Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca br. 3

53000 Gospić

Poslovni broj: Pp-5072023-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću, po sucu pojedincu Goranu Bukviću, uz sudjelovanje zapisničara Marije Delač, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika CS, zbog prekršaja iz članka 92. stavka 1. točke 2. Zakona o šumama („Narodne novine“, broj: 68/18., 115/18., 98/19., 32/20., 145/20., 101/23., 145/23., 36/24., 145/24. i 146/25.), u prekršajnom postupku pokrenutom podnošenjem optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe šumarske i lovne inspekcije KLASA: 321-01/23-01/407, URBROJ: 443-02-02-06-23-4 od 30. ožujka 2023., nakon održane glavne javne rasprave 29. rujna 2026. u odsutnosti uredno pozvanih stranaka i istog dana javno objavio

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenik CS, sin C, rođen u [adresa] **.**.1964., s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], prekršajno osuđivan odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovni broj: Pp- 10242/2022 zbog prekršaja iz članka 172. stavka 3. točke 4. Zakona o mirovinskom osiguranju i članka 229. stavka 3. točke 3. Zakona o radu i odlukom Općinskog suda u Zadru poslovni broj: Pp-58/2023 zbog prekršaja iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kazneno neosuđivanog, protiv kojeg se ne vodi postupak za drugi prekršaj i protiv kojeg se vodi postupak za kazneno djelo

na temelju članka 183. Prekršajnog zakona

kriv je

što je dana 25. veljače 2023. u 15:20 na lokaciji DC50 Ličko Lešće, Otočac, od strane policijskih službenika PP Otočac utvrđeno kako je okrivljenik CS upravljao teretnim vozilom marke Iveco, registracijskih oznaka i broja ZD 169FZ i priključnim vozilom ( priključna prikolica) registracijskih oznaka i broja ZD 667JL, kojim je u tovarnom prostoru vršio prijevoz oko četrdeset (40) prostornih metara drvnih sortimenata bukve za ogrjev izrezanih u metrice i iscijepane u cjepanice bez propisane dokumentacije - teretnog lista (popratnice),

dakle, drvne šumske proizvode transportirao bez propisanog teretnog lista (popratnice)

čime je počinio prekršaj iz članka 37. stavak 1. Zakona o šumama

pa mu se na temelju članka 92. stavak 1. točka 2. navedenog Zakona

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 1.320,00 eura (tisućutristodvadeseteurainulacenti).

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 2 (dva) mjeseca od pravomoćnosti ove presude. Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eura (dvadeseteurainulacenti) u roku od 2 (dva) mjeseca od pravomoćnosti presude. Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.

III. Na temelju članka 76.a stavka 5. Prekršajnog zakona, a u svezi s člankom 94. stavkom 1. Zakona o šumama okrivljeniku se izriče prekršajnopravna mjera oduzimanja 40 m[3] bukve za ogrjev izrezane u metrice navedene u potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave ličko-senjske, Policijske postaje Otočac broj: 511-04-06/03-30/51/2023 od 25. veljače 2023., bez prava na naknadu iz državnog proračuna, a koje se drvo na daljnje raspolaganje dostavlja javnom šumoposjedniku Hrvatske šume d.o.o. Zagreb.

Obrazloženje

1. Ovlašteni tužitelj je podnio ovom sudu optužni prijedlog zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog kao u izreci ove presude.

2. Od počinjenja prekršaja Zakon o šumama je izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“, broj: 36/24.), ali ne u pogledu pravne kvalifikacije prekršaja, već samo u odnosu na minimum i maksimum propisane kazne. Tom izmjenom izvršena je konverzija kunskih iznosa novčanih kazni u eure u skladu s odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj uz primjenu općih pravila za preračunavanje (obrazloženje Konačnog prijedloga toga Zakona). S obzirom na to da je minimum i maksimum kazne manji prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, sud je na temelju članka 3. Prekršajnog zakona primijenio taj Zakon zato što je najblaži za počinitelja.

2.1. Okrivljenik je osobno uručena obavijest iz članka 109.a stavka 1. Prekršajnog zakona.

2.2. Dostava poziva za saslušanje na adresu prebivališta je dva puta bila iskazana „obaviješten nije podigao pošiljku“ (list 34. i 35. spisa), kao poziv za glavnu raspravu (list 50. spisa) te je dostava poziva izvršena putem e-oglasne ploče sukladno članku 109.a stavku 1. točki 7. i članku 145. stavku 5. Prekršajnog zakona.

