Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 157/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj Ovr-183/2024-2

 

Republika Hrvatska

  Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

 

 

 

 

Poslovni broj Ovr-183/2024-2

 

                                           R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

               R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Rijeci po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara, u pravnoj stvari ovrhovoditelja E.&S. B. d. d. R., OIB: ..., kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva B. P. d. o. o. u Z., protiv ovršenika S. m. iza O. R. d. o. o. Z.,  koju zastupa stečajni upravitelj T. T. iz Z., OIB: ..., radi naplate novčane tražbine, rješavajući žalbu ovrhovoditelja podnesenu protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie poslovni broj Ovr-847/2022-4 od 25. travnja 2023., 19. lipnja 2024.

 

 

      r i j e š i o   j e

 

              Uvaženjem žalbe ovrhovoditelja ukida se rješenje Općinskog suda u Pazinu, S. služba u Bujama-Buie poslovni broj Ovr-847/2022-4 od 25. travnja 2023. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

 

 

     Obrazloženje

 

1. Rješenjem suda prvog stupnja u točki I izreke proglašena je nedopuštenom ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Puli – Pola, Stalna služba u Bujama – Buie, poslovni broj Ovr-1842/2017-2 od 23. veljače 2017.

 

2. U točki II izreke obustavlja se ovrha u ovoj pravnoj stvari i ukinute su sve provedene ovršne radnje.

 

3. U točki III izreke naloženo je Zemljišnoknjižnom odjelu Buje - Buie da izvrši brisanje zabilježbe ovrhe na nekretnini označenoj kao kč. br. 365/3 i kč. br. 365/6, upisane u zk. ul. 145 k. o. L., određene na temelju rješenja o ovrsi Općinskog suda u Puli – Pola, Stalna služba u Bujama – Buie, posl. br. Ovr-1842/2017-2 od 23. veljače 2017., provedene rješenjem Općinskog suda u Puli – Pola, Zemljišnoknjižnog odjela Buje, poslovni broj Z- 6302/2017-2 od 7. ožujka 2017.

 

4. Protiv tog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

 

5. Bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 80/22,114/22 i 155/23 dalje ZPP) a koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20; dalje OZ) nalazi u tome što rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama te se stoga ne može ispitati a osim toga obrazloženje rješenja je proturječno samo sebi jer sud prihvaća prigovor trećih osoba, D. i L. D., iako L. D. očito nema nikako pravo na predmetnoj nekretnini što sud utvrđuje kada navodi da je presudom naloženo uspostava prijašnjeg stanja uknjižbom D. D. kao vlasnika predmetne nekretnine. Ovrhovoditelj ističe da iz presude proizlazi mogućnost da se treća osoba, D. D. a ne L. D., uknjiži kao vlasnik nekretnine koja je predmet ovršnog postupka, ali to nije pravo koje bi spriječilo ovrhu. Navodi da sve kad bi i temeljem predmetne presude bila izvršena uknjižba prava vlasništva na predmetu ovrhe u korist treće osobe D. D., a još uvijek nije, navedeno da bi samo značilo da je u tijeku ovršenog postupka došlo do promjene vlasnika nekretnine. Imajući u vidu odredbe OZ-a, treće osobe u pogledu predmeta ovrhe nemaju takvo pravo koje sprječava ovrhu te da isto nisu dokazale presudom dostavljenom u prilogu svog prigovora. Navedeno iz razloga što je založno pravo u korist ovrhovoditelja upisano prije nego li je upisano pravo vlasništva u korist ovršenika, pa eventualna promjena vlasništva tijekom ovršnog postupka bez utjecaja na pravo ovrhovoditelja da nastavi vođenje ovog postupka. Navodi da činjenice da treća osoba raspolaže javnom ispravom sama po sebi nije dovoljna da se usvoji njen prigovor, već je u smislu odredbe čl. 60. s.t 2. OZ-a iz te isprave mora proizlaziti opravdanost njenog prigovora, a u konkretnom slučaju nije tako. To pogotovo u situaciji kada je uprava treća osoba založila nekretninu u korist ovrhovoditelja te potpisala ovršnu ispravu temeljem koje se vodi ovaj postupak.

