REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ovr-2622/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Ireni Klisović, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja pod 1) ESH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pod 2) ES, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Juričko & partneri d.o.o., protiv protivnika osiguranja KS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po pun. Ivi Smrké, odvjetniku u Splitu, radi osiguranja određivanjem privremene mjere, dana 29. rujna 2026. godine

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog za određivanjem privremene mjere koja glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljica osiguranja - prava korištenja zajedničkih dijelova nekretnine, te prava na neometano i sigurno uživanje prava vlasništva na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], prema protivniku osiguranja određuje se

privremena mjera

1. Zabranjuje se protivniku osiguranja da na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] izvodi bilo kakve građevinske ili druge radove sam, po odabranom izvođaču radova ili po bilo kojoj trećoj pravnoj ili fizičkoj osobi ili obrtu, kao i da preinačuje postojeće stanje, sve pod prijetnjom ovrhe i izricanja novčane kazne.

2. Nalaže se protivniku osiguranja da u roku od tri dana od dana dostave ovog rješenja nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] vrati u prijašnje stanje na način da sanira sve otkopane zajedničke dijelove predmetne nekretnine te betonira i sanira sve porušene dijelove svih zidova stambene zgrade koja se nalazi na predmetnoj nekretnini, sve pod prijetnjom ovrhe i izricanja novčane kazne.

3. Ovlašćuju se predlagateljice osiguranja da, ako protivnik osiguranja ne izvrši nalog točke II. ovog rješenja u ostavljenom roku, one same, ili preko treće osobe, nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] vrate u prijašnje stanje na način da saniraju sve otkopane zajedničke dijelove predmetne nekretnine te betoniraju sve porušene dijelove svih zidova stambene zgrade koja se nalazi na predmetnoj nekretnini.

4. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka, kojeg su predlagatelji osiguranja dužni pokrenuti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja o privremenoj mjeri.

5. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagateljima osiguranja naknadi trošak ovog postupka uvećan za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od dana donošenja odluka do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

II. Nalaže se predlagateljima osiguranja da solidarno u roku od 15 dana naknade protivniku osiguranja troškove postupka u iznosu od 1.000,00 eura, dok se za više zatraženo u iznosu od 500,00 eura zahtjev protivnika osiguranja odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Dana 23. listopada 2024. godine kod ovog suda zaprimljen je prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere sadržaja kao u izreci, u kojoj se navodi, da su predlagatelji osiguranja i protivnik osiguranja , suvlasnici neetažirane kuće s okućnicom u Splitu, na adresi [adresa], označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

1.1.Između suvlasnika da je zaključena sudska nagodba sukladno kojoj troje suvlasnika imaju pravo korištenja određenih dijelova okućnice, te pravo prolaska oko kuće.

1.2.Protivnik osiguranja da bez potrebne suglasnosti suvlasnika izvodi građevinske radove na kući i okućnici od mjeseca rujna 2023.

2. Podneskom zaprimljenim dana 13.studenog 2024. godine, precizira se privremena mjera kako slijedi: "Predlagateljice osiguranja su 23. listopada 2024. pred ovim sudom podnijele prijedlog radi određivanja privremene mjere, koji postupak se vodi pod gornjim poslovnim brojem, a kojim prijedlogom traže donošenje privremene mjere zabranom izvođenja daljnjih građevinskih radova protivnika osiguranja BS na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u suvlasništvu stranaka.

Od dana podnošenja prijedloga za određivanjem predložene privremene mjere protivnik osiguranja i dalje izvodi građevinske radove na istočnom dijelu predmetne nekretnine (u naravi stambene zgrade) koji u pitanje dovode statiku cijele zgrade te sigurnost svih stanara iste budući da se radi o nosivom vanjskom zidu zgrade i takve radove izvodi bez suglasnosti ostalih suvlasnika iako se radi o poslovnima izvanredne uprave za koje je sukladno odredbi članka 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima potrebna suglasnost svih suvlasnika.

