B-1-4, na k. č. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], zatvara površinu od 0,84 m2

- spojnica točaka 2-D-E-3-2, na k.č. k. o [katastarska općina], zatvara površinu od 0,82 m2 te

- spojnica točaka 4-A-B-1-C-2-D-E-3-4, zatvara na k.č. k.o 1818, 1819, 1820 k.o.

Vrapče Novo, površinu od 3,90 m2.

46. Tužitelji nisu imali primjedbi na dopunski pisani nalaz i mišljenje geodetskog vještaka od 29.10.2020. godine dok su tuženici istome prigovorili na ročištu za glavu raspravu održanu 29.9.2021. godine, ustrajući na svojim ranijim prigovorima da je geodetski vještak u svom vještačenju radi razjašnjenja predmeta spora trebao primijeniti metodu uklopa, a ne metodu preklopa, kao i da je trebao izvršiti uvid u PGP za k. č. br. [katastarska čestica].

47. Ovaj sud prihvaća osnovni pisani nalaz i mišljenje geodetskog vještaka od 30.12.2019., kao i njegov dopunski nalaz i mišljenje od 29.10.2020. jer su isti izrađeni u skladu sa pravilima geodetske znanosti i vještine, na temelju uvida u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, kao i na temelju utvrđenja sa očevida održanog u ovom parničnom predmetu.

48. Sud nije proveo dokaz usmenim očitovanjem geodetskog vještaka na prigovore tuženih i to stoga što tuženici nakon što je geodetski vještak izradio dopunski pisani nalaz i mišljenje od 29.10.2020. godine, nisu istakli nikakve nove, konkretne prigovore na nalaz i mišljenje geodetskog vještaka, niti su predložili da se vještaka pozove radi usmenog očitovanja, već su ustrajali na ranijim prigovorima, a na sve prigovore tuženika koje su oni istaknuli na osnovni pisani nalaz i mišljenje od 30.12.2019. godine, geodetski vještak je jasno, stručno i detaljno odgovorio u svom dopunskom pisanom nalazu i mišljenju od 29.10.2020. godine te je u tom dopunskom nalazu i mišljenju detaljno obrazložio zašto je u konkretnom predmetu upotrijebio metodu preklopa, a ne metodu uklopa, kao i zašto smatra irelevantnom posebnu geodetsku podlogu (PGP) za k. č. br. [katastarska čestica] za rješavanje predmetnog spora.

49. Analizom, prethodno navedenih iskaza prvotužiteljice, drugotužitelja te svjedoka ĆZ, ČZ, NZ, EZ i HZ, a koji iskazi su u bitnim činjenicama međusobno suglasni, kao i na temelju (u tom dijelu iskazima tužitelja suglasnim) iskaza prvotuženika i drugotužene, ovaj sud je utvrdio da su prvotužiteljica, svakako od 15.7.2003. godine, a drugotužitelj, svakako od ljeta 2016. pa do 12.7.2018. godine imali posjed prava stvarne služnosti puta koji je obuhvaćao njihov prolazak pješice i automobilom spornim prilaznim putem koji se proteže od glavne ceste Grmošćica lijeva do dvorišta i kuće na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužitelja, a koji prilazni put, kako je to utvrđeno na temelju provedenog geodetskog vještačenja, dijelom prolazi preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u suvlasništvu tuženih, a dijelom i preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Da su tužitelji imali posjed prava stvarne služnosti puta preko spornog prilaznog puta potvrđuju tuženici, osim u svojim iskazima danim na ročištima održanim 29.9.2021. i 18.1.2022. godine (koji iskazi su prethodno navedeni), i u svojim navodima sa očevida koji je održan u ovoj pravnoj stvari dana 24.9.2019. godine na kojem su tuženici naveli da su sve do dana počinjenog smetanja (12.7.2018. godine) tužitelji svojim automobilom prolazili spornim putem te parkirali automobil na svojoj čestici broj 1818.

50. Nadalje, na temelju u tom dijelu suglasnih iskaza tužitelja i tuženih te na temelju navoda tužitelja i drugotuženika sa očevida održanog u ovoj pravnoj stvari, ovaj sud je utvrdio da je drugotuženik dana 12.7.2018. godine na sporni prilazni put postavio četiri metalna zelena stupa kvadratnog oblika (koje je sud i geodetski vještak u skici koja je sastavio dio vještačkog nalaza i mišljenja označio slovima B, C, D i E) te između tih stupova, kao i između stupova označenih slovom A i F povukao žičanu ogradu te da je postavljanju tih stupova bila prisutna i prvotužena koja je, pak, u svom iskazu danom 29.9.2021. godine iskazala da same stupove i ogradu nije postavljala, ali je bila inicijator svega toga te je bila suglasna da se ti stupovi i ograda postave.