2.2.1. Glavna rasprava je održana sukladno članku 167. stavku 3.Prekršajnog zakona.

3. U postupku je pregledana dokumentacija dostavljena u spis.

3.1. Uvidom u zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, nakon što je upozoren u smislu članka 158. stavka 6. Prekršajnog zakona, utvrđeno je da je okrivljenik iskazao da je 25. veljače 2023. oko 11:00 sati sa svojim skupom vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] i ZD 667JL došao u Otočac gdje je kupio drva od NS iz [adresa] koji je prodao oblovinu tj. trupce ŽS iz [adresa], koji je to pilio i cijepao u metrice. Cijepana drva su tovarili u mjestu [adresa] kod ŽS , a kojom prilikom mu je ŽS dao otpremnicu DM 711/1157 s pečatom natpisa „MB TRANSPORT“ vl. NS, OIB: [osobni identifikacijski broj]. Te metrice je prevozio u [adresa] u količini od ukupno 40 m[3] . Drva je platio NS, koji mu nije dao račun.

3.2. Uvidom u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta broj: 511-04-06/03- 30/51/2023 od 25. veljače 2023. utvrđeno je da je okrivljeniku privremeno oduzeto 40 m[3] bukovog drveta cijepanog u metrice, koje je na čuvanje preuzela Šumarija Otočac.

3.3. Uvidom u otpremnicu 5/23 od 25. veljače 2023. utvrđeno je da je okrivljeniku tu otpremnicu izdao [obrt] vl. NS iz [adresa] u kojoj je kao naziv robe navedeno: „bukovo drvo cijepano u metrice 40 m“ i popratnica broj: DM 711/1157.

3.4. Uvidom u zapisnik o inspekcijskom nadzoru KLASA: 321-01/23-01/407, URBROJ: 443-02-02-06-23-2 utvrđeno je da je okrivljenik naveo da potvrđuje činjenice iz činjeničnog opisa prekršaja te da teretni list (popratnicu) nije imao zato što teretni list nije dobio od vlasnika obrta [obrt] NS te da nije šumoposjednik.

3.5. Uvidom u dopis ovlaštenog tužitelja KLASA: 321-01/23-01/407, URBROJ: 443-02- 02-06-23-6 od 4. prosinca 2023. i teretni list (popratnicu) DM711/1157 od 16. prosinca 2022. utvrđeno je da je teretni list izdan od stane javnog šumoposjednika Hrvatske šume d.o.o. Zagreb na ime kupca RS za ogrjevno drvo bukve u količini od 20 m[3] . Sukladno cjeniku javnog šumoposjednika KLASA: DIR/23-01/105, URBROJ: 00- 04-01/02-23-01 iz količine 20 m[3] drva za ogrjev navedenih u predmetnoj popratnici moguće je proizvesti maksimalnu količinu od 29 m[3] drva za ogrjev izrezanih u metrice i iscijepanih.

3.6. Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

4. Prema članku 37. stavku 1. Zakona o šumama drvni šumski proizvodi i drvo posječeno izvan šume i šumskog zemljišta mogu se transportirati samo ako su propisano obilježeni i ako je za njih izdan propisani teretni list (popratnica).

4.1. Prema članku 92. točki 2. Zakona o šumama novčanom kaznom od 1320,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja nije šumoposjednik ako drvne i nedrvne šumske proizvode i drvo posječeno izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1. i 2.).

5. Činjenica prijevoza drvnog šumskog proizvoda (cijepano bukovo drvo u metricama u količini od 40m[3] .) i da u trenutku prijevoza okrivljenik za taj drvni šumski proizvod nije imao teretni list (popratnicu) nije sporna i proizlazi iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika i zapisnika o inspekcijskom nadzoru.

5.1. Okrivljenik je predmetni drvni šumski proizvod transportirao na temelju otpremnice broj 5/23 koju je dao prodavatelj tog proizvoda i u kojoj se navodi teretni list javnog šumoposjednika broj DM 711/1157. Međutim, količina drveta navedena u teretnom listu ne odgovara transportiranoj količini odnosno transportirana količina je za 11 m[3] veća od one koja je mogla biti na temelju teretnog lista DM 711/1157 .

6. Okrivljenik je zato kriv za prekršaj zato što je drvni šumski proizvod (bukovo drvo cijepano u metrice u količini od 40 m[3] ) transportirao bez propisanog teretnog lista (popratnice).