 

6. Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

 

7. Žalba je osnovana.

 

8. U provedenom postupku je utvrđeno:

 

- da je sud prvog stupnja na prijedlog ovrhovoditelja donio rješenje  o ovrsi poslovni broj Ovr-1842/2017-2 od 23. veljače 2017. kojim je temeljem ovršne isprave – Ugovora o kreditu broj ... od 5. lipnja 2007. određena ovrha na predmetnim nekretninama,

 

- da su treće osobe L. D. i D. D., izjavile prigovor radi proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom, tvrdeći da je pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. P- 1333/2018-4 od 9. travnja 2018. utvrđen ništetnim Ugovor o kupoprodaji od 20. rujna 2010. zaključen između trećih osoba kao prodavatelja i ovršenika kao kupca te je naloženo Zemljišnoknjižnom odjelu Buje uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na nekretnini k. č. 365/3 i k. č 365/6, upisane u zk. ul. 145 k. o. L.,

 

- da je ovršna isprava – Ugovor o kreditu broj ... od  5. lipnja 2007. zaključen između ovrhovoditelja i D. D. kao korisnika kredita te L. D. i E. V. kao sudužnicima, a prema čl. 12. stranke su suglasno osnovale založno pravo na nekretninama . br. 365/3 i . br. 365/6 upisane u zk. ul. 145 k.o. L. za korist ovrhovoditelja koje je upisano u zemljišnim knjigama pod brojem Z-3274/07 od 11. lipnja 2007.,

 

- da je presudom na temelju priznanja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. P-1333/2018-4 od 9. travnja 2018. utvrđeno da je ništetan Ugovor o kupoprodaji zaključen u R., 20. rujna 2010. između D. D., kao prodavatelja, i O. R. d. o. o. u stečaju, kao kupca, te je naloženo Zemljišnoknjižnom odjelu u Bujama uspostaviti ranije zemljišnoknjižno stanje uknjižbom prava vlasništva na k. č. 365/3 i k. č. 365/6, zk. ul. 400 k. o. L. na ime D. D.,

 

-  da je prema stanju u zemljišnim knjigama u zk. ul. 145 k. o. L., sud je utvrdio da u listu B dolazi upisana zabilježba odbijenog prijedloga za uknjižbu, upisana pod br. Z- 23435/2018 od 26. srpnja 2018.,

 

-  da su L. i D. D. podnijeli prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama k. č. 365/3 i k. č 365/6, upisane u zk. ul. 145 k. o. L., na temelju presude na temelju priznanja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. P- 1333/2018-4 od 9. travnja 2018., a koji prijedlog je odbijen jer je uknjižba prava vlasništva zatražena nakon zabilježbe predmetne ovrhe (Z-23435/2018 od 26. srpnja 2018.),

 

- da je u zk. ul. 145 k. o. L., nakon založnog prava upisanog u korist ovrhovoditelja pod br. Z-3274/07 od 11. lipnja 2007., dolaze upisana založna prava u korist Republike Hrvatske, Ministarstva, P. u., donesenih u postupku osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava protiv ovdje ovršenika, kao protivnika osiguranja.

 

9. Na tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja zaključuje da su treće osobe javnom ispravom-presudom na temelju priznanja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. P-1333/2018-4 od 9. travnja 2018. dokazali da imaju pravo koje sprječava ovrhu, pa pozivom na odredbu iz čl. 59. st. 1., čl. 60. st. 1. i 72. st. 2. OZ-a donosi pobijano rješenje.

 

10. Osnovano ovrhovoditelj u žalbi navodi da je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio kako treća osoba ima pravo koje sprječava ovrhu.

