REPUBLIKA HRVATSKA

Posl.br.Ovr.434/2026-6

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23, Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Ani Poljanić, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja PIZZA SHOP d.o.o., OIB 11862053788, Vukovarska 9, Dubrovnik, kojeg zastupa punomoćnica Nita Svilokos, odvjetnica u Dubrovniku , protiv protivnika osiguranja Grada Dubrovnika, OIB 21712494719, Pred Dvorom 1, Dubrovnik, radi određivanja privremene mjere osiguranja, dana 29. rujna 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja zaprimljen pred ovim sudom dana 1. rujna 2026., a koji glasi:

" Određuje se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine Predlagatelja osiguranja PIZZA SHOP d.o.o., OIB 11862053788, Vukovarska 9, Dubrovnik, na način da se Protivniku osiguranja Gradu Dubrovniku, OIB 2171249719, Pred Dvorom 1, Dubrovnik, zabranjuje poduzimanje radnji kojima bi se promijenilo postojeće faktično i pravno stanje dijela nekretnine označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (u sadržaju i obliku iskazanom u geodetskoj skici - prilog 3) a posebno se zabranjuje podnošenje na pregled, ovjeru i provođenje u katastru i zemljišnim knjigama geodetskog elaborata parcelacije, elaborata usklađenja i elaborata izvedenog stanja za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Nalaže se Državnoj geodetskoj upravi, Područnom uredu za katastar Dubrovnik, Ispostava Dubrovnik da obustavi i ne provede nikakve promjene oblika, površine ili vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na temelju elaborata koje je predao Protivnik osiguranja ili za njega druga pravna ili fizička osoba, sve do pravomoćnog okončanja postupka pred Općinskim sudom u Dubrovniku pod posl.br.R1-125/2026.

Nalaže se ZK odjelu Općinskog suda u Dubrovniku da odmah po donošenju ovog rješenja po službenoj dužnosti, provede upis zabilježbe ove privremene mjere u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka iz toč.II. ovog rješenja.“

Obrazloženje

1.1. U svom prijedlogu, zaprimljenom pred sudom dana 1. rujna 2026. predlagatelj osiguranja navodi da je vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je u tijeku izvanparnični postupak uređenja međa za navedenu česticu i susjedne čestice protivnika osiguranja, koji se vodi pod posl.br. R1-125/26. Predmetni izvanparnični postupak vodi se između stranaka jer je protivnik osiguranja samovlasno i bez valjane pravne osnove na dijelu predmetne nekretnine uredio pješačku stazu – šetnicu, a sada na istoj namjerava provesti zk i katastarske izmjene u pogledu oblika, površine i namjene predmetnog dijela predmetne nekretnine. Tome u prilog ističe da je geodetska tvrtka koju je angažirao protivnik osiguranja poduzela određene radnje u svezi utvrđivanja granica javne površine -šetnice i to na dijelu predmetne čestice 630 k. o. [katastarska općina]. Predlagatelj osiguranja je pokrenuo postupak utvrđivanja granica međa upravo iz razloga što je protivnik osiguranja poduzeo radnje s ciljem jednostranog i prisilnog rješavanja spora neovisno o sudskom postupku. Protivnik osiguranja je angažirao ovlaštenog geodeta radi izrade geodetskog elaborata parcelacije s izričitom namjerom da sporni dio samovlasno odcijepi, proglasi javnom površinom, upiše u katastar i zemljišne knjige na svoje ime, zbog čega je dana 19. kolovoza od strane društva Geodet d.o.o. provedeno obilježavanje granica zemljišta katastarskih čestica. Tijekom obilježavanja granica zemljišta protivnik osiguranja je preko svojih predstavnika izjavio kako smatra da je dio nekretnine predlagatelja osiguranja stekao na temelju dosjelosti. Stoga predlagatelj osiguranja smatra da je nedvojbeno da je time protivnik osiguranja već započeo oduzimanje prava vlasništva dijela nekretnine izvan i neovisno o zakonskom postupku izvlaštenja, odnosno drugim zakonitim načinima rješavanja odnosa. Uz navedeno smatra da su opisanim postupanjem protivnika osiguranja – angažiranjem ovlaštenog geodeta i započetim oduzimanjem prava vlasništva dijela predmetne nekretnine – ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti za određivanje privremene mjere iz čl. 346 OZ-a. Uvidom u zk izvadak vidljivo je da je u B listu pod posl.br.Z. 6218/2026 upisana obnova tijeka zabilježbe spora (pod Z-13045/2016) koji se odnosi na spor između Grada Dubrovnika kao tužitelja i VE i SE kao tuženika (prednici ovdje predlagatelja osiguranja), a koji postupak se vodi pod posl.br.P-1192/2016. Time je protivniku osiguranja itekako poznato da se nisu stekli uvjeti za promjenu bilo kojeg oblika, površine i namjene čest.630 k. o. [katastarska općina], obzirom na upisane zabilježbe, time više što navedeni postupci nisu pravomoćno okončani. I okolnost što protivnik osiguranja nije osporavao oblik, površinu i namjenu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga u Bazu zemljišnoknjižnih podataka ukazuje da je protivnik osiguranja predmetnim postupanjem (koje se ovom mjerom nastoji spriječiti) na nepripadan način želi „legalizirati“ uzurpaciju nekretnine u vlasništvu predlagatelja, protivno zakonskim i ustavnim ovlaštenjima. Pošto smatra da je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine budući da je upisani vlasnik nekretnine i da je u tijeku postupak radi uređenja međa među strankama, te da bi provedbom parcelacije i promjenom zk stanja za protivnika osiguranja nastupila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, a predlagatelj je učinio vjerojatnim i postojanje opasnosti da bi bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja spriječio ostvarenje tražbine (mirno i zakonito uživanje vlasništva) osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari.

