Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž R-525/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Matić, kao predsjednice vijeća, Ksenije Jakovčević, suca izvjestitelja i članice vijeća te Lidije Bošnjaković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice DĆ, Sesvete, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. broj Pr-1305/2024-37 od 20. srpnja 2026. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 29. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. broj Pr-1305/2024-37 od 20. srpnja 2026. godine u pobijanom dosuđujućem dijelu pod stavkom I i II izreke i odluka o parničnom trošku pod stavkom IV izreke.

II. Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadu troškova u povodu pravnog lijeka kao neosnovani.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I/ Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužiteljici DĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete iznos od 1.285,00 eura, zajedno s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 23. svibnja 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II/ Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici zakonske zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos naknade štete od 2.420,00 eura od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 23. svibnja 2024. pa do dana isplate 30. srpnja 2024., po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III/ Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u preostalom dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužiteljici DĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete iznos od 2.415,00 eura, zajedno s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 23. svibnja 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke."

IV/ Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.134,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana 20. srpnja 2026. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje g lavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

V/ Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 1.948,50 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. srpnja 2026. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

2. Protiv navedene presude žali se tuženik, a iz sadržaja žalbe proizlazi protiv dosuđujućeg dijela pod stavkom I i II izreke i odluke o parničnom trošku pod stavkom IV izreke, zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine „ broj: 53/91, 91/92,112/99,88/01,117/03,88/05,2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje ZPP) te predlaže žalbu usvojiti uz naknadu troška žalbe.

3.Tužiteljica u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu uz naknadu troška odgovora na žalbu.

4. Žalba tuženika je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i nenovčane imovinske štete po osnovi tuđe pomoći zbog ozljede koju je pretrpjela na radu u štetnom događaju koji se dogodio 30. listopada 2023. godine kada je kao zaposlenica osiguranika tuženika KRAŠ prehrambena industrija d.d. u proizvodnom pogonu za proizvodnju bombona podmazivala tzv „češljeve“ u kojem trenutku je njezina kolegica pokrenula stroj ne provjerivši je li tužiteljica završila svoj radni zadatak uslijed kojeg događaja je tužiteljica zadobila ozljedu jagodice kažiprsta odnosno drugog prsta desne šake.

6. U postupku je nesporan nastanak štetnog događaja, pasivna legit imacija i odgovornost tuženika, kao i činjenica da je tuženik prije utuženja dana 30. srpnja 2024. na ime naknade štete isplatio tužiteljici nesporni dio štete u iznosu od 2.420,00 eur. Sporni su osnov i visina tužbenog zahtjeva, a tuženik ističe i prigovor iscrpljenosti svote osiguranja.

7. Prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

8. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koje od navedenih povreda. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju sadržajno upućuje tuženik u žalbi jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva, ne proturječi sama sebi ni razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučim činjenicama koji nisu nejasni i nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza, pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

9. U provedenom dokaznom postupku prvostupanjski sud je utvrdio da je poslodavac tužiteljice u vrijeme štetnog događaja s tuženikom imao zaključen ugovor kojim je osiguran od odgovornosti prema djelatnicima policom broj [broj police] sa svotom osiguranja u iznosu od 15.926,74 EUR po štetnom događaju uz agregatni limit ugovora u iznosu od 79.633,69 EUR.

10. Prvostupanjski sud je na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Zvonimira Lovrića od 2. travnja 2025. utvrdio je da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljedu drugog prsta desne ruke, prijelom nokatnog nastavka zadnjeg članka drugog prsta desne šake. Ozljede koje je tužiteljica zadobila su posljedica predmetnog štetnog događaja. Liječena je operacijski hitno, a potom konzervativno te se držala uputa liječnika. Kod tužiteljice nije zaostalo trajno smanjenja opće, životne i radne sposobnosti. Pretrpjela je kratkotrajan i intenzivan primarni strah u trenutku ugroženosti i ozljeđivanja. Sekundarni strah, koji proizlazi iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica, kao i ugroze, trajao je jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 10 dana. Tužiteljica je pretrpjela i kasni strah u vidu nelagode i bojazni za vrijeme liječenja u trajanju od 14 dana. Trpjela je fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta oko 7 dana te manjeg intenziteta još oko 45 dana. Tuđa pomoć i njega tužiteljici je bila potrebna po 3 sata dnevno kroz 21 dan za vrijeme nošenja ortoze na kažiprstu dominantne ruke. Kod tužiteljice je zaostalo naruženje manjeg stupnja, a ožiljak se nalazi na izloženom mjestu.

11. Tužiteljici je u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, u skladu s odredbom čl. 19. st. 2. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., dalje u tekstu: ZOO) čime joj je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade u skladu s odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO.

12. Odlučujući o visini pravične novčane naknade prvostupanjski sud je pošao od prethodno navedenih i obrazloženih kvalifikatornih okolnosti te pravilno ocijenio kako s obzirom na intenzitet i trajanje pretrpljenih bolova, intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, te stupanj naruženosti i da je naruženje zaostalo na kažiprstu, što je uvijek vidljivo trećima, kao i činjenicu da se ozljeđivanje tužiteljice odnosi na šaku desne ruke, a tužiteljica radi kao radnica u proizvodnom pogonu, koji poslovi uključuju fizički rad rukama, te je ocijenio da tužiteljici pripada pravo na isplatu pravične novčane naknade u ukupnom iznosu od 3.390,00 eura i to za pretrpljene fizičke bolove iznos od 1.330,00 eura, za pretrpljeni strah iznos od 1.060,00 eura, te za duševne bolove zbog zaostalog naruženja iznos od 1.000,00 eura, a uzimajući u obzir činjenicu da je tuženik tužiteljici isplatio nesporni iznos naknade neimovinske štete u iznosu od 2.420,00 eura, utvrdio je osnovanim zahtjev tužiteljice u preostalom dijelu za iznos od 970,00 eura na ime naknade neimovinske štete.

