REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1-137/2026-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirni Britvić Čorkalo, u izvanparničnom predmetu predlagatelja RT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupa ga Andrej Ležaić, odvjetnik u Zagrebu, radi postavljanja zastupnika za primanje pismena, odnosno privremenog zastupnika, odlučujući o prijedlogu predlagatelja od 19. veljače 2026., dana 29. rujna 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbacuje se prijedlog predlagatelja da se ugovornoj strani MT, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi primanja pismena koje javni bilježnik dostavlja u postupku iz članka 322. Ovršnog zakona, postavi zastupnik za primanje pismena na temelju članka 146. Zakona o parničnom postupku.
II. Odbacuje se podredni prijedlog predlagatelja da se ugovornoj strani, u istu svrhu, postavi privremeni zastupnik na temelju članka 84. Zakona o parničnom postupku.
Obrazloženje
1. Predlagatelj u prijedlogu od 19. veljače 2026. navodi da je sa zajmoprimcem osiguranja sklopio ugovor o zajmu sa sporazumom o prijenosu prava vlasništva na nekretnini radi osiguranja tražbine. Nakon dospijeća tražbine od javnog je bilježnika zatražio postupanje prema članku 322. Ovršnog zakona. Pismeno ugovornoj strani, odnosno zajmoprimcu, nije uručeno na ugovorenoj adresi u Salzburgu jer je, prema podacima dostave, s te adrese odselio. Stoga predlaže da mu sud prvenstveno postavi zastupnika za primanje pismena, a podredno privremenog zastupnika, kako bi javni bilježnik mogao nastaviti postupak.
2. Iz priloženog ugovora proizlazi i odredba prema kojoj se smatra da je obavijest o dospjelosti tražbine zaprimljena onoga dana kada ju javni bilježnik preda pošti kao preporučenu pošiljku na adresu zajmoprimca – protivnika osiguranja navedenu u ugovoru.
3. Prijedlozi nisu dopušteni.
4. Prema članku 322. stavku 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024., dalje OZ-a) predlagatelj osiguranja može, nakon dospijeća osigurane tražbine, preko javnog bilježnika zatražiti od protivnika osiguranja da ga u roku od trideset dana, preko istoga javnog bilježnika, obavijesti zahtijeva li unovčenje prenesenog predmeta osiguranja, uz upozorenje na pravne posljedice neočitovanja iz stavka 7. istoga članka. Odredbom članka 327. Ovršnog zakona propisana je odgovarajuća primjena pravila o sudskom osiguranju i na javnobilježničko osiguranje.
5. Opisanu radnju javni bilježnik ne poduzima kao povjerenik suda u sudskom predmetu, nego u okviru posebnog javnobilježničkog postupanja koje mu izravno povjerava Ovršni zakon. Ovršni zakon ne propisuje zaseban sudski postupak u kojem bi sud, isključivo radi omogućavanja dostave pismena iz javnobilježničkog spisa, protivniku osiguranja postavljao zastupnika. Takav postupak nije predviđen ni Zakonom o izvanparničnom postupku.
6. Člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona propisana je odgovarajuća primjena odredaba Zakona o parničnom postupku u ovršnom postupku i postupku osiguranja, ako Ovršnim ili drugim zakonom nije drukčije određeno. Ta odredba omogućuje popunjavanje procesnih praznina u postupku koji se već zakonito vodi pred nadležnim tijelom, ali sama po sebi ne stvara novu vrstu samostalnog sudskog postupka niti sudu daje ovlast da intervenira u javnobilježnički spis radnjom koja zakonom nije propisana. Jednako proizlazi iz članka 2. Zakona o izvanparničnom postupku, koji dopušta odgovarajuću primjenu Zakona o parničnom postupku samo na pitanja u izvanparničnom postupku, a ne osnivanje novog izvanparničnog postupka bez zakonske osnove.
7. Odredba članka 146. Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine” 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., dalje: ZPP) uređuje položaj stranke koja se nalazi u inozemstvu u postupku koji se vodi pred sudom. Prema toj odredbi sud tuženiku koji se nalazi u inozemstvu, nema punomoćnika u Republici Hrvatskoj i nije imenovao punomoćnika za primanje pismena poziva da takvog punomoćnika imenuje, a tek nakon nepostupanja može mu, na njegov trošak, postaviti zastupnika za primanje pismena. Ta ovlast služi dostavi sudskih pismena u konkretnom sudskom postupku. Ugovorna strana, odnosno zajmoprimac u ovom predmetu nije tuženik kojem se dostavlja prvo sudsko pismeno, a traženo postavljanje služilo bi primanju pismena drugog tijela u drugom spisu. Stoga nisu ostvarene pretpostavke za primjenu članka 146. Zakona o parničnom postupku.
8. Nisu ostvarene ni pretpostavke iz članka 84. Zakona o parničnom postupku. Privremeni zastupnik prema toj odredbi postavlja se stranci u postupku pred prvostupanjskim sudom kada bi redovan postupak postavljanja zakonskog zastupnika trajao dugo i kada bi zbog toga mogle nastati štetne posljedice, uz postojanje jednog od zakonom predviđenih razloga. To nije institut namijenjen nadomještanju neuspjele dostave u samostalnom javnobilježničkom postupanju niti se ovlasti privremenog zastupnika mogu uspostaviti samo radi primanja jednog takvog pismena.
9. Sama činjenica da ugovorna strana - zajmoprimac boravi u inozemstvu, a odselio se je s ugovorene adrese ne uspostavlja nadležnost suda za traženo imenovanje. Ako je adresa u drugoj državi članici Europske unije poznata ili se može utvrditi, dostavu treba pokušati na način propisan za prekograničnu dostavu sudskih i izvansudskih pismena, uključujući mehanizme Uredbe (EU) 2020/1784, ovisno o pravnoj naravi pismena i pretpostavkama njezine primjene. Državljanstvo primatelja samo po sebi nije odlučno; odlučni su mjesto dostave, poznatost adrese i pravna narav pismena. Neuspjeh jednog ili više pokušaja dostave na ugovorenoj adresi nije jednak postojanju zakonske ovlasti suda da postavi zastupnika.
10. Budući da ne postoji zakonska osnova za pokretanje samostalnog izvanparničnog postupka radi traženih imenovanja te da se instituti iz članaka 146. i 84. Zakona o parničnom postupku ne mogu primijeniti izvan sudskog postupka radi omogućavanja dostave pismena javnog bilježnika, oba prijedloga su odbačena kao nedopuštena te je odlučeno kao u točki I. i II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 29. rujna 2026.
Sutkinja:
Mirna Britvić Čorkalo
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka na nadležni županijski sud.
DNA:
1. pun. predlagatelja, odvj. Andrej Ležaić