1.2. Kao dokaz svojih tvrdnji predlagatelj u spis dostavljaju zemljišnoknjižni izvadak za z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 4-9 spisa), geodetske skice (stranice 10- 11 spisa), poziv Geodet d.o.o. (stranica 12 spisa), dopis odvjetnice VEB protivniku osiguranja od 5. veljače 2026. (stranica 14-15 spisa), odgovor protivnika osiguranja (stranica 16-19 spisa), te uvid u ovosudne spise pod posl.br.P.1192/16 i R1-125/2026.

1.3. Pregledom spisa R1-125/2026 utvrđeno je da je isti pokrenut dana 18. kolovoza 2026. i da je u istom ovdje predlagatelj osiguranja tražio da se urede međe između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u njegovom vlasništvu i susjednih čestica 5100/2 i 5098/2 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protivnika osiguranja. Prijedlog je rješenjem od dana 19. kolovoza 2026. dostavljen na očitovanje protivniku osiguranja.

1.4. Pregledom spisa P-1192/2016 utvrđeno je da je isti pokrenut tužbom ovdje protivnika osiguranja Grada Dubrovnika od dana 23. prosinca 2016. i to protiv IE i SE kao tada upisanih vlasnika čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u kojoj tužitelj tvrdi da postupak povrata za navedenu česticu koji se vodi pred Uredom državne uprave u Dubrovačko neretvanskoj županiji još nije dovršen, te da se po onom utvrđenom u tom postupku nameće zaključak da je predmetna nekretnina oduzeta, odnosno da ista nije vlasništvo tuženika, jer da jest povrat ne bi bio zatražen. Tužitelj navodi da postoji rješenje o deposedaciji nekretnine koje nije provedeno u zemljišnim knjigama, a da je kao vlasništvo tuženika upisano tek raspoređivanjem naknadno pronađene imovine godinama nakon provedene ostavinske rasprave, a potpuno je neživotno i nelogično da su puno manje atraktivne nekretnine odmah raspoređene, a ova tek godinama poslije, što smatra da podupire tezu da bi tuženici znali da im vlasništvo navedene ne pripada. Tuženici su se usprotivili tužbi, smatrajući da su na zakonit način. U spisu prileži sudska nagodba sklopljena pod posl.br.P.197/17 dana 30. kolovoza 2018. koju su skopili ĆE i OE, uz sudjelovanje IE kao umješača, a po kojoj je ĆE stekla u cijelosti vlasništvo nad česticom 927/5 k. o. [katastarska općina], te Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 29. listopada 2019. kojim je ista nekretninu otuđila u korist ovdje predlagatelja osiguranja. Postupak P-1192/2016 prekinut je rješenjem od dana 23. lipnja 2020. do pravomoćnog okončanja postupka koji se pred Uredom državne uprave Dubrovačko neretvanske županije, Službe za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove Klasa:UP/I-943-01/97-01/734, s obzirom da o ishodu tog postupka ovisi tko je vlasnik nekretnine.

