REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U BJELOVARU
Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8
Poslovni broj: Pp-1768/2025-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu mr. sc. Petar Malivuk – Jovanović, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalista GT, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog VT, kojeg brani Leo Farkaš, odvjetnik iz Požege radi prekršaja iz članka 229. stavak 1. i 2. točke 1. i točke 46. Zakona o radu, a povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostava Požega, Klasa: 116-01/25-02/519, Urbroj: 443-02-01-17-28-8 od 18. lipnja 2025., nakon održane i zaključene usmene, javne i glavne rasprave dana 25. rujna 2026. u prisutnosti okrivljenika i branitelja okrivljenika, a u odsutnosti ovlaštenog tužitelja, te proglašene dana 29. rujna 2026. u odsutnosti svih stranaka, temeljem članka 183. u vezi članka 160. Prekršajnog zakona,
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENIK OT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin G i V, rođen **.**.1982., U [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, zanimanje kuhar, razveden, otac dvoje maloljetne djece, VŠS, s mjesečnim primanjima u iznosu od 800,00 eura pismen, prekršajno osuđivan,
k r i v j e
I. što kao fizička osoba obrtnik nije u Lipiku u obrtu " [obrt]" u svojstvu poslodavca evidencije o radnom vremenu radnika ZT i UT za mjesec travanj 2025. vodio u skladu s člankom 5. Zakona o radu, u vezi članka 13. stavka 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca budući su UT i ĆT u tjednima od 01. do 06. travnja 2025., 07. do 13. travnja 2025., 14. do 20. travnja 2025. i 21. do 27. travnja 2025. radili ukupno 42 sata odnosno 2 sata prekovremeno, jer je rad u prvoj smjeni trajao od 09,00 do 16,00 sati, a u drugoj smjeni od 16,00 do 23,00 sata, odnosno u svakom tjednu ukupno 42 sata.
dakle, kao fizička osoba obrtnik u svojstvu poslodavca nije vodio evidenciju o radnicima i radnom vremenu na propisani način,
II. što kao fizička osoba obrtnik u svojstvu poslodavca nije radnicima kao pod točkom I. najkasnije do 3. svibnja 2025. dostavio obračune u kojem je iskazan ukupan iznos plaće i obračun iznosa plaće, koju je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju za travanj 2025., budući su radnici kao pod točkom I. u travnju 2025. radili osam sati prekovremeno, što nije evidentirano u propisanom sadržaju,
dakle kao fizička osoba obrtnik nije radniku u zakonskom roku dostavio obračun plaće u propisnom sadržaju i obračun iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti,
pa je time počinio prekršaje iz članka 229. stavak 1. i 2. točke 1. i točke 46. Zakona o radu, te mu se na temelju istih propisa, a uz primjenu članka 39. i članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona u odnosu na svaki od prekršaja u t v r đ u j u novčane kazne za svako djelo prekršaja i to:
za prekršaj pod točkom I, u iznosu od 600,00 € (šesto eura), za prekršaj pod točkom II, u iznosu od 600,00 € (šesto eura), te mu se za navedena djela prekršaja
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1200,00 € (tisuću dvjesto eura).
III. Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana od dana primitka pravomoćne presude. Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu, ista će se na temelju članka 34. stavka 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.
Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 800,00 € (osamsto eura) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.
IV. Na temelju članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka s naslova paušala u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava Požega podnio je kod ovog suda optužni prijedlog broj Klasa: 116-01/25-02/519, Urbroj: 443-02-01-17-28-8 od 18. lipnja 2025., protiv okrivljenika radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se ne smatra krivim za prekršaje.
3. Okrivljenik u svojoj obrani navodi kako u cijelosti osporava počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret. U svojoj pisanoj obrani ističe da je nadzor obavljen u restoranu u radno vrijeme, a u restoranu su se nalazili i gosti, pa okrivljenik pretpostavlja da je inspektorica krivo čula i u zapisnik unijela netočne podatke o radnom vremenu. Tom prilikom su i ometani radnici kod obavljanja posla, predmetni radnici su dali pisane izjave u kojima izjavljuju da su njihove izjave na zapisniku pogrešne, prekovremeni sati su u veljači UT isplaćeni. Isto tako ističe da se na ispitivanju inspektora primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku. Obje izjave su rezultat pogrešno upisanih izjava. Zbog svega navedenog predlaže da ga sud oslobodi od optužbe.
4. Radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja sud je u tijeku postupka pročitao zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 22. svibnja 2025., 10. lipnja 2025., isto tako je izvršio uvid u obračun plaće za radnike UT i ĆT za travanj 2025., te evidenciju o radnom vremenu, dok su u svojstvu svjedoka ispitani UT i ĆT.