Nadalje, sudskom nagodbom br. I 107/82 od dana 4. prosinca 1995.g. zaključenom između pravnih prednika stranaka, a tadašnjih suvlasnika određeno je da suvlasnici imaju pravo korištenja nagodbom određenih dijelova okućnice predmetne stambene zgrade, kao i pravo prolaska oko cijele zgrade, iz čega jasno proizlazi da protivnik osiguranja bez suglasnosti ostalih suvlasnika nema pravo izvoditi bilo kakve radove na zajedničkim dijelovima nekretnine, naročito ne one radove kojima se ugrožava statika cijele zgrade te sigurnost svih stanara.

Člankom 346. stavak 1. Ovršnog zakona propisano je da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

Odredbom članka 347. stavka 1. točkama 6. i 7. Ovršnog zakona, propisano je da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju osiguranja te zabrana da se provedu promjene na stvarima na koje je upravljena tražbina, te nalog protivniku osiguranja da obavi određene radnje potrebne da bi se sačuvale pokretnine ili nekretnina ili da bi se održalo postojeće stanje stvari.

Predlagateljice su postojanje svoje nenovčane tražbine prava korištenja zajedničkih dijelova nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] K.O. 5746 K. O. [katastarska općina], dokazale navedenom sudskom nagodbom, ali i sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji propisuje da se poslovi izvanredne uprave iz članka 87. Zakona mogu poduzimati samo uz suglasnost svih suvlasnika. Uostalom, čak i da se radi o poslovima redovne uprave, s obzirom da je protivnik osiguranja suvlasnik za 6/15 dijela (odnosno manjinski suvlasnik nekretnine), isti ne bi bio ovlašten poduzimati predmetne radove na zajedničkim dijelovima nekretnine.

Iz priložene fotografije iz prijedloga vidljivo je da je radnjama protivnika osiguranja onemogućeno ostvarivanje nenovčane tražbine predlagateljica osiguranja, jer im je onemogućen prolazak oko predmetne nekretnine te im je onemogućeno korištenje zajedničkih dijelova nekretnine. Izvođenjem predmetnih radova, s obzirom da je djelomično prokopana i staza oko kuće postavljanjem cijevi, ugrožena je statika predmetnog objekta, a neposredna opasnost od urušavanja prijeti u slučaju nastavka radova (odnosno probijanja nosivog zida bez prethodne tehničke procjene) čime je stvorena ozbiljna opasnost za život i zdravlje ljudi, stanara predmetne kuće.

Dakle, intervencija Suda je nužna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete, a bez mjere je predlagateljicama onemogućeno ostvarenje nenovčanih tražbina, posebno imajući u vidu da je zbog ranijih građevinskih zahvata protivnika osigurana statika objekta već narušena.

3. Predloženo je donošenje rješenja sadržaja kao u izreci.

4. U očitovanju na prijedlog zaprimljen dana 13. studenog 2024. godine, protivnik osiguranja se usprotivio prijedlogu za određivanjem privremene mjere navodeći cit:" protivnik osiguranja protivi se prijedlogu radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere zabranom izvođenja bilo kakvih građevinskih radova na nosivim zidovima kuće na adresi [adresa], posebno na istočnom nosivom zidu duž vertikale kuće radi uvođenja nove vodovodne infrastrukture u stan na 2.katu kuće.

Prije svega treba reći da odredba čl.346.OZ-a propisuje zakonske uvjete koji se kumulativno moraju ispuniti da bi sud odredio privremenu mjeru i to ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

Predlagateljice osiguranja navode kako protivnik osiguranja izvodi građevinske radove na kući i okućnici od mjeseca rujna 2023.godine te da je time grubo oštetio vanjske nosive zidove kuće, unutarnje nosive i pregradne zidove kao i stropove. Dakle da je narušio statiku kuće i time doveo u opasnost živote i zdravlje ljudi. Sada namjerava izvesti vodovodnu infrastrukturu protivno suglasnosti ostalih vlasnica a da takvi radovi imaju ozbiljnu i dokazanu namjeru izvesti na vanjskom istočnom nosivom zidu kuće te da sve to skupa predstavlja ugrozu za statiku kuće, opasnost za život i zdravlje ljudi.

Svi ovi navodi predlagateljica osiguranja su bez ikakvog uporišta te su u cijelosti neosnovani.

Prije svega treba reći da je dio dvorišta bio razoren bagerom u potpunosti nakon popravka puknuća dovodne cijevi prilikom čega je protivnik osiguranja predložio suvlasnicima da tu cijev izmjeste i odvoje mjerila. Jedino se predlagateljica Ad.1. tomu protivila. Protivnik osiguranja je tada najavio obnovu dijela dvorišta koji je bio uništen ( a koji inače koristi baš protivnik osiguranja) a odvajanje dovodne cijevi i kanalizacije je bio logičan slijed jer je neprihvatljivo da glavna dovodna cijev od vode i dalje prolazi kroz kanal od kanalizacije. Nadalje čim su započeli radovi, prema prijavi predlagateljice Ad.1. i to radi narušavanja statike zgrade, izašla je na uviđaj građevinska inspekcija koja je uvidom u projekte odobrila daljnje radove rekonstrukcije. U privitku se dostavlja Rješenje Državnog inspektorata, Služba građevinske inspekcije , broj Klasa:

UP/I-362-02/23-02/1322 od 25.01.2024.godine. Trajanje ove rekonstrukcije se odužilo primarno zbog višestrukih onemogućavanja od strane suvlasnika pa i oštećivanjem već učinjenog (jednom je g. ES izvukao sve bužire za provlačenje kabela za vanjsku rasvjetu, zatim učestale verbalne i fizičke prijetnje radnicima koje su zaustavljale daljnje radove). U odnosu na postavljene vodovodne instalacije dostavljaju se i fotografije iz kojih je razvidno da se ni na koji način nije narušila statika zgrade već su se instalacije postavile u skladu sa zakonom.

Dakle iz svega dostavljenog je razvidno da je građevinska inspekcija već izašla na teren i utvrdila da protivnik osiguranja izvodi radovi u skladu sa Zakonom o gradnji a da od početka radova suvlasnici potpuno neosnovano i neutemeljeno, iz sebi znanih razloga i motiva, opstruiraju svaki pokušaj protivnika osiguranja da sebi uredi stan te dvorište a koje u konačnici svi koriste uključujući i predlagateljice osiguranja."

5. U dokaznom postupku pročitan je prijedlog za određivanjem privremene mjere, fotografija lica mjesta, zk izvadak za kat. čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u ZU 5746 KO [katastarska općina], podnesak predlagatelja od 8.studenog 2024. godine sa fotografijama lica mjesta, podnesak predlagatelja osiguranja od 13.studenog 2024. godine sa preciziranim prijedlogom za određivanjem privremene mjere, očitovanje protivnika osiguranja od 13.studenog 2024. godine, rješenje Službe građevinske inspekcije od 25.siječnja 2024. godine, pročitan je spis Odjela građevinske inspekcije Klasa: UP/I-362-02823-02/1322, pročitan je podnesak predlagatelja od 10.veljače 2025. godine sa fotografijama lica mjesta, proveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za građevinarstvo Marijom Šarić Leko dipl.ing.građ., pročitani su podnesak predlagatelja osiguranja od 7.svibnja 2025. godine, protivnika osiguranja od 12. svibnja 2025., mišljenje o utjecaju radova dipl. ing. građ. ČS od 2. svibnja 2025., pročitan je nalaz i mišljenje dipl. ing. građ. Marije Šarić Leko od 21. prosinca 2025, prigovor predlagatelja osiguranja od 9. siječnja 2026. godine, saslušana je vještakinja Marija Šarić Leko.