2. Prijedlog nije osnovan.

3.1. Sukladno čl. 341.st.2. Ovršnog zakona (Narodne novine br,112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22 –dalje OZ) u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, te kada je to potrebno sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu odredbi OZ-a o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju.

3.2. Čl.346. Ovršnog zakona propisuje da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

4. Da bi sud udovoljio prijedlogu za određivanje privremene mjere potrebno je da dva zakonom predviđena uvjeta budu kumulativno zadovoljena, i to u stupnju vjerojatnosti.

5. Kod ocjene da li postoje i da li su kumulativno ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere, sud najprije treba ocijeniti vjerojatnost predlagateljeve tražbine. Ovdje najprije treba istaknuti da je iz prijedloga teško definirati što bi točno bila tražbina predlagatelja jer je ona različito naznačena na pojedinim mjestima u prijedlogu. Negdje je to zaštita vlasništva od oduzimanja, negdje je zaštita od uznemiravanja, ali u ukupnosti iz prijedloga sud zaključuje da predlagatelj traži zaštitu cjelovitosti svoje čestice, odnosno da ona i dalje egzistira u obliku i granicama u kojima on smatra da su pravilne i na zakonu osnovane, do okončanja postupka koji se vodi pod posl.br.R1-125/2026. Tek ako se odlučuje u odnosu na tako formuliranu tražbinu predloženi tekst mjere biva sadržajno povezan sa tražbinom i ima smisla, te se tako opisana tražbina može smatrati vjerojatnom, a što je traženi stupanj za ovakvu vrstu postupka. Naime, logično je i legitimno da predlagatelj osiguranja želi zaštititi stanje na terenu kakvo smatra pravilnim, pogotovo što je pokrenut i sudski postupak u kojem će granice među susjednim česticama biti definirane.

6. Međutim, iako tražbinu (onako kako je ranije označena) sud može smatrati vjerojatnom, a tekst predložene mjere u odnosu na tako označenu tražbinu ima smisla, to automatski ne znači da je mjera, takva kako je naznačena dopustiva i osnovana. Naime predlagatelj traži da se odredi mjera kojom bi se zabranilo poduzimanje radnji kojima bi se promijenilo postojeće pravno i faktično stanje u sadržaju i obliku iskazanom u geodetskoj slici – podlozi, a posebno da se zabrani podnošenje na pregled, ovjeru i provođenje u katastru i zemljišnim knjigama geodetskog elaborata parcelacije, elaborata usklađenja i elaborata izvedenog stanja za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da se naloži Područnom uredu za katastar da obustavi i ne provodi nikakve promjene oblika, površine ili vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na temelju elaborata koje je je predao protivnik osiguranja ili za njega druga fizička ili pravna osoba.

7. Dopustivost određivanja mjere radi tako naznačene tražbine je po ocjeni suda u najmanju ruku dvojbena. Pošto se od suda traži da donese odluku kojom će održati neko stanje ili zabraniti poduzimanje nekih radnji, tada je predlagatelj dužan učiniti takvu mjeru opravdanom. Privremena mjera kao institut služi za privremenu regulaciju odnosa do okončanja parničnog (ili nekog drugog) postupka, kako bi se osiguralo da po završetku tog postupka stanje stvari ne bude izmijenjeno na takav način da bi pravomoćna odluka donesena u postupku bila neprovediva. Sud nalazi da se ni u svrhu održavanja postojećeg stanja ne može drugom tijelu zabraniti da provodi postupke iz svoje nadležnosti i donosi na zakonu osnovane odluke. Neće se ulaziti u pitanje smisla poduzimanja takvih radnji i provođenja takvih postupaka, s obzirom na vjerojatnost uspjeha u istima uzevši u obzir situaciju, ali u svakom slučaju sud ne može zabraniti Područnom uredu za katastar da provodi postupak za koji je po zakonu nadležan i da donosi odluke iz svoje ingerencije, a koje moraju biti u skladu sa propisima koji reguliraju tu materiju.