7. Odabirući mjeru kazne sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

7.1. Sud je pri odabiru mjere kazne u smislu članka 36. Prekršajnog zakona imao u vidu činjenicu da okrivljenik nije kazneno osuđivan niti je prekršajno osuđivan zbog prekršaja propisanih Zakonom o šumama. Isto tako, sud je imao u vidu i činjenicu da je okrivljenik počinio prekršaj koji se odnosi na zaštitu šuma, koje su dobro od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu sukladno članku 52. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske.

7.2. S druge strane, sud je uzeo u obzir vrijeme koje je proteklo od počinjenja prekršaja do danas, u kojem razdoblju nije evidentiran kao počinitelj novih prekršaja. Imajući stoga u vidu sve iznijete činjenice u svojoj ukupnosti, sud ne nalazi okolnosti koje bi opravdale primjenu odredbi o ublažavanju kazne već smatra da je okrivljeniku opravdano izreći novčanu kaznu, ali u zakonom propisanom minimumu kako je i predloženo optužnim prijedlogom i uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno točki II. Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj: 85/22.). Pritom je sud imao u vidu i stupanj krivnje te stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline te smatra da će se tako izrečenom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja, posebice u vidu specijalne prevencije odnosno da se okrivljenika odvrati od činjenja novih prekršaja i ukaže na nužnost poštivanja propisa kojim je uređen sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištima na načelima održivoga gospodarenja, ekonomske i ekološke prihvatljivosti te socijalne odgovornosti.

7.3. Odredbe članaka 8. i 12. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 86/26.), prema kojima se u presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim i presudi kojom se odbija prigovor i potvrđuje prekršajni nalog ne može smatrati da je novčana kazna plaćena u cjelini ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena, se primjenjuju u ovom postupku (članak 21. toga Zakona).

8. Prema članku 94. stavku 1. Zakona o šumama predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja iz članka 81. stavka 1. točke 5., članka 82. stavka 1. točaka 1., 3. i 4., članka 84. stavka 1. točke 5., članka 85. stavka 1. točaka 1., 3. i 4., članka 87. stavka 1. točke 3., članka 88. stavka 1. točaka 1., 3. i 4., članka 90. stavka 1. točaka 4., 6. i 9., članka 91. stavka 1. točaka 2., 3. i 6., članka 92. stavka 1. točaka 1., 2. i 5. toga Zakona, ili su nastali njegovim počinjenjem, oduzet će se.

8.1. Prema članku 76.a stavka 1. Prekršajnog zakona predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem oduzet će se ako postoji opasnost da će se ponovno uporabiti za počinjenje prekršaja, a sud može oduzeti predmete i sredstva i kada je njihovo oduzimanje potrebno radi zaštite opće sigurnosti, javnog poretka, zaštite zdravlja ljudi ili iz moralnih razloga.

8.2. Prema članku 76. stavku 5. Prekršajnog zakona zakonom se može propisati obvezno oduzimanje predmeta ili sredstva, u kojem slučaju vlasnik nema pravo na naknadu iz državnog proračuna, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

8.3. S obzirom na to da je presudom okrivljenik proglašen krivim za prekršaj iz članka 92. stavka 1. točke 2. Zakona o šumama, za koji prekršaj je zakon propisano obvezno oduzimanje predmeta (članak 94. stavak 1. toga Zakona) i da šume predstavljaju dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu, ispunjene su pretpostavke za obvezno oduzimanje predmeta iz točke III. izreke ove presude bez prava vlasnika na naknadu iz državnog proračuna (članak 76.a stavak 5. Prekršajnog zakona).

9. U odnosu na jamstvo prava vlasništva ovaj sud je primijenio tri zasebna pravila vezana uz ustavno uređenje vlasništva iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIB-1373/2009 od 7. srpnja 2009. („Narodne novine“, broj: 88/09.).