6. Prijedlog za određivanjem privremene mjere nije osnovan.

7. Odredbom članka 346. stavak 1. toč. 1 i 2 Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24), dalje Oz-a, propisano je kako se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera, ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

8. Nije sporno da su stranke uknjižene kao suvlasnici zgrade koja nije etažirana, da svaka koristi svoj realno određeni dio zgrade, a nije sporno niti da na svom dijelu protivnik osiguranja izvodi građevinske radove, te da se radovi dijelom protežu i na zajedničke dijelove zgrade.

9. Sporno je, hoće li izvođenjem građevinskih radova nastati opasnost da bi bez donošenja privremene mjere sadržaja kao u izreci, protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja , osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, odnosno postoji li vjerojatnost da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

10. U svom nalazu i mišljenju vještakinja za građevinarstvo dipl. ing. građ Marije Šarić Leko odgovorila je na slijedeća pitanja:

10.1. Da li su pukotine nastale prije 1.5 god?

Zatečene pukotine su očekivane pukotine na zgradi starosti cca 89 godina koja nije u međuvremenu rekonstruiranaili održavana sve do ovih spornih radova. Izgled pukotina, odnosno oštrina bridova ukazuje da se radi o starijim pukotinama a ne o novonastalim u zadnjih18 mjeseci.

Zatečene pukotine su uglavnom pukotine na vanjskoj i unutarnjoj žbuci, zbog čega fasada i zidovi imaju estetski nedostatak, a osim što ih nije lijepo vidjeti, vanjske pukotine omogućuju prodor atmosferilijama i razaranje ugrađenih materijala, zato je potrebno održavati zgradu kao redovito održavanje u smislu Pravilnika o održavanju građevina NN122/14, 98/19.

10.2. Jesu li u izravnoj uzročno‐posljedičnoj vezi s radovima rekonstrukcije stana poviše od nalijevanja deke pa dalje?

Za očekivati je da se radovima na zgradi utječe na dinamiku širenja pukotina. Uz pretpostavku da se ne izvode nikakvi radovi svejedno bi uslijed atmosferilija i potrošenosti ugrađenih materijala došlo do širenja pukotina, samo manjim intenzitetom.

Ovi radovi koji su projektirani nemaju negativan utjecaj na konstrukciju, dapače sprezanjem međukatne konstrukcije odnosno kombinacijom drveta koji dobro podnosi vlačna svojstva i betona koji dobro podnosi tlačna svojstva dobije se veća krutost, nosivost, bolja zvučna izolacija, konstrukcija se bolje ponaša prilikom potresa i dr.

Međutim, projektiranim radovima koji se sastoje od nalijevanja „deke“ debljine 6cm, armirane mrežastom armaturom Q‐283, te sprezanjem trnovima fi 20/10/15/30 cm sa postojećom drvenom konstrukcijom ‐ grednicima približnih dimenzija 18/23/83 došlo je do promjene nosivog sustava međukatne konstrukcije. Ova promjena nosivog sustava iz drvenih grednika u spregnutu konstrukciju je izravna promjena mehaničke otpornost i stabilnost konstrukcije. Navedene radove kojima se utječe na mehaničku otpornost i stabilnost nije predviđeno izvodima prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, već je za iste neophodno ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu. Također, bitno je naglasi i da je nosiva međukatna konstrukcije zajednički dio svih suvlasnika zgrade.

10.3. Je li iste ugrožavaju statiku zgrade i sigurnost stanara? Zatečene pukotine trenutno ne ugrožavaju statiku zgrade niti sigurnost stanara, ali kako ne bi došlo do daljnjeg razaranja zgrade, potrebno je postupiti po Pravilniku o održavanju za redovito održavanje.

10.4. Da li bi daljnji radovi, bilo rušenjem ili diranjem fasade, odnosno konstruktivni radovi na samom objektu doveli do daljnje pogoršanja statike zgrade te širenje pukotina?

