Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

Broj: Pr-132/2023-116

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Mima Mrvoš u pravnoj stvari tužitelja FU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punom. Mati Burazinu, odvj. iz Karlovca protiv tuženika Građevinarstvo i proizvodnja Krk d.d. Krk, Stjepana Radića 31, OIB: 05146274847, te umješača Triglav osiguranje d.d. iz Zagreba, Antuna Heinza 4, OIB:29743547503 zastupan po punom. Hrvoju Luiu, odvj. u OD Mađarić & Lui d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave 1. rujna 2026., u nazočnosti punom. tužitelja punom. tuženika i punom. umješača, na ročištu za objavu i uručenje presude dana 29. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e:

I. Nalaže se tuženiku: GRAĐEVINARSTVO I PROIZVODNJA KRK dioničko društvo, Krk, Stjepana Radića 31, OIB: 05146274847, da tužitelju: JU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljedniku iza pok. PU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske i neimovinske štete isplati iznos od 8.494,57 eura, uz zakonsku zateznu kamatu tekuću počevši od 30. 05. 2019, 01.01.2019.g. do 30.6.2019.g. po stopi od 6,54%, od 1.7.2019.g. do 31.12.2019.g. po stopi od 6,30%, od 1.1.2020.g. do 30.6.2020.g. po stopi od 6,11%, od 1.7.2020.g. do 31.12.2020.g. po stopi od 5,89%, od 1.1.2021.g. do 30.6.2021.g. po stopi od 5,75%, od 1.7.2021.g. do 31.12.2021.g. 5,61%, a od 1.1.2022.g. do 30.06.2022.g. po stopi od 5,49%, od 01.07.2022.g. do 31.12.2022.g. po stopi od 5,31%, od 01.01.2023.g. do 30.06.2023.g. po stopi od 5,50 %, a od 01.07.2023.g. do 31.12.2023.g. po stopi od 7%, a od od 01.01.2024. do 30.06.2024. po stopi od 7,50 %, od 01.07.2024. do 31.12.2024. po stopi od 7,25 %, od 01.01.2025. do 30.06.2025.g. po stopi od 6,15%, a od 01.07.2025.g. po stopi od 5,15% a nadalje po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, i daljnjom promjenom zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 30. svibnja 2019. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku: GRAĐEVINARSTVO I PROIZVODNJA KRK dioničko društvo, Krk, Stjepana Radića 31, OIB: 05146274847, da tužitelju, JU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljedniku iza pok. PU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplate na ime izgubljene zarade, novčanu rentu u iznosu od 32.656,52 eura uz zakonsku zateznu kamatu tekući počevši na različite iznose od različitih datuma po stopi od 7,41% godišnje do 31.12.2017.g., od 01.01.2018.g. pa 30. 06. 2018.g. po stopi od 7,09%, od 01. 07. 2018.g. do 31.12.2018.g. po stopi od 6,82% godišnje, od 01.01.2019.g. do 30.6.2019.g. po stopi od 6,54%, od 1.7.2019.g. do 31.12.2019.g. po stopi od 6,30%, od 1.1.2020.g. do 30.6.2020.g. po stopi od 6,11%, od 1.7.2020.g. do 31.12.2020.g. po stopi od 5,89%, od 1.1.2021.g. do 30.6.2021.g. po stopi od 5,75%, od 1.7.2021.g. do 31.12.2021.g. 5,61%, a od 1.1.2022.g. do 30.06.2022.g. po stopi od 5,49%, od 01.07.2022.g. do 31.12.2022.g. po stopi od 5,31%, od 01.01.2023.g. do 30.06.2023.g. po stopi od 5,50 %, a od 01.07.2023.g. do 31.12.2023.g. po stopi od 7%, a od 01.01.2024.g. pa do isplate po stopi od 7,50%, a u slučaju promjene stope zakonske zatezne kamate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana, i to:

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.02.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.03.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.04.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.05.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.06.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.07.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.08.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.09.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.10.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.11.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.12.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.01.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.02.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.03.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.04.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.05.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.06.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.07.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.08.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.09.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 493,02 eura tekući počam od 16.10.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.11.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.12.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.01.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.02.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.03.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.04.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.05.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.06.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.07.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.08.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.09.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.10.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.11.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.12.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.01.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.02.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.03.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.04.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.05.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.06.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.07.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.08.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.09.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.10.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.11.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.12.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.01.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.02.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.03.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.04.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.05.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.06.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.07.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.08.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.09.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.10.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.11.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.12.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.01.2022.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.02.2022.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.03.2022.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.04.2022.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.05.2022.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.06.2022.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 19.07.2022.g. pa do isplate,

- na iznos od 484,85 eura tekući počam od 09.08.2022.g. pa do isplate.

III. Nalaže se tuženiku GRAĐEVINARSTVO I PROIZVODNJA KRK dioničko društvo, Krk, Stjepana Radića 31, OIB: 05146274847, da tužitelju JU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljedniku iza pok. PU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi parnični trošak 22.680,06 eura sa pripadajućom kamatom od 29. rujna 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužitelj u ostalom djelu tužbenog zahtjeva u iznosu 829,52 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi ustvrdio da je 1. lipnja 2016. pretrpio ozljedu na radu kao zaposlenik tuženika prilikom obavljanja poslova svojeg radnog mjesta "Vozač cestovnog motornog vozila" na način da je prilikom istovara materijala na deponiju došlo do podizanja kabine kamiona kojom je upravljao tužitelj i odvajanja sanduka od kamiona, uslijed čega je kabina u kojoj se nalazio tužitelj udarila u tlo visine oko 5 – 6 metara te je tužitelj zadobio teške tjelesne povrede i to pretrpio je prijelom 1. slabinskog kralješka i gornjeg masiva lijeve bedrene kosti. Tužitelj je bio izložen fizičkim bolovima i nelagodnosti hospitalizacije, operativnih zahvata, pretraga, fizikalne terapije, kao i da je pretrpio strah i psihičke tegobe, te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega a smanjena mu je opća radna i životna aktivnost, i iz tih osnova potražuje naknadu štete u iznosu od 110.000,00 kuna, te za strah 2.500,00 kuna i troškove odlaska liječniku 2.000,00 kuna.

1.1 Tužitelj je u radnom odnosu bio kod tuženog do siječnja 2017. kada mu više nije produžen ugovor o radu na određeno vrijeme i do svibnja 2017. primao je naknadu za nezaposlene cca 1.000,00 kuna, a umirovljen je 19.11.2018. sa invalidskom mirovinom od 600,00 kuna i njegova prosječna plaća iznosila je 5.800,00 kuna i stoga potražuje izgubljenu dobit koja u razlici između naknade i invalidske mirovine, te iznosa neto plaće koju je mogao ostvariti da nije došlo do štetnog događaja, i to iznos od 5.200,00 kuna sa pripadajućom kamatom. Čini nespornim da je osiguravajuća kuća isplatila iznos od 45.500,00 kuna i tužitelj potražuje naknadu iz ovog vida štete od 69.000,00 kuna.

1.2. Tijekom postupka nakon provedenih vještačenja tužitelj je podneskom od 9.2.2024. specificirao tužbeni zahtjev na potraživanje iznosa od 9.157,87 eura s osnova naknade štete materijalne i nematerijalne, te razliku plaće i mirovine u iznosu od 32.656,52 eura, sve sa pripadajućom kamatom i trošak postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženi je učinio nespornim da se dohodio štetni događaj, da je iz police osiguranja od nezgode isplaćen tužitelju iznos 45.500,00 kuna od osiguravatelja Wiener osiguranje Vienna Insurance group d.d. te 20.000,00 kuna na temelju police osiguranja od opće odgovornosti kod Triglav osiguranja d.d., predložio je da se u postupak kao umješači na strani tuženog pozove osiguravatelj, ističe prigovor doprinosa oštećenika vlastitoj šteti, čini nespornim da je HZZO priznao tužitelju ozljedu na radu jer Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju ne poznaje institut doprinosa oštećenika šteti, već sukladno članku 67 ZOZO ozljedom na radu ne smatra se ozljeda do koje je došlo zbog primjerice skrivljeno, nesavjesnog i neodgovornog ponašanja na radnom mjestu pa se ozljeda na radu može ili priznati ili ne priznati, te da je do nezgode došlo zbog iz razloga mehaničkog kvara na vozilu, te uzimajući u obzir cjelokupno zdravstveno stanje tužitelja, ista nije u potpunosti rezultat štetnog događaja pa osporava i iznose koje potražuje i navodi da je tužitelju isplaćen iznos od 6.250,00 kuna iz osnova solidarnosti zbog ozljede, te osporava osnov i visinu.

3. Sud je sukladno članku 206. Zakona o parničnom postupku obavijestio osiguravatelje Wiener osiguranje Vienna Insurance group d.d. i Triglav osiguranja d.d., istima je dostavljena tužba i sva priložena dokumentacija i pozvani su na očitovanje u roku 30 dana.

4. Podneskom od 18.7.2019. Triglav osiguranje d.d. prihvatio je miješanje u parnici na strani tuženika, te je predložio da se provede prometno – strojarsko vještačenje i vještačenje po vještaku zaštite na radu na okolnosti da li je predmetno vozilo bilo tehnički ispravno i da li se je mogla izbjeći nezgoda, uzimajući u obzir pravila i dužnosti postupanja radnika u datim okolnostima, te da se na temelju medicinske dokumentacije i zdravstvenog kartona utvrdi postojanje ranijih ozljeda ili bolesti i da li je to u uzročnoj vez sa štetnim događajem i vještačenje po vještaku medicine rada da li ranije ozljeđivanje ili bolesti mogu uzrokovati radnu nesposobnost i da li tužitelj može obavljati druge poslove.

5. Sud je tijekom postupka pribavio , pored postojeće medicinske dokumentacije, zdravstveni karton, dostavljena je dokumentacija o primanjima tužitelja, dokumentacije o radno pravnom statusu tužitelja, saslušani su zaposlenici tužitelja SU, NU, ZU, te tužitelj kao stranka, provedena su vještačenja.

6. U postupku je utvrđeno:

-svjedok SU, stručnjak zaštite na radu kod tuženog, je na ročištu predao fotografije označene brojevima 1, 2 i 3, što predstavlja odvojeni sanduk kamiona, kabina konstrukcije na kojoj je stajao sanduk i hidraulični dio vozila. Ustvrdio je da je tužitelj osposobljen za siguran način rada, te da mu je dužnost da kada uoči eventualnu nepredvidljivu radnju treba prekinuti rad jer se prilikom iskrcaja tereta može zalijepiti sanduk ili zakočiti i time ne ugrožava sebe niti drugoga i trebao je pratiti sanduk koji je istovarao teret, a u slučaju da je primijetio da je to otežano, trebao je spustiti sanduk na početni položaj, nisu mu poznate karakteristike vozila kojim je upravljao tužitelj ni to da li je tog dana vršio iskrcaj i sve slike nastale su nakon nezgode.

-svjedok NU, voditelj transporta tuženog, je ustvrdio da je došao neposredno iza nezgode, da se tužitelj nije žalio na nikakove bolove, da je mjenjač vozila bio u neutralnom položaju, da je pumpa hidraulike ostala uključena, ventil otvoren, sjediš te vozača na svojem mjestu i ležištu, sve je to poslikao i predao u tvrtci, te da na kamionu nije bilo nikakvih oštećenja i smatra da tužitelj prilikom rada ako je imao kakvih poteškoća, trebao je prekinuti rad i tužitelj se nikada nije žalio na vozilo koje je redovito prolazilo tehnički pregled.

-svjedok ZU, zaposlenik tuženog na poslovima osposobljavanja zaposlenih na rad na siguran način , nakon štetnog događaja izašao je na teren zajedno sa inspektorom zaštite na radu.

