REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-397/2024-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Andrei Krstanović Čada, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Nike Skelina, univ. spec. iur., u pravnoj stvari tužiteljice EER, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Ivanu Ražnjeviću, odvjetniku u BAČIĆ I PARTNERI odvjetničkom društvu j.t.d., Zadar, Mihovila Pavlinovića 9, Pisarnica u Zagrebu, Ivana Šibla 9, protiv tuženika GRAWE Hrvatska d.d., OIB: 28406115764, Zagreb, Ulica grada Vukovara 5, zastupanog po punomoćniku Mladenu Golojuhu, odvjetniku u Zagrebu, Mažuranićev trg 8, radi naknade štete, nakon provedene javne, usmene i neposredne glavne rasprave zaključene 23. rujna 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 29. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku GRAWE Hrvatska d.d., OIB: 28406115764, Zagreb, Ulica grada Vukovara 5, isplatiti tužiteljici SER, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 2.484,55 EUR (dvije tisuće četiri stotine osamdeset i četiri eura i pedeset i pet centi) zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 16. studenoga 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku 15 (petnaest) dana, dok je u preostalom dijelu (za 750,00 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom) tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.410,33 EUR (dvije tisuće četiri stotine i deset eura i trideset i tri centa) zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 29. rujna 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 (petnaest) dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica navodi kako je 20. ožujka 2022. stradala u prometnoj nezgodi kao vozačica četverocikla (quad), a za koju je odgovoran osiguranik tuženika. Navodi, između ostaloga, da je u štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede opisane u dostavljenoj liječničkoj dokumentaciji (prijelom srednjeg dijela lijeve kosti lakta te prijelom lijeve lisne kosti) te potražuje naknadu neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u iznosu od 3.234,55 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 16. studenoga 2023. (dan kada je tuženik odgovorio na odštetni zahtjev) pa do isplate. Predlaže sudu prihvatiti tužbeni zahtjev te potražuje trošak parničnog postupka.

2. Tuženik osporava osnovu i visinu štete sadržajno navodeći kako je isplatom iznosa od 5.315,45 EUR u cijelosti ispunio obvezu prema tužiteljici. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev i potražuje trošak parničnog postupka.

3. U tijeku postupka sud je pročitao potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Biograd, klasa 211-04/22-K-46-3/2022, urbroj 511-18- 09/06-K-46-3/2022, od 7. travnja 2022. (stranice spisa 6-7), optužnicu Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, broj KOmp-DO-14/2023 od 9. svibnja 2023. (stranice spisa 8-10), kao i liječničku dokumentaciju tužiteljice (stranice spisa 12-32) te potvrdu liječnika obiteljske medicine (stranica spisa 63). Isto tako, sud je pročitao nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Jakše Filipovića-Čugure (područje vještačenja: medicina, grana vještačenja: kirurgija) (stranice spisa 66-68, 77) kojem prileže fotografije naruženja tužiteljice (stranica spisa 67) pri čemu je izvršio uvid i u druge fotografije naruženja koje prileže spisu predmeta (stranice spisa 38-42). Konačno, sud je pročitao odštetni zahtjev tužiteljice te obrazloženu ponudu tuženika (stranice spisa 35-37).

U tijeku postupka sud nije provodio dokaz saslušanjem tužiteljice s obzirom na to da je punomoćnik tužiteljice odustao od navedenog prijedloga (stranica spisa 107).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. – dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet ovog spora jest zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete u vezi sa štetnim događajem od 20. ožujka 2022. godine.

6. U tijeku postupka među strankama nisu sporne aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja te odgovornost osiguranika tuženika, dok ostaje spornom osnova i visina tužbenog zahtjeva.

Pritom je potrebno navesti da unatoč tome što tuženik sadržajno osporava samo visinu tužbenog zahtjeva, a uzimajući u obzir da iz ukupnosti njegovih navoda iznesenih u tijeku postupka proizlazi da je izvršenim plaćanjem iznosa od 5.315,45 EUR u cijelosti namirio štetu, on u biti osporava i osnovu zahtjeva koju je tužiteljica u tijeku postupka trebala dokazati jer je na temelju odredbe članka 219.a ZPP-a trebala predložiti izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem, a što je i učinila, a zbog čega je u postupku pred ovim sudom utvrđeno da u mirnom postupku isplatom nije u cijelosti namirena šteta te je stoga u postupku tužiteljica dokazala osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva slijedom čega joj je u ovom postupku dosuđen i daljnji iznos od 2.184,55 EUR.

7. Radi utvrđivanja osnovanosti tužbenog zahtjeva, ali i radi utvrđenja visine štete i uzročno-posljedične veze sud je proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku Jakši Filipoviću-Čuguri (područje vještačenja: medicina, grana vještačenja: kirurgija) koji je u svom nalazu i mišljenju naveo kako je tužiteljica u štetnom događaju zadobila prijelom srednjeg dijela lijeve kosti lakta te prijelom lijeve lisne kosti te potvrđuje postojanje uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda. Stalni sudski vještak u svom nalazu navodi kako su po završenom liječenju kod tužiteljice (9. lipanj 2023.) zaostale trajne posljedice od sedam posto.

U pogledu trajanja i intenziteta bolova stalni sudski vještak u svom mišljenju navodi da je bol jakog intenziteta trajala tri dana, srednjeg osam dana, a manjeg sedamdeset dana kumulativno.

U vezi s trajanjem i intenzitetom straha, stalni sudski vještak navodi kako je primarni strah bio jačeg intenziteta i kratkotrajan, dok je u daljnjem tijeku liječenja postojao tzv. sekundarni strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda, pri čemu je predmetni bio jačeg intenziteta u trajanju dva dana, srednjeg intenziteta u trajanju sedam dana, a slabijeg, tj. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti, šezdeset dana kumulativno.

U pogledu tuđe pomoći i njege stalni sudski vještak navodi da je predmetna bila potrebna tri sata dnevno kroz trideset dana, a potom dva sata dnevno kroz trideset dana.

Konačno, stalni sudski vještak navodi kako je kod tužiteljice došlo do naruženja u lakom stupnju koje je povremeno vidljivo.

Predmetno vještačenja prihvaća ovaj sud s obzirom na to da je stručno, logično objektivno i međusobno neproturječno te utemeljeno na uvidu u mjerodavnu liječničku dokumentaciju pri čemu ga prigovori tužitelja od 15. travnja 2025. (stranice spisa 72-74) nisu doveli u pitanje te je posljedično i tužiteljica prihvatila navode stalnog sudskog vještaka (v. stranicu spisa 78) iz kojih, između ostaloga proizlazi, da su promjene vratne kralježnice degenerativne prirode, kao i da se ukočenost prsta lijeve šake ne može povezati sa štetnim događajem. Usmeno saslušanje stalnog sudskog vještaka sud nije provodio s obzirom na to da stranke nisu tražile njegovo usmeno saslušanje (stranica spisa 107). Pritom je potrebno navesti i kako je u tom smislu tužiteljica odustala od provođenja vještačenja po liječniku neurološke specijalizacije, a koje je preložila u podnesku od 15. travnja 2025. (v. stranicu spisa 73) izrijekom navodeći u podnesku od 15. srpnja 2025. kako ne predlaže provođenje daljnjih vještačenja (v. stranicu spisa 78), a kod čega je ostala i na ročištu od 23. rujna 2026. (v. stranicu spisa 107).

8. Nakon nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka tužiteljica je smanjila tužbeni zahtjev s prvotno postavljenih 6.950,00 EUR (stranica spisa 4) na 3.500,00 EUR (stranica spisa 81) odnosno na 3.234,55 EUR s obzirom na to da je očitom pogrešnom izostavila i nesporno isplaćeni iznos od 265,45 EUR, a koju pogrešku je ispravila na ročištu od 23. rujna 2026. (v. stranicu spisa 107), a kojem smanjenju se nije protivio tuženik pa se stoga ima smatrati da je pristao na djelomično povlačenje tužbe (članak 193. stavci 1. i 2. ZPP- a).

9. Nakon što je utvrđena osnovanost tužbenog zahtjeva, kao i postojanje uročno- posljedične veze, preostaje odlučiti o visini tužbenog zahtjeva.

Međutim, prije odlučivanja o visini tužbenog zahtjeva potrebno se osvrnuti i na nespornu činjenicu da je tuženik tužiteljici na ime neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete isplatio iznos od 5.315,45 EUR pri čemu nijedna od stranaka nije jasno navela koji dio predmetnog iznosa otpada na neimovinsku, a koji na imovinsku štetu.

U tom smislu, ovaj sud je prilikom odlučivanja uzeo u obzir navedeni iznos koji je na kraju oduzeo.

10. Slijedom prethodno navedenoga, a uzimajući u obzir karakter ozljeda i dob tužiteljice (rođena 1993.), ovaj sud smatra da sukladno članku 19. stavcima 1. i 2., članku 1095. stavku 1. i članku 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011. i 78/2015. – dalje u tekstu: ZOO) tužiteljici pripada pravična novčana naknada na ime neimovinske štete u iznosu od 7.200,00 EUR, dok je u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete valjalo odbiti kao neosnovan. Za imovinsku štetu, tj. za tuđu pomoć i njegu, ovaj sud smatra kako tužiteljici pripada naknada u iznosu od 600,00 EUR, a na temelju neto cijene sata u iznosu od 5,00 EUR (koliko je tužitelj i predlagao, v. stranicu spisa 80) u ukupnom trajanju od 120 sati (v. stranicu spisa 68), a koji iznos je sud odredio po slobodnoj ocjeni na temelju članka 223. stavka 1. ZPP-a uzimajući u obzir da bi se visina cijene sata tuđe pomoći i njege mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama odnosno da bi se moralo provoditi financijsko vještačenje, a što bi u konkretnom slučaju bilo protivno načelu ekonomičnosti postupka iz članka 10. stavka 1. ZPP-a. Pritom je sud prilikom određivanja cijene sata tuđe pomoći i njege uzeo u obzir minimalnu neto plaću u Republici Hrvatskoj koju svake godine Vlada Republike Hrvatske određuje uredbom i javno objavljuje u Narodnim novinama, službenom listu Republike Hrvatske, sve s obzirom na to da bi uzimanje u obzir minimalne bruto mjesečne plaće prema shvaćanju ovoga suda bilo protupravno s obzirom na to da se na dosuđeni iznos tuđe pomoći i njege ne plaćaju doprinosi na plaću u vidu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i poreza.

Pritom je potrebno navesti i kako se sud prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu vodio (novim) Orijentacijskim kriterijima Vrhovnoga suda Republike Hrvatske donesenim na sjednici Građanskog odjela Vrhovnoga suda (2/20.) održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-2020-5 pri čemu je uzeo u obzir i inflaciju, a koju činjenicu uvažavaju i drugostupanjski sudovi (v. presudu Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-5040/2024-2 od 18. prosinca 2024., presudu Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Gž-1361/2024-2 od 23. siječnja 2025., presudu i rješenje Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-1105/2025-2 od 22. listopada 2025., presudu Županijskog suda u Puli – Pola, poslovni broj Gž-1442/2025-2 od 27. listopada 2025. i dr.), a što je posljedica potrebe da se pravo primjenjuje u skladu s novonastalim okolnostima.

Nadalje, potrebno je navesti i kako se sud prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu vodio i činjenicom da je tužiteljica zbog predmetnog štetnog događaja bila primorana provesti dva operativna zahvata lijeve podlaktice, značajnim stupnjem smanjenja životnih aktivnosti za osobu te dobi, kao i naruženjima koja se nalaze na ekstremitetima (podlaktica i gornji dio potkoljenice) i koja su vidljiva trećim osobama u toplijim godišnjim dobima te kao takva, iako nisu značajna, stvaraju određenu nelagodu i notorno mogu za posljedicu imati i postavljanje pitanja trećih osoba u vezi s njihovim nastankom, a što stvara svojevrsnu nelagodu za oštećenicu, ovdje tužiteljicu, i nepoželjno prisjećanje na štetni događaj.

11. Na iznos neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete trebalo je dosuditi zakonsku zateznu kamatu tekuću od 16. studenoga 2023. pa do isplate pri čemu je potrebno navesti kako početak tijeka zakonske zatezne kamate među strankama nije bio sporan pa stoga sud ne smatra potrebnim posebno obrazlagati odluku u tom dijelu uzimajući u obzir kako je tijek zakonske zatezne kamate u skladu s materijalnim pravom koje se primjenjuje u konkretnom slučaju.

12. Tako tužiteljici na ime štetnog događaja od 20. ožujka 2022. pripada pravo na naknadu neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete u ukupnom iznosu od 7.800,00 EUR od kojeg iznosa treba odbiti nesporno isplaćenih 5.315,45 EUR, a slijedom čega se dolazi do toga da tužiteljici u ovom postupku treba dosuditi daljnji iznos od 2.484,55 EUR, dok u preostalom dijelu (za 750,00 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom) tužbeni zahtjev treba odbiti kao neosnovan.

13. Odluka o stopi zakonske zatezne kamate donesena je na temelju članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima.

Tako je zakonska zatezna kamata za razdoblje do 29. prosinca 2023. dosuđena po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena (članak 2. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima, „Narodne novine“, broj: 114/2022.), a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine (članak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosnima, „Narodne novine“ broj: 155/2023.).

14. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je na temelju članka 154. stavku 5. u vezi s člankom 155. ZPP-a, a sami trošak odmjeren je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 138/2023. i 107/2025. – dalje u tekstu: OT).

Tako je tužiteljici valjalo priznati 100 bodova na ime odštetnog zahtjeva (Tbr. 32. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 100 bodova na ime tužbe od 22. travnja 2024. (Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 100 bodova na ime podneska od 28. ožujka 2024. (Tbr. 8. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 100 bodova na ime ročišta od 17. prosinca 2024. (Tbr. 9. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 100 bodova na ime podneska od 15. travnja 2025. (Tbr. 8. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 100 bodova na ime podneska od 15. srpnja 2025. (Tbr. 8. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 100 bodova na ime podneska od 7. kolovoza 2025. (Tbr. 8. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), kao i 100 bodova na ime ročišta od 23. rujna 2026. (Tbr. 9. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), a što kada se uzme u obzir vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. OT-a) iznosi 1.600,00 EUR na koji iznos je valjalo priznati i pripadajući PDV (25%) sukladno Tbr. 46. OT-a (400,00 EUR), a što ukupno iznosi 2.000,00 EUR.

Isto tako tužiteljici je valjalo priznati 200,00 EUR na ime plaćenog predujma za provođenje medicinskog vještačenja, kao i 57,98 EUR na ime plaćene pristojbe na tužbu (stranica spisa 43) te iznosa od 152,35 EUR na ime pristojbe na prvostupanjsku presudu sukladno Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/2018. i 51/2023.) i na temelju njega donesene Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi, dok je u preostalom dijelu (za 2,65 EUR) zahtjev za naknadu troška sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu valjalo odbiti kao neosnovan.

Na temelju članka 155. ZPP-a tužiteljici nije priznat trošak podneska od 15. siječnja 2025. s obzirom na to da je riječ o podnesku kojim se dostavlja uplatnica pri čemu sud nije tražio da se dostavi dokaz o izvršenoj uplati (v. stranicu spisa 59) te podneska od 15. travnja 2026. s obzirom na to da je riječ o požurnici.

15. Kako tužiteljica nije uspjela u razmjerno neznatnom dijelu (kvalitativno je uspjela sa 100%, a kvantitativno 89%), a zbog čega nisu nastali posebni troškovi, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke, tj. da je tuženik u obvezi tužiteljici naknaditi sav parnični trošak koji je imala u sporu.

Slijedom navedenoga, ukupno je tužiteljici valjalo dosuditi na ime troška parničnog postupka iznos od 2.410,33 EUR, dok je u preostalom dijelu zahtjev za naknadu troška valjalo odbiti kao neosnovan.

16. Kamata na trošak parničnog postupka dosuđena je na temelju članka 151. stavka 3. ZPP-a kojim je propisano da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka pod uvjetom da je stranka tražila zateznu kamatu na trošak. Kako je tužiteljica potraživala zakonsku zateznu kamatu, to joj je predmetnu valjalo i dosuditi od dana donošenja presude pa do isplate po stopi propisanoj člankom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosnima, „Narodne novine“ broj: 155/2023.

17. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 29. rujna 2026.

Sutkinja

Andrea Krstanović Čada

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ove odluke, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

- tužiteljici putem punomoćnika, zajedno s rješenjem o pristojbi na prvostupanjsku presudu

- tuženiku putem punomoćnika