8. Drugi uvjet za određivanje mjere, a to je vjerojatnost opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti , sud ne smatra ispunjenim. Naime, da bi se smatralo da je ovaj uvjet ispunjen, potrebno je aktivno djelovanje protivnika osiguranja usmjereno ka sprečavanju ili otežavanju ostvarenja tražbine predlagatelja osiguranja. Jedini dokaz da bi protivnik osiguranja poduzimao ikakve radnje povezane s promjenom oblika i granica jest poziv za dan 19. kolovoza 2026. na lice mjesta predlagatelju osiguranja, kao vlasniku susjedne čestice (čestice 630 k. o. [katastarska općina]) na obilježavanje granica čestica za izradu geodetskog elaborata za čestice 627, 628, 630, 641/1, 642/4, 645/1, 650, 654/2, 687/1, 5098/1 5100/2 k. o. [katastarska općina]). Dakle radi se o pozivu na lice mjesta, na radnju gdje bi ovlašteni geodet po dostupnim podatcima obilježio granice čestica, a na koju je predlagatelj osiguranja pozvan kao vlasnik čestice koja je susjedna česticama protivnika osiguranja čije se granice obilježavaju. Sud u tom pozivu ne vidi ništa sporno, ni usmjereno ka svojatanju dijelova predlagateljeve nekretnine, štoviše vidi da je protivnik osiguranja uredno pozvao predlagatelja uvažavajući ga kao vlasnika susjedne nekretnine. Predlagatelj osiguranja je postupak radi uređenja međa pokrenuo prijedlogom koji je sudu poslan dana 17. kolovoza 2026. u popodnevnim satima, i proveden u sustavu dana 18. kolovoza 2026., dakle dan prije zakazanog obilježavanja, u međuvremenu ne postoji dokaz da bi se situacija razvijala na način koji bi ukazivao da protivnik osiguranja želi utvrditi granice na drugom mjestu od onih na kojima predlagatelj osiguranja smatra da su. Ne postoji nikakva isprava ni druga vrsta dokaza kojom bi se potvrdio navod predlagatelja da bi radnje protivnika osiguranja bile usmjerene na promjenu oblika njegove čestice niti na utvrđenja granica drugačijim od onih kakve su trenutno, samo se nudi navod da je predstavnik protivnika osiguranja izjavio da je protivnik osiguranja stekao česticu 630 k. o. [katastarska općina] na temelju dosjelosti. Postojanje spora u predmetu P-1192/2016 ne ide u prilog tvrdnjama predlagatelja osiguranja, jer ne potvrđuje da protivnik osiguranja ima namjeru mijenjati oblik i granice čestice unatoč postojanju spora i zabilježbe istog, iz istog predmeta je samo razvidno da je predlagatelj osiguranja taj koji je predmetnu česticu stekao sa zabilježbom spora, u njegovom tijeku i da od trenutka kada ju je stekao ima saznanja da je vlasništvo nad istom sporno , odnosno da protivnik osiguranja smatra da sama čestica (cijela) pripada njemu (a upisanom vlasniku naknada). Dokaza da je poduzimao radnje u svrhu promjene namjene, oblika i granica čestice 630 k. o. [katastarska općina] nema. Time predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da bi protivnik osiguranja svojim djelovanjem pokušavao mijenjati granice čestice, a još manje da bi to radili baš sa namjerom da spriječe ili otežaju njihov uspjeh u postupku. U odnosu na nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koja prijeti, predlagatelj ne navodi i koja bi to njima točno šteta prijetila i zašto bi ona bila nenadoknadiva, a obrazlaganje jednog uvjeta drugim i navođenje zakonskih termina u kružnoj definiciji („predlagatelj je učinio vjerojatnim opasnost da bi bez predložene privremene mjere protivnik osiguranja spriječio ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja osobito time što bi protivnik osiguranja promijenio postojeće stanje stvari“) nije dovoljno da bi sud stekao uvjerenje da su zakonom propisani uvjeti za određivanje privremene mjere, kao instituta koji zakon predviđa za hitne i rizične situacije, gdje je potrebna intervencija države kako bi se zaustavilo nastanak štete koja se ne može nadoknaditi ili nasilja, ispunjeni.

9. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Dubrovniku 29. rujna 2026.

Sutkinja:

Ana Poljanić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu, u tri primjerka u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DN-a:

- predlagatelj osiguranja po punomoćnici