 

11. Naime, odredbom čl. 83. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 - dalje OZ) ako se promijeni osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine nakon što je ovrhovoditelj na nekretnini upisanom u zemljišnu knjigu stekao založno pravo ili koje drugo pravo koje ga ovlašćuje da namiri određenu tražbinu njezinom prodajom, ovrhovoditelj ima pravo, na temelju ovršne isprave protiv osobe koja je bila vlasnik nekretnine u vrijeme kada je stekao to pravo iz izvatka iz zemljišne knjige kojim se dokazuje prijenos vlasništva s prijašnjeg vlasnika na novog vlasnika, zatražiti ovrhu izravno protiv novog vlasnika radi naplate osigurane tražbine.

 

12. U konkretnom slučaju ovrhovoditelj je podnio prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave Ugovora o kreditu od 5. lipnja 2007. sklopljenog između D. D. kao korisnika kredita i založnog dužnika, L. D. kao sudužnika (treće osobe) i E.&S. B. d.d. (ovrhovoditelja) kao kreditora, a temeljem koje ovršne isprave je dana 11. lipnja 2007. na predmetnoj nekretnini upisano založno pravo (Z-3274) u korist E.&S. B. d.d. (ovrhovoditelja). Dakle, predmetna tražbina ovrhovoditelja osigurana je založnim pravom na predmetnoj nekretnini, a koje založno pravo i dalje egzistira, pa isto djeluje i na novog vlasnika.

 

13. Također, odredbom čl. 84. st. 1. OZ-a propisano je da će sud po službenoj dužnosti, čim donese rješenje o ovrsi zatražiti da se u zemljišnoj knjizi upiše zabilježbe ovrhe kojom ovrhovoditelj stječe pravo da svoju tražbinu namiri iz nekretnine i u slučaju kada treća osoba kasnije stekne vlasništvo te nekretnine. Prema stavku 4. citirane odredbe OZ-a promjena vlasnika nekretnine tijekom ovršnog postupka ne sprječava da se postupak nastavi protiv novog vlasnika kao ovršenika, sve radnje poduzete prije toga ostaju na snazi i novi vlasnik ne može u postupku poduzimati one radnje koje ne bi mogao poduzimati ni prijašnji vlasnik da do promjene vlasništva nije došlo.

 

14. Imajući u vidu činjenicu da je založno pravo upisano u korist ovrhovoditelja 11. lipnja 2007., da je rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-1842/2017-2 doneseno je 23. veljače 2017., zabilježba ovrhe u zemljišnim knjigama provedena je 7. ožujka 2017. (Z-6302/2017), proizlazi da okolnost što su treće osobe ishodile presudu poslovni broj P-1333/2018-4 od 9. travnja 2018. izreke kojom je utvrđeno da je ništetan ugovor o kupoprodaji od 20. rujna 2010. sklopljen između D. D., kao prodavatelja, i O. R. d.o.o. u stečaju, kao kupca, te je naloženo Zemljišnoknjižnom odjelu u Bujama uspostaviti ranije zemljišnoknjižno stanje uknjižbom prava vlasništva na k. č. 365/3 i k. č. 365/6, zk. ul. 400 k. o. L. na ime D. D., nije činjenica koja bi imala za posljedicu proglašenje predmetne ovrhe nedopuštenom jer činjenica da su treće osobe stekle pravo vlasništva, ne sprječava nastavak ovrhe na istom predmetu protiv novih vlasnika pod pretpostavkom da ishode uknjižbu svog prava vlasništva u zemljišnim knjigama. U protivnom ovrha se nastavlja protiv ovršenika u odnosu na koga je doneseno rješenje o ovrsi.

 

15. Iz navedenih razloga valjalo je uvaženjem žalbe ovrhovoditelja pobijano rješenje ukinuti, a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu iz čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a.

 

U Rijeci 19. lipnja 2024.

 

   Sutkinja

Helena Vlahov Kozomara, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu