REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik br. 8

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu po sucu Valeriji Radić uz sudjelovanje zapisničarke Danijele Brebrić u prekršajnom postupku protiv okrivljenika DS, zbog djela prekršaja iz čl. 12. st. 8., čl. 46. st. 3. u svezi s čl. 293. st. 1. i čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 114/22, 113/23, 145/24), povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog PU Zagrebačke, I Postaje prometne policije Zagreb, klasa: 211-07/25-4/48077, nakon žurnog postupka,

p r e s u d i o  j e

I. Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

Okrivljenik: DS, rođen **.**.1994., OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], prekršajno kažnjavan,

k r i v  j e

1. što je 16. travnja 2025. u 03:58 sati upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] u Zagrebu, prometnom trakom za ravno kolnikom Maksimirske ceste u smjeru istoka te dolaskom do raskrižja s Mandlovom ulicom i Avenijom Gojka Šuška nije svoje vozilo u kretanju držao na sredini obilježene prometne trake iz kojeg razloga je prešao s vozilom na lijevu stranu preko neisprekidane uzdužne crte na kolniku,

čime je počinio prekršaj iz čl. 12. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

2. što je iste zgode upravljao navedenim vozilom na način opisane pod točkom 1. izreke ove presude te zbog toga što nije svoje vozilo u kretanju držao na sredini obilježene prometne trake iz kojeg razloga je prešao s vozilom na lijevu stranu, odnosno na desnu prometnu traku za skretanje u lijevo pri čemu je lijevim bočnim ogledalom udario u desno bočno ogledalo osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao SS, desnom prometnom trakom za skretanje u lijevo Maksimirske ceste u smjeru istoka i u trenutku udarca bio je zaustavljen jer je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo, i u prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta,

čime je počinio prekršaj iz čl. 46. st. 3. u svezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

3. što je iste zgode nakon nesreće opisane pod točkom 2. izreke ove presude napustio mjesto iste, a da oštećenom nije ostavio svoje podatke,

čime je počinio prekršaj iz čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa mu se na temelju navedenih propisa utvrđuje:

Za djelo prekršaja opisano pod točkom 1. NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 60,00 (šezdeset eura) eura.

Za djelo prekršaja opisano pod točkom 2. NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 160,00 (sto šezdeset eura) eura.

Za djelo prekršaja opisano pod točkom 3. NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 390,00 (tristo devedeset eura) eura.

II. Temeljem čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče:

UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 610,00 (šesto deset eura) eura.

III. Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 15 dana primitku ove presude, a ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

IV. Novčanu kaznu ili dvotrećinsku novčanu kaznu okrivljenik je obvezan platiti odabirući odgovarajuću od priloženih uplatnica, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

V. Temeljem odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 3. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 (dvadeset eura) eura, temeljem čl. 139. st. 3. u s vezi s odredbom čl. 138. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona, troškove prometnog vještačenja u iznosu od 200,00 (dvjesto eura) eura, te temeljem čl. 139. st. 3. u s vezi s odredbom čl. 138. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona, troškove izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u iznosu od 26,54 (dvadeset šest eura i pedeset četiri centa) eura, troškovi postupka-izdavanja obaveznog prekršajnog naloga u iznosu od 13,27 (trinaest eura i dvadeset sedam centi) eura UKUPNO: 259,81 (dvjesto pedeset devet eura i osamdeset jedan cent) eura, SVE u korist Državnog proračuna prema priloženoj uplatnici u roku 15 dana po primitku ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

O b r a z l o ž e n j e

1. PU Zagrebačka, I Postaja prometne policije Zagreb, klasa: 211-07/25-4/48077 od 13.05.2025. izdala je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude, a na koji nalog je okrivljenik podnio prigovor pa je isti stavljen izvan pravne snage i nastavljeno je s vođenjem prekršajnog postupka.

2. Žurni postupak proveden je bez nazočnosti i prethodnog ispitivanja okrivljenika, temeljem čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona, budući da isto nije nužno za pravilno i zakonito provođenje postupka i donošenje odluke, a okrivljenik se u tijeku postupka nije odazvao na uredno primljen sudski poziv za 26.01.2026. i 13.07.2026. nedolazak nije opravdao, niti je obranu iznio pisanim putem, unatoč upozorenju s poziva kako obranu može iznijeti i pisanim putem. Za napomenuti da je okrivljenik pozivan na ročišta i za dane 19.11.2025. i 09.03.2026., koji pozivi su se vratili s naznakom da je isti obaviješten, ali nije podigao pozive. Valja napomenuti da je okrivljenik pozivan radi iznošenja obrane, ali je svojim ponašanjem i odabirom propustio sudjelovati u ovom dokaznom postupku, kao i u ovom postupku općenito.

