REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Labinu
Broj: Pp-728/2024-21
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Loreni Frančula Marinović, uz sudjelovanje zapisničarke Daniele Husić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika MB i MBC, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj 41/77, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23), pokrenutom optužnim prijedlogom Policijske postaje Umag s ispostavom Buje, nakon održane glavne i javne rasprave dana 29.rujna 2026. u odsutnosti okrivljenika, branitelja i predstavnika tužitelja, istoga dana, objavio je i
p r e s u d i o j e
1.Okrivljenik: MB, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca M i majke F, rođen **.**.1988. u [adresa] ([adresa]), s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, automehaničar, neoženjen, bez djece, pismen, sss, zaposlen u Casinu Portorož, s mjesečnim prihodima od 1.600,00 eura, prekršajno i kazneno neosuđivan
2.Okrivljenik: MBC, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca O i majke D, rođen **.**.2004. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno i kazneno neosuđivan
k r i v i s u
što je dana 14.travnja 2024. u 05,50 sati u naselju Buje u ulici G.Garibaldi kod kbr. 56 prvookrivljenik MB, nalazeći se pod utjecajem alkohola pri koncentraciji od 1,38 g/kg alkohola u organizmu, nakon prouzročene prometne nesreće rukama i nogama udarao po svom osobnom automobilu a kada ga je drugookrivljenik MBC pokušao smiriti unio mu se u lice i udario ga zatvorenom šakom desne ruke u desni dio brade, tako da je isti izgubio ravnotežu i lijevom bočnom stranom glave udario u metalna ogradna vrata ograđenog dječjeg igrališta, nakon čega je iako prvookrivljenik nije pokazivao namjeru daljnjeg fizičkog obračunavanja sa njim, fizički nasrnuo na njega tako da mu je zatvorenom šakom lijeve ruke zadao više udaraca u predjelu lica a potom je lijevom rukom s leđa obuhvatio njegov vrat i počeo ga gušiti,
dakle, prvookrivljenik što je udaranjem po automobilu, te prvo i drugookrivljenik što su međusobnim fizičkim obračunavanjem - tučom na javnom mjestu narušili javni red i mir,
čime su počinili prekršaj iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira , radi čega im se primjenom istog propisa,
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 300,00 ( tristo) eura – svakom
Temeljem čl. 33.st.11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Temeljem čl. 139.st.3. a u svezi čl.138.st.2 .tč. 3 . i st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni snositi troškove postupka u paušalnom iznosu od 40,00 (četrdeset) eura svaki, koje su dužni isplatiti u istom roku kao i novčanu kaznu pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Obrazloženje
1.Policijska postaja Umag s ispostavom [adresa] je aktom kl: 211-0724-5/10777, ur.br.511-08-23-24-1 od 24.04.2024.podnijela optužni prijedlog protiv imenovanih okrivljenika zbog prekršaja iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira činjenično opisanog u izreci presude.
2.Sukladno odredbi čl. 167.st.3. Prekršajnog zakona glavna rasprava zakazana za dan 29.09.2026. je održana bez nazočnosti okrivljenika i branitelja drugookrivljenika jer se drugookrivljenik i njegov branitelj na uredno dostavljene pozive sudu nisu odazvali, niti su svoj izostanak opravdali a dostava poziva prvookrivljeniku je nakon neuredne dostave sukladno čl. 145.st.5. Prekršajnog zakona izvršena putem oglasne ploče suda, te je, s obzirom da su okrivljenici već iznijeli obranu, sud ocijenio da njihova nazočnost nije od utjecaja za pravilno i zakonito donošenje presude .
3.Okrivljenik MB je priznao prekršaj za koji se tereti.
4.U obranu je iskazao da se stidi predmetnog događaja i da mu je žao da je tako postupio, te da pretpostavlja da je do toga došlo zbog alkoholiziranosti. Nakon prometne nesreće tj. nakon što je svojim vozilom udario u zadnji dio vozila ispred sebe izašao je iz svog vozila i u revoltu šakom udario po njemu a moguće je i da je više puta rukama i nogama udarao po svom vozilu iako se toga baš ne sjeća. Tu se nalazila grupica mlađih ljudi koji su ga provocirali a među njima je bio i drugookrivljenik, te ga ja on udario šakom u predjelu desne strane brade i on je izgubio ravnotežu, pao i glavom udario u metalna ogradna vrata dječjeg igrališta. U tom trenutku je shvatio što je učinio i odmah je prestao s daljnjim fizičkim napadom na njega međutim, on je tada fizički nasrnuo na njega i zadao mu više udaraca šakom u predjelu lica, nakon čega ga je gušio. On mu nije uzvraćao udarce, te je drugookrivljenik samoinicijativno prestao.
5.Drugookrivljenik MBC je putem branitelja Marina Buvinića, odvjetnika iz Umaga u spis dostavio pisanu obranu navodeći da ne poriče počinjenje radnje koje mu se optužnim katom stavljaju na teret ali da moli da sud uzme u obzir okolnosti uslijed kojih je do počinjenja prekršaja došlo.
6.Okrivljenik je istaknuo da prvookrivljeniku nije dao nikakav povod da ga napadne, već da mu je htio pomoći a on da ga je stao udarati i gušiti pred njegovom djevojkom i njegovim prijateljima. Kako je prvookrivljenik znatno teži i veći od njega "zacrnilo mu se pred očima" i započeo je protunapad, odnosno krenuo je odbiti napad od sebe, te ga je počeo udarati. Ne sjeća se koliko puta ga je udario. Bio je van sebe i udarao ga je jako jer je imao osjećaj da se njegovi udarci od njega odbijaju pošto je debeo i velik. On sam je u odličnoj formi jer svakodnevno trenira rukomet i nikada se do sada nije potukao i nije bio svjestan da to može. Naveo je da nije imao namjeru ozlijediti prvookrivljenika, te da je postupao u panici i anksiozno. Ako sud smatra da se nije radilo o nužnoj obrani on to prihvaća, te izražava kajanje.
7.Okrivljenik MB je na iskaz suokrivljenika iskazao da njegovi navodi ne odgovaraju pravoj istini jer da je on njega samo jednom udario i da je nakon toga stao a da ga nije gušio. Drugookrivljenik je tada njega napao i udarao ga više puta, te gušio a on nije uzvraćao udarce, tako da se nije moglo raditi ni o nužnoj obrani ni o uzvraćanju napada. Misli da je događaj bio insceniran jer su prijatelji drugookrivljenika imali spremne mobitele i snimali događaj, tako da je snimka došla i do njega, te ju je on proslijedio policiji. U događaju je zadobio ozljede u vidu puknuća arkade iznad oka ali nije tražio liječničku pomoć.
8.Okrivljenik je zaključno naveo da želi da se dao isprovocirati od osobe koja je puno mlađa od njega.
9. U dokaznom postupku je pročitana službena zabilješka na listovima 6 i 7 spisa, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta na listu 8 spisa, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu ispitanika na listu 9 spisa, prijava Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije na listu 10 spisa i izvodi iz prekršajne evidencije na listovima 18-21 spisa, te je izvršen pregled video snimke događaja sa CD-a u plastičnoj koverti na listu 23 spisa.
10. Na snimci se vidi da su okrivljenici okrenuti licem jedan prema drugome, te da je u jednom trenutku prvookrivljenik zatvorenom šakom desne ruke udario drugookrivljenika u desnu stranu brade, nakon čega je isti izgubio ravnotežu i glavom udario u metalna vrata, nakon čega je krenuo za prvookrivljenikom koji se malo odmaknuo i istome zatvorenom šakom lijeve ruke zadao više udaraca u predjelu lica a potom ga je s leđa lijevom rukom obuhvatio oko vrata i gušio. Prvookrivljenik tijekom napada nije pružao nikakav otpor. Na kraju snimke je vidljivo da prvookrivljenik ima ozljede na glavi. Na snimci se vidi da se oko okrivljenika nalazi više osoba, te da pojedini od njih mobitelom snimaju događaj, kao i da nitko od prisutnih nije reagirao.
11.Nakon ovako provedenog postupka, polazeći pritom od navoda obrane okrivljenika i ostalih provedenih dokaza, ocjenjujući pritom svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, te dovodeći utvrđene činjenice u međusobnu vezu, sud nalazi da su okrivljenici počinili prekršaj za koji se terete.
12.Naime, Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira kao prekršaj propisuje svađu, tuču, viku i sve druge oblike narušavanja javnog reda i mira.
13. Polazeći od navoda obrane okrivljenika koji u biti predstavljaju priznanje i koji su u pretežnim dijelu podudarni, te se međusobno nadopunjuju tako da se , po ocjeni suda, mogu prihvatiti kao valjan dokaz tim više što su sukladni ostalim izvedenim dokazima a naročito sadržaju video snimke predmetnog događaja, neprijeporno je temeljem priznanja prvookrivljenika utvrđeno da je on nakon prometne nesreće rukama i nogama udarao po svom automobilu, te da je potom fizički nasrnuo na tjelesni integritet drugookrivljenika i zadao mu udarac šakom u bradu ali da je nakon toga samoinicijativno prestao sa daljnjim napadom a da je drugookrivljenik tada njega fizički napao i zadao mu više udaraca, te mu s leđa rukom obujmio vrat i gušio ga iako prvookrivljenik nije pružao nikakav aktivan otpor.
14.Stoga sud nije prihvatio obranu drugookrivljenika da je postupao u nužnoj obrani i da je uzvraćao napad jer je na tjelesni integritet drugookrivljenika nasrnuo nakon što je on prestao s fizičkim napadom na njega.
15.U konkretnom slučaju je nesporno utvrđeno da se predmetni događaj odigrao u naselju u ulici G.Garibaldi kod metalnih ogradnih vrata ograđenog dječjeg igrališta tj. na otvorenom prostoru koji je po svojoj prirodi namijenjen pristupu građana bez ikakvih ograničenja. Nedvojbeno je dakle da je opisani prostor dostupan neograničenom broju osoba bez ikakvih uvjeta, te da kao takav predstavlja javno mjesto.
16.Slijedom iznesenog, savjesnom ocjenom svih izvedenih dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima sukladno odredbi čl.88. Prekršajnog zakona sud je izveo zaključak da su opisanim postupanjem na javnom mjestu okrivljenici ostvarili zakonsko biće inkriminiranog prekršaja.
17.Okrivljenici su stoga oglašeni krivima i kažnjeni.
18.Za rečeni prekršaj Zakon propisuje novčanu kaznu u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznu zatvora do 30 dana.
19.Prilikom određivanja vrste i mjere kazne koju će primijeniti sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja u smislu čl.36. Prekršajnog zakona.
20.Olakotnom okolnošću sud je ocijenio činjenicu da okrivljenici do sada nisu bili prekršajno osuđivani. Na strani prvookrivljenika je olakotnom okolnošću ocijenjena činjenica da je bio pod utjecajem alkohola tj. u stanju smanjene ubrojivosti a na strani drugookrivljenika činjenica da je izazvan postupkom prvookrivljenika. Otegotnih okolnosti sud nije našao.
21.S obzirom na navedene okolnosti, stupanj krivnje svakog pojedinog okrivljenika koji su mogli i morali biti svjesni protupravnosti svoga postupanja, te su na to pristali, kao i težinu i opasnost počinjenog djela i njegove posljedice, te svrhu kažnjavanja istima su izrečene u izreci navedene novčane kazne u propisanom posebnom minimumu kao blaža vrsta sankcije.
22.Uvjerenje je suda da će se navedenim novčanim kaznama ostvariti svrha generalne i specijalne prevencije, te da će se okrivljenici ubuduće kloniti činjenja prekršaja.
23.Odluka o trošku temelji se na uvodno citiranim propisima a trošak je dosuđen u paušalnom iznosu u okviru veličina propisanih Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka i to srazmjerno složenosti i trajanju postupka, te srazmjerno imovnom stanju okrivljenika.
U Labinu, 29.rujna 2026.
Sutkinja
Lorena Frančula Marinović
POUKA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude . Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda.
Dostaviti :
- okrivljenicima
- branitelju
- tužitelju
- spis