5. Ispitana svjedokinja UT u svom iskazu navela je da je ona kod okrivljenika radila od prosinca 2024. do rujna 2025., na radnom mjestu konobara, radni odnos je prestao sporazumnim otkazom ugovora o radu, prva smjena im je trajala od 09,00, do 16,00 sati a druga od 16,00 do 22,00 sata u zimskom periodu, dok je druga smjena u ljetnom periodu trajala do 23,00 sata. Ne zna točno u kom periodu su počeli tako raditi možda u svibnju ili lipnju, radili su od utorka do nedjelje, ponedjeljkom su bili slobodni, evidencije o radnom vremenu je vodila druga radnica. Nije ih provjeravala jer su joj plaće bile točne, obračune plaća su primali nakon isplate plaće koja je bila uvijek 15-og u mjesecu. Sve plaće su joj isplaćene za period u kojem je radila. Koliko je njoj poznato obračuni plaća su bili točni, ne sjeća se da bi u travnju 2025. radili do 23,00 sata, jer je tada još uvijek bilo zimsko radno vrijeme. Koliko se sjeća u tom periodu ih je bilo zaposleno desetak, ona je u tom periodu bila zadovoljna s uvjetima koje je imala kod poslodavca. Može reći kako je u travnju radila jedan tjedan jutarnju smjenu, jedan tjedan popodnevnu smjenu, tako je radila cijelo vrijeme kod navedenog poslodavca, znalo im se događati da ukoliko im za nešto treba, da se zamijene za smjenu, međutim u naravi je to tako izgledalo. Može reći da je u travnju radila 42 sata odnosno 2 sata prekovremeno, to je točno budući je kao što je prethodno iskazala radila od utorka do nedjelje po 7 sati.
6. Ispitani svjedok ĆT u svom iskazu naveo je da je on kod okrivljenika zaposlen već 10 godina, radi na radnom mjestu kuhara, radno vrijeme u prvoj smjeni mu je organizirano na način da četiri dana radi od 09,00 do 16,00 sati, dva dana od 09,00 do 15,00 sati, a ukoliko radi drugu smjenu četiri dana od 16 ,00 do 23,00 sata, dva dana od 17,00 do 23,00 sata ovisno o potrebama posla, ponedjeljkom su uvijek slobodni. Evidenciju o prisutnosti na radu vodi šefica kuhinje, uvijek im je omogućen uvid u istu, i ona potpuno odgovara stvarnom stanju. Ima ju zimsko i ljetno radno vrijeme, zimi rade do 22,00 sata, ljeti do 23,00 sata, promjena se obično događala sa periodom kad se mijenja sat. Međutim to nije fiksno, sve je ovisilo o obimu posla. Svi radni sati su mu uvijek bili isplaćeni, obračune plaća dobivaju redovito, čim bude plaća i ona uvijek odgovara stvarnom stanju. Trenutno ih ima oko 12-ak zaposlenih. Svi u kuhinji rade već četiri do pet godina, jedna gospođa i on su najduže. U travnju 2025. nisu radili prekovremeno, zbog proteka vremena ne može se sa sigurnošću izjasniti da li su već tada radili do 23,00 sata, pretpostavlja da jesu. Može reći kako je prva smjena obično završavala u 15,00 sati, nekad su zbog potrebe posla znali imati i međusmjenu, međutim nikada se nije događalo da bi u tjednu radio 42 sata. Može reći kako niti on niti njegove kolege, nitko nije radio prekovremeno u travnju 2025. Prije toga je bio đumbus, dolaskom okrivljenika na čelo obrta točno su se definirale smjene i radno vrijeme tako da su svi radili 40 sati tjedno.
7. Temeljem pročitanog zapisnika o inspekcijskom nadzoru kojom prilikom su ispitani svjedoci UT i ĆT sud je utvrdio kako je UT iskazala da prvu smjenu radi od 09,00 do 16,00 sati drugu od 16,00 do 23,00 sata, a međusmjenu od 12,00 do 19,00 sati. U opisanom rasporedu radnog vremena radi od 01. travnja 2025. dok je do tog perioda u zimskom radnom vremenu druga smjena završavala u 22,00 sata. Ispitani ĆT je iskazao kako prvu smjenu radi od 09,00 do 16,00 sata, a drugu od 16,00 do 23,00 sata, dok je u zimskom radnom vremenu prvu smjenu radio od 09,00 do 15,30 sati, a drugu od 15,30 do 22,00 sata. Iz iskaza ispitanih svjedoka nesporno proizlazi da su oba svjedoka suglasno iskazali kako im je u svakom tjednu slobodan ponedjeljak, dok ostale dane rade po 7 sati, iz čega jasno proizlazi da su oboje u travnju 2025. radili dva sata prekovremeno.
8. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo kako se na ispitivanje primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku, dok je odredbom članka 183. Prekršajnog zakona propisano da se pri ispitivanju svjedoka i vještaka u prekršajnom postupku primjenjuju odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Odredbom članka 288. Zakona o kaznenom postupku propisano je da se svjedoci se ispituju svaki posebno i bez ostalih svjedoka. Svjedok je dužan odgovore davati usmeno. Svjedok će se najprije pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje, boravište, mjesto rođenja, godine života, osobni identifikacijski broj i njegov odnos s okrivljenikom i oštećenikom. Nakon toga svjedok će se upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Svjedok će se upozoriti i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u članku 45. stavka 1. točki 3. i članku 286. stavku 1. ovog Zakona i ta će se upozorenja unijeti u zapisnik. Da bi zapisnik bio zakonit i mogao se cijeniti kao dokaz o prekršajnom postupku nužno je da su upozorenja iz članka 288. stavka 3. ubilježena u zapisnik, što je sud utvrdio uvidom u zapisnik o inspekcijskom nadzoru, a svjedoci su isto tako decidirano upozoreni o pravu na uskrati svjedočenja, te da su dužni govoriti istinu i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, pa je sud stoga navedeni zapisnik u potpunosti cijenio kao valjani dokaz. Sud nije uzeo u obzir iskaz ZT kod ovoga suda budući se iskaz u potpunosti razlikuje od iskaza koji je svjedok dao prilikom inspekcijskog nadzora, navedeni svjedok je zaposlenik okrivljenika, pa je time za očekivati da će iskazivati okrivljeniku kao poslodavcu u korist, a svjedokinja UT je u potpunosti ostala kod svog iskaza koji je dala prilikom inspekcijskog nadzora, dok sud nije cijenio izjavu koju je branitelj predao na zapisnik, a koja je sastavljena unaprijed, te potpisana od strane svjedokinje i ovjerena kod javnog bilježnika, budući je notorna činjenica da se svjedoci ne ispituju na način da kod suda predaju pisanu izjavu, a isto tako sud navodi da je na navedenoj izjavi ovjeren samo potpis svjedokinje. Svjedoci su zapisnik o inspekcijskom nadzoru pročitali, te su zapisnik potpisali uz izjavu da su suglasni s navedenim te da ju potpisuju u znak suglasnosti.
9. U tijeku postupka sud je izvršio uvid i u obračune plaća te u evidencije prisutnosti na radu radnika, iz kojih jasno proizlazi da radnicima nisu evidentirani prekovremeni sati, a iz odluke o rasporedu radnog vremena od 01. studenog 2024. koja je priložena na listu 26 jasno proizlazi da je prva smjena organizirana od 09,00 do 16,00 sati, a druga smjena od 16,00 do 23,00 sata.
10. Temeljem svega navedenog nesporno je utvrđeno da je okrivljenik svojim postupanjem ostvario bića djela prekršaja koji mu se stavljaju na teret, za što je oglašen krivim te su mu u odnosu na svaki od prekršaja utvrđene blaže novčane kazne od zakonom propisanog minimuma.
11. Prilikom odmjeravanja kazne sud je na strani okrivljenika cijenio obiteljske i imovinske prilike činjenicu da ima prosječna primanja od kojih uzdržava dvoje maloljetne djece, te do sada nije kažnjavan za ovakvu vrstu prekršaja, pa sud smatra da su se u prvom navratu stekli uvjeti za izvjesno ublažavanje novčane kazne te da će se ovako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja.
12. Međutim, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.
13. Temeljem odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona (NN 86/26) koji je stupio na snagu 15. kolovoza 2026. propisano je da će se novčana kazna smatrati plaćenom u cijelosti ako osuđena osoba plati 2/3 izrečene novčane kazne u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena, osim u presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim i presudi kojom se odbija prigovor i potvrđuje prekršajni nalog, no kako je u ovom predmetu prekršajni postupak započeo 26. lipnja 2025. odnosno prije stupanja na snagu novih izmjena i dopuna Prekršajnog zakona primjenjuje se blaži propis za počinitelja koji je u ovom slučaju za istog povoljniji.
14. Okrivljenik je dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, budući sud smatra da plaćanjem troška u naznačenom iznosu neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje, obzirom da ima stalna primanja.
U Bjelovaru, 29. rujna 2026.
SUDAC-MENTOR
mr. sc. Petar Malivuk – Jovanović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj optužnog prijedloga imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.
Dostaviti:
1. Okrivljeniku
2. Tužitelju
Nacrt odluke izradila
viša sudska savjetnica - specijalista
GT