Smatram da projektirani radovi nemaju negativan utjecaj na statiku zgrade, ali imaju utjecaj na dinamiku širenja pukotina koje su očekivane s obzirom na starost građevine, te koje je potrebno sanirati. Projektirani radovi nisu uzrok nastalih pukotina.

10.5. Je li cijev uz gurlu utječe na statiku zgrade?

Ne, bespredmetno je cijevi uz gurlu dovoditi u poveznicu sa statikom zgrade.

11. Očitujući se na prigovore ovršenika, ista vještakinja je na ročištu dana 19.ožujka 2026. godine navela kako ostaje pri podnesenom nalazu i mišljenju, na terenu da prilikom očevida nije uočila ugroze za zgradu i stanare, prilikom izrade nalaza i mišljenja da je koristila podatke iz projektne dokumentacije, te je izvršena uredna prijava gradilišta i stručni nadzor građenja, sam ulazak u stan protivnika osiguranja da joj nije bio omogućen, ali smatra da ulaskom u isti ne bi ništa korisno vidjela.

11.1.Vještakinja zaključuje da su izvedeni radovi trebali poboljšati, a ne pogoršati zgradu.

12. Analizom i ocjenom izvedenih dokaza, ovaj sud u konkretnom slučaju ocjenjuje prijedlog neosnovanim.

13. Prema stavu ovog suda, a na temelju obrazloženog nalaza i mišljenja vještaka za građevinarstvo, koja je jedina kompetentna dati odgovore na centralno pitanje ovog postupka, predlagatelji osiguranja nisu dokazali vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete što je kumulativni uvjet koji je nužno ispuniti kako bi se donijela mjera osiguranja predmetne nenovčane tražbine.

14. Dakle, iz nalaza i mišljenja vještaka za građevinarstvo jasno i nedvojbeno proizlazi da obavljeni radovi ne ugrožavaju zgradu i stanare, dapače da radovi trebaju poboljšati a ne pogoršati zgradu.

15. Ratio privremene mjere, jest u brzoj reakciji suda, u situaciji kada prijeti neposredna ugroza, koja u konkretnom slučaju ne postoji, a pitanje, je li radovima na adaptaciji svog stana, protivnik osiguranja oštetio zajedničke dijelove zgrade, jest pitanje na koje odgovor može dati samo redovni parnični postupak, dok se ovo pitanje ne može, u danim okolnostima, rješavati kroz institut privremene mjere.

16. Konačno, sami građevinski radovi, nisu samo po sebi uznemiravanje odnosno nanošenje štete, već bi ukoliko se radi o bespravnom građenju podlijegalo penalizaciju sukladno propisima Zakona o građenju.

17. Slijedom navedenog, prijedlog je trebalo odbiti i odlučiti kao pod točkom I izreke rješenja.

18. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 14.Oz-a, i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 38/23), te je protivniku osiguranja priznat trošak potreban za vođenje ovog postupka i to za sastav podneska od 13.11.2024, 200 eura, 12.svibnja 2025. godine 100 eura, zastupanja na ročištu 13.studenog 2024. godine (raspravljanje o procesnim pitanjima) 100,00 eura , zastupanja na ročištu 20.studenog 2024. godina 100 eura (raspravljanje o procesnim pitanjima), zastupanja na ročištu 26. veljače 2026. godina 100 eura (raspravljanje o procesnim pitanjima), zastupanja na ročištu 19.ožujka 2026. godine 200,00 eura, (meritorno raspravljanje) ukupno 800,00 eura što uvećano za PDV iznosi 1.000,00 eura.

Za više zatraženo u iznosu od 500,00 eura, prijedlog je trebalo odbiti kao neosnovan.

U Splitu, dana 29. rujna 2026. godine

SUDAC

Irena Klisović

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 8 dana od dana primitka istog. Žalba se predaje za Županijski sud, preko ovog suda, u 3 primjerka.

DNA: pun. predlagatelja osiguranja pod 1) i pod 2)

pun. protivnika osiguranja