3. Sud je proveo postupak u kojem je pročitao i izvršio uvid u izvješće o poduzetom, izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, skicu mjesta događaja, fotografije, izvadak iz prekršajne evidencije te je sud u svojstvu svjedoka saslušao oštećenika SS i proveo prometno vještačenje po vještaku prometne struke dipl. ing. Igoru Jakopliću. Okrivljenik je u prigovoru na obavezni prekršajni nalog naveo kako nije sudjelovao u bilo kakvoj nesreći, a na vozilima nisu utvrđena nikakva oštećenja. Sud u postupku nije saslušao svjedoke koje je okrivljenik predložio u prigovoru OS i GS, jer drži da je provedenim postupkom činjenično stanje dovoljno utvrđeno.

4. Saslušani svjedok SS izjavio je da se dana 16. travnja 2025. kretao osobnim vozilom [registarska oznaka] Maksimirskom cestom desnom prometnom trakom za skretanje u lijevo, napominjući da je bio zaustavljen kada je na njegovo desno bočno ogledalo udario vozač osobnog vozila [registarska oznaka], koji se kretao, po njegovoj procjeni većom brzinom s time da se u kretanju nije držao sredine obilježene prometne trake pa je vozilom prešao na njegovu prometnu traku. Kada je nakon kontakta vidio da se vozač ne zaustavlja zapisao je reg. oznaku istoga i pozvao djelatnike policije.

5. Sud je iskaz saslušanog svjedoka ocijenio vjerodostojnim, budući je svjedok detaljno i okolnosno opisao predmetni događaj te imajući pritom u vidu da je iskaz svjedoka u potpunosti u skladu s ostalim provedenim dokazima, koji međusobno i pojedinačno u cijelosti potkrjepljuju počinjenje prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret.

6. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Igora Jakoplića, a iz podatka sadržanih u spisu proizlazi da je prilikom štetnog događaja došlo do bočnog okrznuća između dva osobna vozila dana 16. travnja 2025. oko 3:45 sati na južnom kolniku Maksimirske ceste gledano iz smjera zapada ispred raskrižja s Avenijom Gojka Šuška i Ulica Dragutina Mandla u Zagrebu. Vrijeme je bilo vedro, mjesto nezgode je bilo dobro osvijetljeno, noćni uvjeti, podloga je bila od asfalta suha i čista, a promet je bio rijedak. Širina kolnika je iznosila 18 metara, a isti se sastoji od sjeverne i južne kolničke trake. Južna kolnička traka na kojoj je došlo do sudara se sastoji od četiri prometne trake, od kojih je krajnja desna namijenjena za promet tramvaja i skretanje vozila na navednom raskrižju u desno, srednja desna prometna traka je namijenjena za kretanje vozila ravno kroz raskrižje od zapada prema istoku, a srednja lijeva i krajnja lijeva prometna traka su namijenjene za lijeve skretače od zapada prema sjeveru. Važilo je ograničenje brzine 50 km/h temeljem zakonskih odredbi za ceste u naselju. Nezgoda se prema iskazu oštećenika i utvrđenju prometne policije dogodila na srednjoj lijevoj prometnoj traci južnog kolnika Ulice Maksimirska cesta na kojoj je oštećenik bio zaustavljen radi čekanja na paljenje zelenog svjetla na semaforu za lijevo skretanje. Na vozilu kojim je upravljao okrivljenik Mercedes B su nastala oštećenja na vanjskom lijevom bočnom ogledalu i to ogrebotine na vanjskoj oblozi ogledala. Na vozilu oštećenika Mercedes C su nađena oštećenja vanjskog desnog ogledala na način da je staklo popucalo, a obloga s integriranim desnim pokazivačem smjera je otpala s vozila. Oštećenja su po izgledu i intenzitetu, kao i po visini od podloge podudarna. Podudarna su i obzirom na smjer relativne sudarne brzine, odnosno utvrđenje da je vozilo oštećenika u trenutku sudara mirovalo, a vozilo kojim je upravljao okrivljenik da je bilo u pokretu. Obzirom da je na ogledalu vozila kojim je upravljao okrivljenik udarna sila djelovala na točku koja je bliža osloncu nego kod vozila oštećenika, na ogledalu vozila oštećenika je pri istoj sili nastao veći moment sile, pa je zbog toga ogledalo oštećenika moralo biti zakrenuto iz ležišta pri čemu je došlo do otkidanja obloge ogledala i loma stakla ogledala, dok na vozilu kojim je upravljao okrivljeni nije nužno moralo doći do rotacije ogledala. Vozila su u trenutku sudara bila usporedna, odnosno eventualno položena pod kutom od 2 - 3 stupnja. Mjesto sudara se prema stanju spisa ne može utvrditi tehničkim načinima, odnosno ne može se utvrditi koje je vozilo prešlo na svoju susjednu prometnu traku. Prema zatečenim oštećenjima može se nedvojbeno zaključiti da je vozilo kojim je upravljao okrivljenik u trenutku kontakta bilo brže od vozila oštećenika. Pri većoj brzini kretanja je cestovnim vozilima potreban proporcionalno nešto veći bočni sigurnosni razmak radi sigurnog kretanja, pa je zbog činjenice da se okrivljeni u trenutku štetnog događaja kretao brže od oštećenika postojala je tehnički veća vjerojatnost da nehotice dođe do bočnog pomaka njegovog vozila u susjednu prometnu traku u odnosu na oštećenika. Brzine vozila u trenutku sudara i neposredno prije sudara se ne mogu tehničkim putem utvrditi. Bočno pomicanje okrivljenika u lijevo je moglo vremenski trajati oko 1,1 sekunde. U tom vremenu oštećenik nije mogao izbjeći sudar čak i da je bio u pokretu jer ga je okrivljeni sustizao i nije imao mogućnosti od samog početka uočiti njegovu radnju bočnog pomicanja. Vozač s prosječnim psiho fizičkim sposobnostima bi kod kontakta između vozila ovakvog intenziteta morao percipirati da je došlo do udara u drugo vozilo. Tehnički je moguće i prihvatljivo da se dinamika odvijanja prometne nezgode odvijala upravo kako je to utvrđeno od strane prometne policije i iskazano od oštećenika.

7. Iz izvatka iz prekršajne evidencije proizlazi da je okrivljenik pravomoćno prekršajno kažnjavan za povrede propisa iz oblasti Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

8. Na temelju tako provedenog postupka, sud je utvrdio da je okrivljenik počinio djela prekršaja za koje se tereti na način opisan u izreci ove presude, pa ga je stoga proglasio krivim i izrekao mu primjerenu novčanu kaznu.

9. Naime, iz stručnog i argumentiranog nalaza i mišljenja prometnog vještaka kojem je sud kao stručnoj osobi u cijelosti poklonio vjeru proizlazi da su na vozilu kojim je upravljao okrivljenik reg. oznake [registarska oznaka] Mercedes B nastala oštećenja na vanjskom lijevom bočnom ogledalu i to ogrebotine na vanjskoj oblozi ogledala, dok se na vozilu oštećenika reg. oznake [registarska oznaka] Mercedes C pronađena oštećenja vanjskog desnog ogledala na način da je staklo popucalo, a obloga s integriranim desnim pokazivačem smjera je otpala s vozila. Oštećenja su po izgledu i intenzitetu, kao i po visini od podloge podudarna. Podudarna su i obzirom na smjer relativne sudarne brzine, odnosno utvrđenje da je vozilo oštećenika u trenutku sudara mirovalo, a vozilo kojim je upravljao okrivljenik da je bilo u pokretu. Nadalje, iz nalaza i mišljenja proizlazi da je tehnički moguće i prihvatljivo da se dinamika odvijanja prometne nezgode odvijala upravo kako je to utvrđeno od strane prometne policije i iskazano od oštećenika.

10. S obzirom na navedeno, provedeni postupak, nesporno je utvrđeno da je okrivljenik kritične zgode počinio prekršaj iz čl. 12. st. 8. i čl. 46. st. 3. u svezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama pa je time ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja, zbog čega je i za navedena djela prekršaja proglašen krivim. Kako je nesporno utvrđeno da je okrivljenik kritične zgode prouzrokovao predmetnu prometnu nesreću u kojoj je nastala materijalna šteta, bio je u obvezi prije napuštanja iste oštećenom ostaviti svoje podatke, odnosno podatke o sebi i vozilu, a što okrivljenik nije učinio pa je i time ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja, zbog čega je i za ovo djelo prekršaja proglašen krivim.

11. Temeljem čl. 36. Prekršajnog zakona kod odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na istu, tako da je sud kao otegotnu okolnost uzeo dosadašnju kažnjavanost, dok olakotnih okolnosti nije našao, pa se izrečena kazna smatra primjerenom težini počinjenog prekršaja okrivljenika.

12. Sud je utvrdio prethodno kaznu za svaki prekršaj, te je primjenom čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu koja je jednaka zbroju pojedinih utvrđenih kazni.

13. Okrivljeniku sud nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom «B» kategorije jer drži da će se svrha kažnjavanja kod okrivljenika u cijelosti postići i izrečenom novčanom kaznom. Sud je uzeo u obzir okolnost da na vozilima nisu nastala veća oštećenja.

14. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je obvezan naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka kao i troškove za provedeno prometno vještačenje, izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće i troškovi postupka-izdavanja obaveznog, prekršajnog naloga, a po zahtjevu PU Zagrebačke.

Ova presuda je pravomoćna.

Protiv presude žalba nije dopuštena.

U Zagrebu, 29. rujna 2026.

Zapisničar

Sudac

Danijela Brebrić

Valerija Radić

Dostavna naredba:

1. Okrivljeniku DS, [adresa]

2. Tužitelju PU Zagrebačka, I Postaja prometne policije Zagreb

3. Pismohrana-ovdje