51. Nadalje, iz iskaza prvotužiteljice, drugotužitelja i drugotuženika te na temelju utvrđenja sa očevida ovaj sud je utvrdio da nakon što su postavljena četiri sporna metalna stupa, tužitelji više ne mogu spornim prilaznim putem prolaziti automobilom, već samo pješice. To stoga što nakon postavljanja spornih metalnih stupova nema dovoljne širine za prolazak automobila, radi čega tužitelji ne mogu parkirati niti automobile u dvorište svoje kuće, a koje dvorište i kuća se nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina]. Da nakon što su postavljeni sporni metalni stupovi i povučena sporna žičana ograda, zbog nedovoljne širine, spornim putem tužitelji više ne mogu prolaziti automobilom do svog dvorišta i kuće na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vidljivo je i iz fotografija koje prileže na listu 17 spisa, a koje je slikala prvotužiteljica dana 12.7.2018. godine, kako to proizlazi iz njenog vlastitog iskaza danog u ovom parničnom postupku.

52. Upravo je i iz fotografija na listu 17 spisa, vidljivo da usprkos tome što su postavljena četiri sporna metalna stupa tužitelji mogu prolaziti spornim prilaznim putem pješice i pješice ući u dvorište svoje kuće, a što i sami tužitelji potvrđuju svojim iskazima. Međutim, na temelju fotografija na listu 17 spisa te provedenog geodetskog vještačenja, ovaj sud smatra da između stupa koji je označen slovom D i betonskog zida koji se nalazi unutar dvorišta tužitelja, gledajući prema cesti Grmošćica lijeva, širina prolaza nije niti 1 m, te stoga ovaj sud vjeruje iskazu prvotužiteljice da je radi postavljenog stupa koji je označen slovom D, otežano ući u dvorište tužitelja s kolicima ili tačkama odnosno da bi se ušlo bilo takčama, bilo kolicima, isti se moraju nakositi i nekoliko puta s njima manevrirati.

53. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da su tuženici postavljanjem spornih stupova i povlačenjem žičane ograde među istima, u potpunosti oduzeli tužiteljima posjed prava stvarne služnosti kolnika - prolaska automobilom spornim prilaznim putem, koji dijelom prolazi preko k. č. br. [katastarska čestica] (postavljanjem stupa označenog slovom C) i k. č. br. [katastarska čestica] (postavljanjem stupa označenog slovom B) k. o. [katastarska općina] (odnosno u katastru k. o. [katastarska općina]), dok su ih ograničili u posjedu prava stvarne služnosti prolaska kolicima na navedenim česticama. Također, obzirom da iz provedenog geodetskog vještačenja proizlazi da su stupovi koji su označeni slovima D i E, postavljeni na k. č. br. [katastarska čestica] tj. na dvorištu tužitelja, to proizlazi da su postavljanjem ta dva metalna stupa tuženici smetali tužitelje u samostalnom posjedu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (odnosno u katastru k. o. [katastarska općina]) jer tužitelji više u dvorište svoje kuće ne mogu parkirati svoj automobil, pri čemu sud ističe kako tuženici tijekom postupka nisu niti sporili da bi tužitelji bili posjednici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koje su i suvlasnici), a da su tužitelji posjednici te čestice proizlazi i iz posjedovnog lista za navedenu česticu u kojem su tužitelji upisani kao posjednici iste, kao i iz iskaza samih tužitelja te naprijed navedenih svjedoka.

54. Obzirom da su tuženici prethodno opisani posjed prava stvarne služnosti tužitelja na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] te samostalni posjed tužitelja na k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] smetali bez volje tužitelja odnosno protivno volji tužitelja to proizlazi da se, u smislu čl. 20. st. 2. ZV-a radi o samovlasnom smetanju posjeda tužitelja od strane tuženika.

55. Tužitelji u svojim iskazima tvrde da ih tuženici ni na koji način do 12.7.2018. godine tj. do predmetnog smetanja nisu smetali u prolasku pješice i automobilom spornim prilaznim putem, dok iz iskaza tuženih proizlazi da su se oni protivili da tužitelji prolaze spornim prilaznim putem pješice i automobilom, time da je drugotuženik iskazao da je to protivljenje bilo gotovo svakodnevno, a također, i iz iskaza svjedoka - geodeta BZ proizlazilo bi da se drugotuženik u postupku izdavanja građevinske dozvole za novu kuću prvotužiteljice žalio odnosno protivio da se izda građevinska dozvola za tu kuću i to stoga jer nije želio da prvotužiteljica prolazi pješice i atomobilom spornim prilaznim putem, a o čemu navedeni svjedok ima osobnih saznanja jer je drugotuženiku pomagao u pisanju žalbe.

56. Iz takvih iskaza tuženih i svjedoka BZ bi proizlazilo da posjed tužitelja nije bio pošten, a što tuženici tvrde i u odgovoru na tužbu. Međutim, ovaj sud ističe kako u konkretnoj parnici radi smetanja posjeda nije bitno je li posjed tužitelja bio pošten ili ne i to stoga što je čl. 22 st.2. ZV-a određeno da sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom stanju smetanja, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjednika. Da je poštenje posjednika irelevantno u posjedovnoj parnici, također, proizlazi i iz čl. 441. ZPP-a kojom je određeno da je u parnici zbog smetanja posjeda, između ostalog, isključeno i raspravljanje o savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda.