13. Vezano uz zahtjev tužiteljice za naknadu nenovčane imovinske štete za tuđu pomoć i njegu za ukupno 63 sata prvostupanjski je sud po slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. ZPP-a, utvrdio cijenu pružene pomoći i njege u visini od 5,00 eura po satu, koji iznos je primjeren i u skladu sa sudskom praksom koja se odnosi na cijenu sata tuđe pomoći i njege u situaciji kada istu pružaju ukućani, te je na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO tužiteljici pravilno dosudio pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 315,00 eura ili sveukupno daljnji iznos od 1.285,00 eura.

14. Odredbom čl. 943. st. 4. ZOO propisano je da ukoliko osiguratelj ne ispuni svoju obvezu u rokovima iz čl. 943. st. 1. i 2. ZOO, duguje osiguraniku odnosno korisniku osiguranja zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, kao i naknadu štete koja mu je uslijed toga nastala. Stoga su zatezne kamate na dosuđeni iznos od 1.285,00 eura pravilno dosuđene od 23. svibnja 2024. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, a po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO.

15. Budući da je tuženik tužiteljici dana 30. srpnja 2024. isplatio nesporni iznos naknade štete od 2.420,00 eur, prvostupanjski sud je pravilno prihvatio zahtjev tužiteljice za isplatom zateznih kamata na iznos od 2.420,00 eur tekućih od 23. svibnja 2024., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, pa do 30. srpnja 2024. kao dana isplate.

16. U vrijeme nastanka štetnog događaja poslodavac tužiteljice KRAŠ PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d. bio je osiguran kod tuženika policom osiguranja od izvanugovorne odgovornosti prema djelatnicima. Prema odredbi čl. 964. st. 1. ZOO u slučaju osiguranja od odgovornosti osiguratelj odgovara za štetu nastalu osiguranim slučajem samo ako treća oštećena osoba zahtjeva njezinu naknadu. U konkretnom predmetu dogodio se osigurani slučaj i tužiteljica je kao oštećena osoba zahtijevala naknadu štete. Agregatni limit predstavlja gornju granicu obveze osiguratelja za sve osigurane slučajeve ostvarene unutar jedne godine. U slučaju štete osiguratelj je u obvezi isplatiti naknadu ako se osigurani rizik ostvario za vrijeme trajanja osiguranja, a to se u konkretnom slučaju i dogodilo. Da bi se tuženik mogao opravdano pozivati na ispunjenje agregatnog limita, trebao je i morao nakon zaprimljene tužbe, nakon danog odgovora na tužbu, rezervirati utužena novčana sredstva za naknadu štete, u smislu čl. 106. Zakona o osiguranju ("Narodne novine" br. 30/15., 112/18., 63/20., 133/20., 151/22., 152/24.) i čl. 6. Pravilnika o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva prema računovodstvenim propisima ("Narodne novine" br. 72/19., 151/22., 155/22.), a ne nakon podnošenja tužbe isplaćivati novčana sredstava osobama koje su kasnije u odnosu na tužiteljicu prijavile štetu, te nakon toga tvrditi da zbog ispunjenja agregatnog limita više nema obvezu naknade štete prema tužiteljici. Prvostupanjski sud je utvrdio uzimajući u obzir pregled šteta po polici od 6. veljače 2025., da je tuženik na temelju prijavljenih šteta koje su uslijedile nakon podnošenja ove tužbe 12. rujna 2024., za vrijeme trajanja ovog postupka drugim oštećenicima vršio isplate, a koja činjenična utvrđenja tuženik u žalbi i ne osporava, pa prigovor iscrpljenosti limita nije osnovan, jer je tuženik prilikom navedenih isplata propustio uzeti u obzir i potraživanje tužiteljice vezano uz predmetni štetni događaj.

17. Pri obračunu troškova postupak sud prvog stupanja je u skladu s odredbom čl. 154. st. 2. ZPP u vezi s odredbom članka 155. ZPP, te Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., 107/25.) pravilno obračunao troškove tužiteljici jer je, suprotno žalbenim navodima, troškove dosudio razmjerno uspjehu tužiteljice u sporu od 35%., a samo trošak provedenog medicinskog vještačenja u cijelosti jer je taj trošak bio neophodan za ishod postupka.

18. Slijedom navedenog, na temelju čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno je kao pod stavkom

I. izreke ove drugostupanjske presude.

19. Tuženiku nisu priznati troškovi sastava žalbe jer je sa žalbom nije uspio (čl. 154. st. 1. u vezi čl. 166. st. 1. ZPP), a tužiteljici nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu jer taj trošak u smislu čl. 155. ZPP nije bio potreban te je odlučeno je kao pod stavkom II. izreke ove drugostupanjske presude.

U Zagrebu, 29. rujna 2026.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Matić