-tužitelj saslušan kao stranka, u iskazu je ustvrdio da je prošao obuku zaštite na radu i vozilo koje je dobio za vožnju nalazilo se je na deponiju i bilo je predviđeno za otpis, te kako je bio novi zaposlenik dobio je predmetno vozilo kao privremeno rješenje i s takvim vozilom je vozio 3 mjeseca, a od drugih vozača je saznao da je vozilo bilo loše, te kako nije imao izbora jer je tada bio nezaposlen, to je prihvatio ali je prijavio da kamion nije u redu, koje prigovore mu nije prihvatio šef radione Šantić, a za nedostatke na kamionu nazvao je glavnog direktora F, ustvrdivši da kamion nije za rad i tada su mu u radioni promijenili gume, popravili stranice i vozilo je poslano na pregled u tehničku radionu koji tehnički je prošao, no vozilo, s obzirom na godine starosti, može biti tehnički ispravno ali ne i mehanički jer postoji premor materijala, odnosno potrošenost što može dovesti do nepredvidivih posljedica. Kritičnog dana vozio je materijal na deponij i obavio je dvije radnje prije toga i prilikom istovara provodio je sve radnje koje su potrebite i postupak istovara pratio je preko retrovizora, koliko je bilo moguće i to samo bočne strane ali ne i zadnje. U postupku istovara podiže se kipa na kamionu usporedo s tim isteže se prednji dio kamiona, kako bi trebalo doći do otvaranja stranice i oslobađanja materijala, no do toga nije došlo i kabina se je digla više nego što je mogućem, pokušao je zaustaviti pumpu, no materijal je preuzeo svoju snagu i digao kamion u visinu 5 - 6 metara i pucanjem svih poluga, odvajanjem sanduka od šasije, kamion je pao s te visine na zemlju. Dok se on nalazio za volanom, kamion se još jednom podigao i pao na zemlju a sanduk je bio na deponiju udaljen od kamiona par metara, jer se odvojio od šasije. Osjetio je bol u kičmi, nazvao je šefa NU, i polako izašao iz kamiona. Dok je bio na terenu došao je drugi kamion auto dizalica koji je htio podići sanduk, no to nisu mogli i na taj način željeli su prikriti njegovu ozljedu na radu, te su ga jedva odvezli u Dom zdravlja a hitna ga je imobilizirala i otpremila u KBC Rijeku. Navodi da se je kamion počeo dizati a svijeća se izvlačila i nije mogao poduzeti nikakove druge radnje već je čekao što će se dogoditi. Da nije pukla poluga vrata bi se otvorila i u popravku su zavarili vrata, ni sigurnosna sajla nije mogla pomoći da zaustavi podizanje tereta od 10 tona materijala, te da je ranije pritisnuo kvačilo ne bi mogao pokrenuti kipanje.

- u vještačenju nastanka štetnog događaja, da li je vozilo kojim je upravljao tužitelj bilo tehnički ispravno, da li je postojao mehanički kvar i da li je tužitelj mogao spriječiti štetni događaj ing. Zlatko Toth, vještak za cestovni promet, ustvrdio je da na tehničkom pregledu 31.5.2016. vozilo je bilo tehnički ispravno, no prilikom tehničkog pregleda nije ispitivana, a time nije ni utvrđena ispravnost funkcije kipera, kao niti ispravnost funkcioniranja mehanizma za otvaranje stražnje stranice kamiona. Pri istovaru 3. ture i podizanju prednje strane kamiona, nije došlo do pražnjenja tovarnog sanduka i materijal je ostao u sanduku, a to upućuje da se stražnja stranica tovarnog sanduka nije otvorila. Otvaranje donjeg ruba stražnje stranice izvedeno je automatsko – mehaničko putem polužnog mehanizma, te slijedi da to automatsko otvaranje nije otvorilo ključeve na donjem dijelu stražnje stranice tovarnog sanduka. Vještak je mišljenja da je nastanak nezgode uzrokovan mehaničkim kvarom na mehanizmu za automatsko otvaranje donje strane stražnje stranice tovarnog sanduka. Nezgoda bi bila izbjegnuta u slučaju da se je prilikom istovara stražnja stranica otvorila, tada bi se tovarni sanduk mogao otvoriti i ne bi došlo do odvajanja sanduka od kamiona i njegovog pada. Do nezgode ne bi došlo da je tužitelj ranije pritisnuo papučicu kvačila i prekinuo kipanje, ali je reagirao isključivanjem kipanja kada je došlo do prevelikog dizanja prednjeg dijela kamiona u vis i tada više prekid kipanja nije zaustavio pad tovarnog sanduka. Upitno je da li je tužitelj u tim neočekivanim okolnostima, prevelikog dizanja kamiona i pored posebno pojačane pažnje mogao procijeniti trenutak da je bilo potrebno ranije isključenje kipanja. Da li se nakon prevelikog dizanja kamiona u vis, a zbog otklona tovarnog sanduka bi bilo uopće moguće spustiti sanduk vještačenjem se ne može utvrditi.

- ing. Damir Mikec, vještak za strojarstvo i zaštitu na radu, vještak je mišljenja da je do štetnog događaja došlo zbog mehaničkog kvara na vratima sanduka kamiona. Prema podacima u spisu tužitelj je poduzeo sve potrebne radnje za ispravan i siguran istovar tereta kipanjem straga, odnosno za podizanje sanduka s teretom. Sve radnje koje je tužitelj izveo postavlja se pitanje da li je prilikom izvođenja kipanja, tužitelj mogao ranije reagirati i zaustaviti podizanje hidrauličnog tovarnog sanduka s teretom , a ujedno i prednjeg djela kamiona, odnosno da li je vodio računa da posao obavlja s dužnom pažnjom, te je upitno da li je tužitelj u trenucima neočekivanog dizanja prednjeg djela kamiona mogao ranije zaustaviti podizanje hidrauličkog tovarnog sanduka i vjerojatno time spriječiti nastanak štetnog događaja. Tuženik je izradio pisanu uputu za rad na siguran način pri korištenju tovarnog sanduka na kamionu, ali nigdje ne postoji dokaz da je tužitelj dobio pisanu uputu na uvid i tuženik je tim uputama obavezan osigurati provedbu radnog postupka u skladu s pravilima zaštite na radu, istu dati radnicima da bi rizike sveo na najmanju moguću mjeru. Starost kamiona od 26 godina i vrlo vjerojatan mehanički kvar na hidrauličnom tovarnom sanduku, te ne davanje pisane upute za rad na siguran način pri korištenju hidrauličnog tovarnog sanduka, nesnalažljivost tužitelja ili neizvođenja aktivnosti kipanja s dužnom pažnjom dovela je do podizanja kabine i kamiona, pa je to sve splet okolnosti koje su dovele do štetnog događaja.

-medicinskim vještačenjem na okolnosti povreda vještaci dr.sc. Željko Boćina i doc.pr.dr.sc. RU, ustvrdili su da je tužitelj u štetnom događaju zadobio tešku tjelesnu ozljedu kompresivni prijelom prvog slabinskog kralješka sa trajnim posljedicama u vidu ukočenosti cijelog slabinskog segmenta kralježnice u jakom stupnju. Degenerativne promjene na kukovima dovele su do totalne proteze oba kuka i ne mogu se sa sigurnošću povezati sa predmetnom nezgodom, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i zdravstveni karton, su ustvrdili da nema ranijih ozljeda i da tužitelj više nije sposoban za obavljanje poslova vozača. Vještaci su utvrdili fizičke bolove jakog intenziteta 2-3 dana srednjeg, 6 tjedana, i slabog 12 tjedana. Životna aktivnost tužitelja je trajno smanjena 15 %, naruženosti nema, tuđa pomoć je bila potrebna 4 sata dnevno kroz 4 mjeseca – period imobilizacije kralježnice (održavanje osobne higijene, oblačenje, svlačenje, nabava životnih potrepština, odlazak na preglede i terapije, svakodnevni kućni poslovi i sl.), liječenje je završeno sukladno medicinskoj dokumentaciji 8/02/17. Prema kartonu nema ozljeda, bolesti slabinske kralježnice ili kukova prije štetnog događaja.

-psihijatrijskim vještačenjem po doc.dr.sc. EU, utvrđeno je da što se tiče trajnih posljedica koje su vezane za tjelesno ozljeđivanje i opisano po prethodnim vještacima, nema dodatnih trajnih posljedica na ranije utvrđeni iznos od 15 %. U slučaju uključivanja i promjena na kukovima (zbirno) vještak je utvrdio primarni strah par minuta, sekundarni strah jakog intenziteta 4 dana, sekundarni strah srednjeg intenziteta 12 tjedana, sekundarni strah slabog intenziteta 15 mjeseci, trajne posljedice sa psihijatrijske strane nema.

7. Iz priložene dokumentacije je utvrđeno:

-tuženik je tužitelju isplatio iznos od 6.250,00 kuna /829,52 eura, kao solidarnu pomoć koja se je prema isplatnim listama knjižila, ali nije ulazila u plaću, što je sukladno Kolektivnom ugovoru i to kolovoz/2016 - 2.500,00 kuna, studeni/2016 - 1.250,00 kuna, siječanj/2017 - 2.500,00 kuna.

-prosječna plaća tužitelja iznosila je 572,65 eura/4.314,67 kuna

-prema rješenju HZZO-a tužitelj se nalazio u invalidskoj mirovini prema rješenju HZMO.

8. Tijekom postupka **.**.2022. umro je tužitelj i njegov nasljednik FU nastavio je daljnji postupak.

9. Tužitelj je postavio tužbeni zahtjev nakon ovih provedenih vještačenja i zatražio je razliku invalidske mirovine koju je ostvario do razlike plaće za razdoblje siječanj 2017

– 19.11.2018, koja je iznosila 79,63 eura, a prosječna plaća je iznosila 572,65 eu ra, pa kada se oduzme razlika prosječne plaće i mirovine, dobije se razlika od 493,02 eura mjesečno a od 19.11.2018. pa do smrti invalidska mirovina je iznosila 87,80 eura, pa kada se to oduzme od prosječne plaće to iznosi 484,85 eura. Tužitelj je s osnova povrede prava osobnosti za tjelesno i duševno zdravlje, za bolove potražio iznos od 5.308,91 eura, smanjenje životne aktivnosti 7.963,37 eura, strah 1.327,23 eura, tuđu pomoć i njegu 331,81 euro, trošak odlaska liječniku i fizikalnu terapiju 265,45 eura. Tužitelju je prema dokumentaciji osiguravatelj isplatio iznos od 6.038,89 eura / 45,500,00 kuna i solidarne pomoći, te uvažavajući isplatu tužitelja po osiguravatelju, potražuje iznos od 9.157,87 eura za materijalnu i nematerijalnu štetu, kao i razliku s osnova invalidske mirovine i prosječne plaće od 32.656,52 eura po mjesečnim iznosima, sve sa pripadajućom kamatom.

10. U ovom postupku valjalo je cijeniti postavljeni tužbeni zahtjev kroz prigovore istaknute po strankama, a cijeneći i vještačke nalaze koje je sud u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne i stručne.

11. Tuženik i umješač su tijekom postupka osporili svoju odgovornost za štetu koju tužitelj tvrdi da trpi. Sud je taj prigovor otklonio kao neosnovan uz obrazloženje da je tužitelj u trenutku nastanka štetnog događaja radio kod tuženika kao vozač kamiona i ta djelatnost tuženika predstavlja opasnu djelatnost pa da stoga postoji objektivna odgovornost tuženika za štetu, a da tuženik nije dokazao da postoji doprinos tužitelja jer to proizlazi iz vještačkog nalaza vještaka prometne struke i zaštite na radu gdje je nepobitno utvrđeno da je na vozilu postojao mehanički kvar, da tuženi nije izdao pisano upozorenje za rad kamiona kipera, da je upitno da li je vozilo bilo podobno za vožnju s obzirom na starost iako je prošlo tehnički pregled, kao i da li je tužitelj u datom trenutku mogao spriječiti nastanak ove štete, a osim toga sud poklanja vjeru iskazu tužitelja na okolnosti kako se dogodio štetni događaj i da je očito tuženi prikrivao nedostatak na postojećem kamionu, te nije prihvatio niti iskaze njegovih zaposlenika.

12. U vezi takvog obrazloženja sudu valja, prije svega, ukazati na to da je čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (Nar. nov. broj 71/14., 118/14.,154/14., 94/18. i 96/18., dalje: ZZR), propisano da se za ozljedu na radu i profesionalnu bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječu od rada i da poslodavac za njih odgovara po načelu objektivne odgovornosti, dok je st. 2. istog članka određeno da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

12.1. Također, odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku određena je i odredbom čl. 111. Zakona o radu (Nar. nov. broj. 93/14., 127/17., 98/19,151722., 64/23., dalje: ZR) koji u st. 1. propisuje da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom da je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

12.2. Poslodavac koji odgovara prema kriteriju uzročnosti (objektivna ili kauzalna odgovornost) može se te odgovornosti osloboditi pod pretpostavkom iz odredbe članka 25. stavak 2. ZZR-a i podredno pod pretpostavkama iz odredbe članka 1067. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov. broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje: ZOO). Ovim je propisima iznimno, u točno određenim slučajevima, dopušteno oslobađanje poslodavca od objektivne odgovornosti. Iz sadržaja odredbe članka 25. stavak 2. ZZR-a proizlazi kako se poslodavac može osloboditi odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti u tri slučaja i to: a) ako je šteta nastala zbog više sile, b) ako je riječ o namjeri ili krajnjoj nepažnji radnika i c) ako je šteta nastala namjerom ili nepažnjom treće osobe, na što poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Poslodavac se neće moći pozivati na ekskulpacijske razloge ako je šteta posljedica obične nepažnje radnika ili treće osobe. Pri tome valja napomenuti da budući je članak 25. ZZR-a poseban (specijalan) propis, pravo poslodavca na oslobađanje od objektivne odgovornosti u konkretnom slučaju mora se prvenstveno prosuđivati kroz primjenu tog propisa, a tek podredno, zbog primjene načela lex specialis derogat legi generali, primjenjivati će se odredbe članka 1067. ZOO-a kao opći propis.

12.3. Stoga, ne postoje pretpostavke da se tuženika djelomično ili u cijelosti ekskulpira od odgovornosti za štetu koju tužitelj trpi u smislu gore rečenog. Činjenica postojanja objektivne odgovornosti poslodavaca nije sama po sebi razlog za neosnovanost prigovora doprinosa odnosno prigovora isključive odgovornosti radnika za štetu koju trpi radi ozljede na radu, iz naprijed navedenih razlog.

13. Sud je mišljenja da je za štetu isključivo odgovoran tuženik sukladno čl. 1063. i čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov. broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje: ZOO), jer da tuženik nije dokazao da postoji doprinos tužitelja, dok je visinu, do koje tužbeni zahtjev smatra osnovanim, sud utemeljio na čl. 19. st. 2., čl. 1046. i čl. 1100. tog Zakona . Okolnosti konkretnog slučaja (način nastanka štetnog događaja, vrsta liječenja, duljina i jačina pretrpljenih bolova i straha i postotak smanjenja životne aktivnosti) opravdavaju dosuđivanje pravične naknade štete u iznosu od 14.599,51 eura sukladno čl. 1103. ZOO-a.

13.1. Također, sud je, po slobodnoj ocjeni, tužitelju dosudio iznos od 331,81 eura na ime nenovčane imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoć i njegom, sa zateznom kamatom tekućom od donošenja presude do isplate, pozivom na odredbe iz čl. 1086. i čl. 1103. ZOO a, a dosudio je tužitelju i troškove koje je imao vezano uz liječenje, također po slobodnoj ocjeni, u iznosu od 265,45 eura sa zateznom kamatom tekućom od donošenja presude od isplate, pozivom na čl. 1093. st. 2. i čl. 1103. ZOO a. 13.2. Tužitelj je priznao da mu je osiguravajuća kuća isplatila 6.038,89 eura, a iz dokumentacije tuženog je utvrđeno da je tužitelju isplaćena i solidarna pomoć u iznosu od 829,52 eura i to ukupno čini 6.868,42 eura, pa uzimajući u obzir sve te razlike tužitelju pripada naknada u iznosu od 8.328,35 eura, te kako tuženi nije osporio izračun razlike plaće i mirovine, pripada mu i ova razlika od 32.656,52 eura.

14. Stoga je tužitelju priznata naknada štete materijalna i nematerijalna šteta u iznosu od 828,35 eura sa pripadajućom kamatom od dana podnošenja tužbe (od 30.5.2019) pa do isplate, te naknada razlike plaće u odnosu na invalidsku mirovinu u iznosu do 32.656,52 eura sa pojedinim mjesečnim iznosima od dospijeća do isplate a odbijen je u djelu tužbenog zahtjeva od 829,52 eura (solidarna pomoć), te pripadajući trošak postupka.

15. Tužitelj je zatražio trošak postupka i trošak mu pripada odredbom članka 154. u svezi članka 155. ZPP-a i to troškovi koji su bili nužni za ovaj postupak i tužitelj je bio zastupan u osobi odvjetnika pa je trošak odmjeren prema Tarifi o naknadi i nagradi za rad odvjetnika.

15.1. Tužitelju je priznato sastav tužbe Tbr. 7/1, zastupanje na pet ročišta (18.11.2019., 9.12.2019., 2.6.2020., 29.10.2025. i 1.9.2026.) Tbr. 9/1, sastav deset podnesaka (13.11.2019., 8.2.2021., 24.2.2021., 4.5.2021., 8.11.2021., 21.7.2022., 12.2.2024., 12.3.2024., 16.10.2025. i 12.2.2026.) Tbr.8/2, trošak (pet vještaka) u iznosu od 1.750,86 eura, pristojba na tužbu 464,60 eura, pristojba na presudu 464,60 eura ili ukupno 22.680,06 eura, na koji iznos je priznata zakonska zatezna kamata od dana objave presude.

16. Stoga je presuđeno kao u izreci presude.

U Ogulinu 29. rujna 2026.

S u d a c

Mima Mrvoš

Uputa o pravnom lijeku

1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

Dostaviti:

1. Odvj. Mate Burazin, Karlovac

2. GP Krk d.d. Krk, Stjepana Radića 31

3. OD Mađarić & Lui, d.o.o. Zagreb,