Baza je ažurirana 10.11.2025. zaključno sa NN 107/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

 

                                                                                                                                                  Broj: Ppž-298/2022

                                                          -1-

 

 

                             

                  Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

                         Zagreb

 

  Broj:Ppž-298/2022

 

 

 

                                    R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

                                                     R J E Š E N J E

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice specijalistice, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog M. S. M. zbog prekršaja iz članka 59. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.) rješavajući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Samobor, protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru broj:59. PpP-4070/2020 od 21. listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj 9. svibnja 2024.

 

                                                       r i j e š i o    j e

 

 

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Samobor kao osnovana i ukida pobijana prvostupanjska presuda te predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

                                                       Obrazloženje

 

             

1.              Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru u okr. M. S. M. je na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobođen od optužbe, da bi na način činjenično opisan u optužnom prijedlogu (prekršajnom nalogu) počinio prekršaj iz članka 59. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

 

2.              Protiv te prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog povrede materijalnog prekršajnog prava.

 

2.1.              Žalitelj u bitnome upire da nisu ispunjenje pretpostavke za primjenu članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, jer da se iz činjeničnog opisa može zaključiti da su ostvarena obilježja djela iz citirane zakonske odredbe, odnosno da su navedeni svi bitni elementi djela prekršaja. U slučaju nedostataka optužnog akta žalitelj ističe  da je sud trebao postupiti u smislu odredbe članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona.

 

2.2.              Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

 

3.              Žalba je osnovana.

 

4.              Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) ocjenom navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske nalazi da je prvostupanjski sud pogrešno okrivljenika oslobodio od optužbe, kako na to osnovano upire žalitelj.    

 

5.              U  pravu je žalitelj da predmetni optužni akt (koji po prigovoru okrivljenika zbog poricanja djela predstavlja prekršajni nalog) sadrži takav činjenični opis radnje prekršaja koji je podvediv pod zakonski opis prekršaja iz članka 59. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Suprotno pogrešnom zaključku prvostupanjskog suda, predmetni optužni akt sadrži dovoljno određeno postupanje okrivljenika u upravljanju vozilom u prometu na cesti na mjestu na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima, gdje je propisano da prekršaj čini onaj vozač koji ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla. Naime, iz činjeničnog opisa djela proizlazi da je okrivljenik upravljao vozilom u prometu na cesti na mjestu na kojem se prometom upravlja „semaforom“ i da je došavši do raskrižja s Ulicom kralja Krešimira zadržao smjer kretanja, pa iako zadržavanje smjera kretanja nije bitno za pravilan opis predmetnog prekršaja, opisuje da je došavši do raskrižja i dalje bio u kretanju, međutim prvostupanjski sud je propustio imati na umu je na taj način postupao u vrijeme dok je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo uključeno crveno svjetlo, pa se dakle iz takvog činjeničnog opisa može zaključiti da nije zaustavio svoje vozilo na znak crvenog svjetla.

 

6.              Prema tome, imajući na umu odredbu članka 59. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, po mišljenju ovog suda, tužitelj je na način opisan u optužnom aktu naveo sve bitne elemente djela i okolnosti za određenje predmetnog prekršaja, pa nisu bili ostvareni zakonski uvjeti za donošenje pobijane presude.

 

7.               Zbog navedenih razloga, trebalo je prihvatiti žalbu tužitelja i pobijanu presudu ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na postupanje u povodu prigovora okrivljenika na prekršajni nalog zbog poricanja prekršaja.

 

8.               Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci.

 

                                               U Zagrebu 9. svibnja 2024.

 

           Zapisničarka:                                                                              Predsjednica vijeća:

 

           Nada Horvatović, v. r.                                                        Renata Popović, v. r.

 

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.

 

 

 

                                                                     

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu