REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-815/2026-6

[adresa] S 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužiteljice SJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Nives Grgić Bažon, odvjetnica u Puli, Ciscuttijeva 15, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske (OIB: 33706439962), Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevine , 29. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži poništenje rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/25-02/833, URBROJ: 443-02-02-14-26-9 od 10. travnja 2026.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška ovog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika navedenim u izreci ove presude naloženo je tužiteljici da u roku od 15 dana od dana zaprimanja tog rješenja ukloni nezakonito izgrađene građevine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to: na sjeverozapadu zemljišta rekonstrukciju ozakonjene samostojeće stambene građevine - zatvoreni volumen građevine izgrađen južno zazidavanjem natkrivene terase unutar tlocrtnih dimenzija 4,00 x 1,92 m te dograđenog zatvorenog volumena istočno unutar tlocrtnih dimenzija 3,10 x 4,40 m i dograđene funkcionalno i konstruktivno povezane natkrivene terase unutar tlocrtnih dimenzija 3,10 x 3,80 m, visine prizemnice (P), krovišta drvene konstrukcije pokrova limom s izgrađenim betonskim stazama oko građevine, sve izvan dimenzija ozakonjene slobodnostojeće građevine; na istočnom dijelu zemljišta izgrađene zidane stambene građevine koja se sastoji od više pravokutnih volumena i natkrivenih/nenatkrivenih terasa konstruktivno i funkcionalno povezanih, unutar tlocrtnih dimenzija vertikalne projekcije 8,70 x 19,00 m, visine prizemnice (P), ravnog krovišta s izgrađenim betonskim stazama oko građevine na približnom mjestu ozakonjenih pomoćnih građevina ljetne kuhinje i spremnika za vodu (cisterne), sve sa svim podzemnim i nadzemnim instalacijama i ugrađenom opremom sa završnim poravnavanjem terena i odvozom materijala. Tužiteljica je ujedno upozorena na posljedice ukoliko ne postupi po navedenom rješenju.

2. Tužiteljica je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnijela tužbu ovom Sudu. U tužbi i u tijeku spora navodi, u bitnome, da je izreka osporavanog rješenja nejasna te da tuženik nije jasno razgraničio koje građevine su već pravomoćno ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-14/13-03/1989, URBROJ: 2168/04-04/14-15-10 od 3. veljače 2015., a koje smatra da su naknadno izvedene bez odgovarajuće dozvole. Slijedom navedenog, tužiteljica traži da Sud poništi osporavano rješenje tuženika.

3. Tužiteljica je u okviru tužbe podnijela prijedlog za određivanje odgodnog učinka tužbe, a kako bi se odgodilo izvršenje navedenog rješenja tuženika kojeg osporava tužbom do pravomoćnog okončanja ovog spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja. Navodi da je uzeo u obzir postojanje navedenog rješenja o izvedenom stanju te je usporedbom nacrta oblikovanja, položaja, tlocrtnih i visinskih gabarita te materijala, tehnologije izvedbe i nosive konstrukcije ozakonjenih građevina sa zatečenim građevinama na licu mjesta utvrdio da je tužiteljica izvela građevinske radove koji su detaljno opisani u izreci osporavanog rješenja, a koji nisu ozakonjeni navedenim rješenjem. Navodi da je tužiteljici dana mogućnost očitovanja na zapisnik o inspekcijskom pregledu i da dokaže da su opisani radovi i građenje izvedeni zakonito, odnosno da se izjasni o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima, ali da ista nije dokazala da bi predmetno građenje bilo zakonito. Stoga je tuženik predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.

5. U tijeku spora održana je rasprava dana 22. rujna 2026. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24 i 39/26, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupi la je opunomoćenica tužiteljice, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan te je rasprava na temelju čl. 89. st. 4. ZUS u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

6. Na navedenoj raspravi opunomoćenica tužiteljice je ustrajala kod svih navoda iznesenih u tužbi i kod prijedloga za određivanje odgodnog učinka tužbe. Ponovo je ukazala kako u prvostupanjskom rješenju nije dovoljno razgraničeno koji dio je potrebno ukloniti, a koji dio je ozakonjen rješenjem o izvedenom stanju.

7. U sporu je sporno je li tužiteljica izvela rekonstrukciju opisanu u izreci osporavanog rješenja nakon ozakonjenja osnovne građevine (kuća i dvije pomoćne zgrade) i bez potrebnog akta za gradnju.

8. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora.

9. Na temelju razmatranja činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

10. Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24, dalje: ZG) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.

11. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

12. Čl. 112. st. 1. ZDI propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine rok u kojemu je obvezan uskladiti: 1. građenje s građevinskom dozvolom ako utvrdi da se građevina gradi protivno izvršnoj građevinskoj dozvoli, 2. građenje s glavnim projektom, drugim propisima ili pravilima struke koji se odnose na građenje građevine ako utvrdi da se građevina koja se može graditi bez građevinske dozvole gradi protivno glavnom projektu, propisima odnosno pravilima, 3. građevinu izgrađenu protivno građevinskoj dozvoli odnosno glavnom projektu s propisima kojima se uređuje gradnja. St. 4. istog članka propisano je da iznimno od st. 1. t. 1. i 2. tog članka, usklađivanje građenja s građevinskom dozvolom odnosno glavnim projektom, drugim propisima ili pravilima struke koji se odnose na građenje građevine ne naređuje se ako se utvrde neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine i stabilnost okolnih građevina ili je na drugi način ugrožen život ljudi.

13. Odredbom čl. 113. st. 1. t. 1. ZDI propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

14. Radi provjere utvrđenja tuženika, Sud je izvršio uvid u pravomoćno rješenje o izvedenom stanju od 3. veljače 2015. i priloženi arhitektonski snimak izvedenog stanja izrađenog po projektantu Štok d.o.o. Peroj, iz srpnja 2013., te je Sud utvrdio da su ozakonjene stambena zgrada i dvije pomoćne građevine. Također usporedbom tlocrta ozakonjenih zgrada iz geodetskog snimka izvedenog stanja izrađenog od Geo biroa d.o.o. Pula od 17. srpnja 2013. i tlocrta zgrada zatečenih na terenu kojeg je skicirao građevinski inspektor vidljivo je da su ozakonjene zgrade dograđivane i da sada na terenu postoje samo dvije zgrade drugačijih dimenzija od ozakonjenih.

15. Nadalje usporedbom fotografija iz rješenja o izvedenom stanju od 3. veljače 2015. i onih sačinjenih prilikom inspekcijskog nadzora od 25. studenoga 2025., vidljiva je razlika u izgledu ozakonjenih zgrada i onih zatečenih na terenu, a osim toga sama tužiteljica je u svom očitovanju na zapisnik o inspekcijskom pregledu koji je zaprimljen kod tuženika 7. travnja 2026. izjavila da je ona investitor predmetnih radova i da je iste započela 28. rujna 2020., dakle nakon relevantnog datuma za ozakonjenje 21. lipnja 2011., pa stoga isti niti nisu mogli biti predmetom ozakonjenja.

16. Iz navedenih činjenica slijedi da je tužiteljica intervenirala u oblik ozakonjenih zgrada, čime je promijenila lokacijske uvjete postojećih legaliziranih zgrada, odnosno izvela je rekonstrukciju legalizirane zgrade, a za to joj je bila potrebna građevinska dozvola za rekonstrukciju sukladno citiranom čl. 106. ZG. S obzirom da tužiteljica nema građevinsku dozvolu za predmetnu rekonstrukciju, to je tužiteljica postupila protivno citiranoj odredbi čl. 106. ZG, te je građevinski inspektor bio dužan postupiti sukladno citiranoj odredbi čl. 103. st. 3. ZDI i čl. 113. st. 1. t. 1. ZDI.

17. Tužiteljica je u tužbi prigovorila da izreka osporavanog rješenja nije dovoljno jasna, određena i provediva. Međutim iz izreke osporavanog rješenja je razvidno da je tuženik u izreci detaljno opisao što se nalaže tužiteljici da ukloni.

18. U odnosu na prigovor tužiteljice da je građevinski inspektor trebao izreći blažu mjeru (mjeru usklađenja građenja iz citiranog čl. 112. ZDI umjesto uklanjanja građevina), navodi se da je ZDI izričito propisano koju inspekcijsku mjeru je dužan izreći građevinski inspektor kada utvrdi da se radi o gradnji bez građevinske dozvole , što je ovdje slučaj jer rekonstrukcija postojeće građevine predstavlja gradnju za koju ej potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Stoga u konkretnom slučaju građevinski inspektor nije imao mogućnost izreći bilo koju drugu mjeru od one propisane u citiranom čl. 113. st. 1. t. 1. ZDI.

19. Slijedom svega navedenog, osporavano rješenje tuženika ocjenjeno je zakonitim, pa je stoga Sud na temelju čl. 116. st. 1. ZUS odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.

20. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

21. U odnosu na odgodni učinak tužbe navodi se da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da bi joj izvršenjem osporavanog rješenja prije pravomoćnosti ove presude bio ugrožen neki egzistencijalni interes (primjerice pravo na stanovanje jer tužiteljica ima adresu prebivališta u [adresa]), a s druge strane uklanjanje nezakonitih građevina, pogotovo onih izvan građevinskog područja, je u javnom interesu. Stoga tužiteljica nije dokazala da bi zaštita njezinog privatnog interesa u konkretnom slučaju bila pretežnija od zaštite javnog interesa. U slučaju da tužiteljica pravomoćno uspije u ovom upravnom sporu i da se osporavano rješenje poništi, tada će moći tražiti naknadu štete od države. Dakle, radilo bi se o materijalnoj šteti koja nije teško popravljiva. Stoga je odbijen prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe do pravomoćnog okončanja ovog spora.

U Rijeci 29. rujna 2026.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske (čl. 127. st. 1. ZUS). Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćenici tužiteljice Nives Grgić Bažon, odvjetnici u Puli, Ciscuttijeva 15

- tuženiku Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Područnom uredu Rijeka,

Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8