9.2. Ustav sadrži tri zasebna pravila vezana uz ustavno uređenje vlasništva:

– prvo pravilo, sadržano u članku 48. stavku 1. Ustava, opće je naravi i propisuje jamstvo prava vlasništva;

– drugo pravilo, sadržano u članku 50. stavku 1. Ustava, uređuje oduzimanje odnosno ograničavanje vlasništva koje se neće smatrati ustavnopravno nedopuštenim ako je propisano zakonom, ako je u interesu Republike Hrvatske i ako je za tako oduzeto odnosno ograničeno vlasništvo osigurana i isplaćena naknada u tržišnoj vrijednosti oduzete odnosno ograničene imovine;

– treće pravilo, sadržano u članku 50. stavku 2. Ustava, priznaje zakonodavcu ovlast da zakonom ograničava vlasnička prava (i poduzetničke slobode) radi zaštite pojedinih ustavnih vrednota ili zaštićenih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko važn im da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve naknade.

9.2.1. Ta tri pravila, međutim, nisu samostojna i nepovezana. Drugo i treće pravilo, koji se tiču određenih stupnjeva miješanja u pravo vlasništva, uvijek se moraju tumačiti u svjetlu općeg jamstva iz članka 48. stavka 1. Ustava: prije razmatranja je li prvo prav ilo poštovano uvijek se mora odrediti jesu li druga dva primjenjiva na konkretan slučaj koji je predmet ustavnosudskog ispitivanja.

9.2.2. Svako miješanje u pravo vlasništva, zasnovano na odredbama članka 50. Ustava, mora osigurati pravičnu ravnotežu između zahtjeva za poštovanjem i zaštitom ustavnog prava vlasništva privatnih osoba i zahtjeva koje postavljaju državni odnosno javni ili opći interesi zajednice (koji mogu uključivati i zaštitu suprotstavljenih prava ili interesa trećih privatnih osoba). Zahtjev za postizanjem te ravnoteže izražen je u strukturi članaka 48. stavka 1. i 50. Ustava, promatra li ih se kao jednu cjelinu, pri čemu ustavotvorac izrijekom postavlja još i dopunski zahtjev: svako ograničenje vlasništva odnosno vlasničkih prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju (članak 16. stavak 2. Ustava). Stoga u svakom pojedinom slučaju mora postojati razuman odnos razmjernosti između sredstava koja se koriste pri oduzimanju ili ograničavanju vlasništva i ciljeva koji se time nastoje postići. Sažeto, miješanje u vlasništvo mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

10. Primjenjujući pravna shvaćanja Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava za oduzimanje prava vlasništva bez obveze isplate ikakve naknade u konkretnom slučaju je ustavnopravno dopušteno zato što je propisano zakonom i u interesu je Republike Hrvatske, a zakonodavac je mogao ograničiti pravo vlasništva radi zaštite pojedinih ustavnih vrednota koja ustavotvorac smatra toliko važnim da ih podvodi pod državne odnosno pod opće interese zajednice (zaštita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske) bez obveze isplate bilo kakve naknade.

11. U odnosu na eventualnu primjenu članka 76.a stavka 1. Prekršajnog zakona („sud može oduzeti“) potrebno je odgovoriti na pitanje je li ograničenje vlasništva razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u ovom slučaju imajući u vidu zaštitu interesa i sigurnosti Republike Hrvatske vodeći računa o osobi okrivljenika.

12. Slijedom iznesenog, uzimajući u obzir da je okrivljenik drvni šumski proizvod bez propisanog teretnog lista (i to u količini koja je veća od količine koja se mogla transportirati prema teretnom listu DM 711/1157), a da šume predstavljaju dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu (ustavno određenje), navedene okolnosti u svojoj ukupnosti ukazuju da zahtjev zaštite općeg interesa preteže nad pravom vlasništva, odnosno miješanje u vlasništvo okrivljenika nad oružjem je razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u ovom slučaju.

13. Zato je izrečena prekršajnopravna mjera u skladu s ustavnim i konvencijskim shvaćanjima o razmjernosti između prava na mirno uživanje vlasništva i zahtjeva općeg interesa te kao takva ispunjava uvjete i iz članka 76.a stavka 1. Prekršajnog zakona.

14. Odluka o troškovima donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovnom stanju okrivljenika i uz primjenu točke I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13.).

15. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Gospiću 29. rujna 2026.

ZAPISNIČAR

SUDAC

Marija Delač

Goran Bukvić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave ove presude. Žalba se pisano podnosi Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske putem ovog suda u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Ovlašteni tužitelj Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Ispostava Gospić, Gospić, Kaniška 10 (e-komunikacija)

2. Okrivljenik CS, [adresa] s uplatnicama

3. Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, UŠP Gospić, Šumarija Otočac, Otočac, Kralja Zvonimira 60 – po pravomoćnosti