57. Također, ovaj sud ističe, obzirom da je u ovom postupku utvrđeno da su tuženici dana 12.7.2018. godine smetali tužitelje kako u posjedu prava služnosti puta i kolnika na k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te u samostalnom posjedu k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i da su tužitelji istoga dana saznali za to smetanje posjeda te da su isto počinili tuženici, te obzirom da ovaj sud smatra kako tužitelji konačno postavljenim tužbenim zahtjevom nisu preinačili tužbu (kako je već prethodno obrazloženo), to proizlazi da je neosnovan prigovor prekluzije koji su tuženici istaknuli i to stoga što je predmetna tužba podnesena 25.7.2018. godine, dakle u subjektivnom roku od 30 dana od saznanja za čin smetanja i počinitelja te u objektivnom roku od godinu dana od dana nastalog smetanja, a koji rokovi su propisani čl. 21. st. 3. ZV-a.

58. Slijedom svega prethodno navedenog ovaj sud smatra tužbeni zahtjev osnovanim te je na temelju čl. 22. st. 1. ZV-a utvrdio čin smetanja posjeda, naložio uspostavu ranijeg posjedovnog stanja i zabranio takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja, kako je to utvrđeno u točki I, II i III izreke ovog rješenja, sukladno provedenom geodetskom vještačenju te kako su tužitelji i zatražili konačno postavljenim tužbenim zahtjevom. Pri tome sud ističe kako je rok od 15 dana za uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, u točki II izreke ovog rješenja, odredio u skladu s čl. 443. st.1. ZPP-a.

59. Odluka o parničnom trošku u ovoj pravnoj stvari temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja prvotužiteljice i drugotužitelja po odvjetniku, odmjeren sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23, koja se u ovoj pravnoj stvari primjenjuje na temelju Tbr. 52. st. 3 iste) te na trošak sudskih pristojbi prvotužiteljice i drugotužitelja odmjeren sukladno Zakonu o sudskim pristojbama (NN 118/18 i 51/23, dalje ZSP) i Tarifi sudskih pristojbi (NN 37/23 i 50/26).

60. Trošak zastupanja prvotužiteljice i drugotužitelja po odvjetniku sastoji se od troška jednokratne nagrade u visini od 250 bodova po tbr. 7 toč.2. Kada se utvrđeni broj bodova pomnoži sa vrijednosti boda od 2,00 EUR, dobiva se iznos od 500,00 EUR. Na taj iznos obračunato je i dodano 10% (50,00 EUR) za zastupanje dvije osobe, po tbr. 40 toč.1, tako da se dobiva iznos od 550,00 EUR. Na taj iznos obračunat je PDV (25%) po tbr.46 u iznosu od 137,50 EUR, tako da ukupni trošak zastupanja prvotužiteljice i drugotužitelja po odvjetniku iznosi 687,50 EUR.

61. Trošak sudskih pristojbi prvotužiteljice i drugotužitelja sastoji se od troška sudske pristojbe na rješenje o smetanju posjeda u iznosu od 30,00 EUR, uz primjenu čl. 7. st. 3. ZSP-a te vodeći računa o čl. 21. st.1. točka 2. ZSP-a.

62. Prvotužiteljici i drugotužitelju nije priznat trošak sudskih pristojbi na tužbu jer isti do zaključenja glavne rasprave nisu dostavili dokaz da su platili pristojbu na tužbu, a niti iz e-spisa ne proizlazi da bi ta pristojba bila plaćena, pri čemu je sud vodio računa da, sukladno čl. 4. st. 1. točka 1. ZSP-a, obveza plaćanja pristojbe na tužbu nastaje u trenutku podnošenja tužbe sudu, kao i o činjenici da više nije moguće prisilno naplatiti pristojbu na tužbu jer je protekao petogodišnji zastarni rok iz čl. 8. ZSP-a, obzirom da je tužba podnesena 2018. godine.

63. Slijedom naprijed navedenog, sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a, u vezi s čl. 155. st. 1 ZPP-a, ovaj sud tužitelju dosuđuje naprijed priznati trošak zastupanja po odvjetniku, kao i priznati trošak sudskih pristojbi, što s troškom izlaska suda na očevid u iznosu od 49,78 EUR i troškom geodetskog vještačenja u iznosu od 398,17 EUR čini dosuđeni trošak postupka tužitelja u ukupnom iznosu od 1.165,45 EUR, koji su tuženici dužni solidarno naknaditi tužiteljima, kao u točki IV izreke ovog rješenja.

64. Tužitelji su zatražili i zateznu kamatu na parnični trošak te im je sud, temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, dosudio zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos parničnog troška od 1.165,45 EUR, tekuću od 29. rujna 2026. godine, kao dana donošenja ovog rješenja kojim je tuženicima naloženo plaćanje troškova postupka tužiteljima.

65. Tuženicima nije priznat parnični trošak budući da su u cijelosti izgubili spor, sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a.

U Zagrebu, 29. rujna 2026. godine

Sudac:

Violeta Veselić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi pisano županijskom sudu, putem ovoga suda.

DNA:

1. pun. I-II tužitelja uz rješenje za sudsku pristojbu na rješenje o smetanju posjeda u iznosu od 30,00 EUR

2. pun. I tuženika

3. pun II tuženika

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte