Poslovni broj: Us I-1944/2025-9

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje Tamare Taraš, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice RM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Mladen Kuzmanić, odvjetnik u Splitu, Zoranićeva 1, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, radi odbijanja potvrđivanja elaborata, nakon javne rasprave zaključene 28. kolovoza 2026. u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 28. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/25-07/231, URBROJ: 541-11/5-25-2 od 15. srpnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-07/25-07/231, URBROJ: 541- 11/5-25-2 od 15. srpnja 2025. odbijena je žalba PM, dipl. ing. geod. (Geodetski zavod d.d. Split), izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Omiš, KLASA: 932- 06/24-02/740, URBROJ: 541-28-02-01/1-25-4 od 20. ožujka 2025., kojim je odbijeno potvrđivanje elaborata izrađenog za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], za naručitelja UM iz [adresa].

2. Protiv osporenog rješenja tuženika pravodobno je tužbu podnijela UM, naručiteljica predmetnog geodetskog elaborata, za koju je u spisu tuženika priložena generalna punomoć za zastupanje IM, upisanog zk vlasnika, koja je kod ovog suda zaprimljena pod gornjim poslovnim brojem 29. srpnja 2025. U tužbi tužiteljica iznosi utvrđenja tuženika, odnosno razloge odbijanja potvrđivanja predmetnog geodetskog elaborata, te ističe kako je tuženik pogrešno utvrdio da zemljišnoknjižna čestica na terenu ne postoji, jer je upisana kao pašnjak, te ističe kako je predmetna čestica omeđena međaškim znakovima i na terenu postoji, a na koje okolnosti predlaže izvršiti očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika, te saslušati tužiteljicu. Nastavno ističe kako je pozivanje na upis kulture pašnjaka u centru grada apsurdno, budući da nemarom katastra i zemljišnika sve neizgrađene čestice u zemljišnoj knjizi imaju kulturu koju je upisala Austro-Ugarska prilikom formiranja zemljišne knjige i katastra prije preko 100 godina. Nadalje, ističe kako je i utvrđenje tuženika da se od jedne zk čestice formiraju dvije katastarske čestice dvorišta pogrešno, budući da je preklopom mape katastra i mape zemljišnika, razvidno kako zemljišnoknjižna (dalje: zk) kat. čest. [katastarska čestica] leži preko (južnog) dijela kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Stoga, da nije moguće formiranje jedne jedinstvene čestice, već je potrebno čestice 1133 i 1134 cijepati na čestice 1133/1/2 i 1134/1/2, s time da zk kat. čest 449/6 leži upravo preko novo formiranih kat. čest. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], dok bi drugačije cijepanje bilo protivno Pravilniku o geodetskim elaboratima („Narodne novine“, broj 59/18, dalje Pravilnik). Zaključno, a u odnosu na činjenično utvrđenje da zk površina i površine novih čestica odstupaju za 34 m2, ističe kako je i navedeno posljedica nemara zemljišnika i katastra. Pojašnjava kako je prilikom formiranja javnog puta koji leži na kat. čest 3816/23/7 a koje su formirane nakon upisa površine zk kat. čest 449/6 došlo do cijepanja zk kat. čest 449/6 na terenu, koja nije uplanjena u zemljišne knjige, te ta zk čestica u katastru ni danas ne postoji. Citira odredbu članka 34. Pravilnika te ističe kako zk čestica na terenu stvarno postoji, ima valjani zk izvadak, pa pogrešno utvrđene činjenice od strane tuženika čak i da su točne, ne mogu biti odlučne za odbijanje prijedloga. Nadalje, navodi kako je postupanje tuženika u cijelosti protivno Ustavu Republike Hrvatske, te pojašnjava kako su predmetne nekretnine oduzete od prednika tužitelja za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, radi izgradnje magistrale, a dio koji nije priveden svrsi je vraćen kao zk čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Ta čestica kako je reambulacijom u cijelosti brisana te „utopljena“ u susjedne parcele 1133 i 1134, K. O. [katastarska općina]. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, te potražuje trošak upravnog spora.

3. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4. Podneskom od 15. lipnja 2026. tužiteljica je izvijestila sud kako u trenutku podnošenja zahtjeva nije bilo moguće izraditi elaborat provedbe rješenja uz poziv na odredbe Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine za neizgrađeno građevinsko zemljište, budući da na kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] postoje objekti. Stoga je predmetni elaborat jedino moguće izraditi na način kako je izrađen i predan nadležnom tijelu.

5. U sporu je održana rasprava 20. svibnja 2026. i 28. kolovoza 2026., čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS) dana mogućnost izjašnjavanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka, te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a održana bez prisutnosti tuženika.

6. Opunomoćenik tužiteljice je popisao trošak prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23, dalje Tarifa) na ime sastava tužbe, te zastupanja na raspravi od 20. svibnja 2026. i 28. kolovoza 2026., svaka radnja 500 bodova, ukupno 1500 bodova, sve uvećano za vrijednost PDV-a od 25 %.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaze čitanjem i pregledavanjem dokumentacije sadržane u sudskom spisu, te je pregledana i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Ostale dokaze sud pozivom na odredbu članka 49. stavak 3. ZUS-a nije provodio, budući da je činjenično stanje utvrđeno u provedenom upravnom postupku, dostatno za odluku u ovoj upravnoj stvari.

8. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

9. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

10. Iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je predmetni upravni postupak pokrenut zahtjevom PM iz Geodetskog zavoda d.d. sa sjedištem u [adresa], kao ovlaštenog geodetskog izvoditelja, za pregled i potvrđivanje geodetskog elaborata broj 66/24 „Split, 05.11.2024.“, za k. č. [katastarska čestica], te zk č. 449/6, sve K. O. [katastarska općina], koji je kod prvostupanjskog tijela zaprimljen 20. prosinca 2024. Pregledom elaborata utvrđeno je kako je isti za potrebe provođenje promjena u katastru zemljišta izrađen u svrhu ispravljanja podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

11. Prema odredbi članka 89. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 112/18 i 39/22) nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta. Prema stavku 2. istog članka, nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu iz st. 1. ovog članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.

12. Odredbom članka 91. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina je propisano da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

13. Sadržaj i oblik geodetskih elaborata te način njihove izrade, pregledavanja i potvrđivanja propisani su odredbama Pravilnika, te se mogu upotrebljavati u svrhu i za potrebe za koju su izrađeni kada su potvrđeni od strane katastarskog ureda (članci 1. i 5.).

14. Odredbom članka 6. stavak 1. točka 21. Pravilnika propisano je kako geodetski elaborati mogu biti izrađeni u svrhu ispravljanja podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije.

15. Prema odredbi članka 33. Pravilnika geodetski elaborati za ispravljanje podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije izrađuju se u svrhu ispravljanja propusta koji su nastali prilikom provođenja katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije, izrade katastarskog operata ili u okviru izrade i provođenja pojedinih elaborata (stavak 1.); geodetskim elaboratom za ispravak katastarskog plana otklanjaju se tehnički propusti koji su nastali prilikom izrade nekog elaborata ili prilikom provođenja promjena na katastarskom planu (stavak 2.); geodetskim elaboratom za ispravak katastarske izmjere ili tehničke reambulacije otklanjaju se tehnički propusti koji su nastali prilikom provođenja katastarskih izmjera ili tehničkih reambulacija (stavak 3.).

16. Odredbom članka 34. u stavku 1. Pravilnika je propisano kako se na području katastarskih općina za koje se vodi katastar zemljišta, a za koje se zemljišne knjige vode prema podacima katastarskog plana koji više nije službeni dio katastarskog operata, geodetskim elaboratom za ispravljanje katastarske izmjere može predložit i evidentiranje u katastarskome operatu onih katastarskih čestica koje su evidentirane samo u zemljišnoj knjizi pod uvjetom da te čestice stvarno postoje na terenu.

17. Odredbom članka 80. stavak 1. Pravilnika je propisano kako je katastarski ured dužan, u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva za pregledavanje i potvrđivanje elaborata isti pregledati i potvrditi ili dati pisane primjedbe na njega i zaključkom odrediti rok za uklanjanje utvrđenih nedostataka.

18. Prema članku 81. stavak 1. Pravilnika ako osoba koja je izradila elaborat ne postupi po zaključku iz članka 80. ovoga Pravilnika ili u ostavljenom roku ne vrati elaborat na ponovno pregledavanje i potvrđivanje, zahtjev iz članka 79. ovoga Pravilnika će se odbiti o čemu će se obavijestiti i investitor izradbe elaborata.

19. Odredbom članka 82. Pravilnika je propisano što se utvrđuje u okviru pregledavanja elaborata.

20. Prvostupanjskim rješenjem, potvrđenim osporenim rješenjem tuženika, odbijeno je potvrđivanje predmetnog geodetskog elaborata, uz obrazloženje u bitnom da izvoditelj nije postupio po zaključku prvostupanjskog tijela od 6. veljače 2025., a kojim je utvrđen nedostatak elaborata, odnosno da je elaborat izrađen protivno Pravilniku, budući da zk čestica u zemljišnim knjigama predstavlja pašnjak površine 188 m2, a u elaboratu se na istoj predlaže promjena načina uporabe i površine (dva dvorišta s površinom od 154 m2), te se ista prijavljuje u katastarskom operatu na dvije katastarske čestice koje po obliku, načinu uporabe i površini ne odgovaraju zk k. č. [katastarska čestica], a međe u elaboratu ne predstavljaju čvrste međe (zid, podzid, suhozid) kojim bi se dokazalo stvarno postojanje čestice na terenu. Tuženik ističe kako prihvaća utvrđenje prvostupanjskog tijela, budući da nije vidljivo da novoformirane čestice stvarno postoje na terenu, a što je pretpostavka iz članka 34. Pravilnika.

21. Sud prihvaća obrazloženje tuženika kao pravilno i zakonito.

22. U konkretnom slučaju nije sporno kako je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik zk k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], pašnjak u površini od 188 m2, upisan IM za cijelo, suprug naručiteljice predmetnog elaborata, za koju je priložena Generalna punomoć.

23. Iz Identifikacije čestica izdane od strane Područnog ureda za katastar nekretnina Omiš, koja prileži elaboratu proizlazi kako predmetna zk čestica čini dio k. č. [katastarska čestica] i dio k. č. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina]. Predmetnim elaboratom je predložena parcelacija: k. č. [katastarska čestica], površine 576 m2, u podčestice k. č. [katastarska čestica] u površini od 449 m2 (kuća 120 m2, dvorište 251 m2 i zgrada 78 m2) i 1133/2 u površini od 129 m2, dvorište; te k. č. [katastarska čestica], površine 539 m2, u podčestice 1134/1 u površini od 514 m2 (kuća 126 m2, dvorište 354 m2 i zgrada 34 m2) i 1134/2 u površini od 25 m2, dvorište . Nadalje, pregledom kopije katastarskog plana - predloženo novo stanje je razvidno kako je predmetna zk čestica predstavljala novoformiranu k. č. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], u površini od 154 m2, dakle, 34 m2 manje od upisane površine u zemljišnoj knjizi.

24. Iz Tehničkog izviješća elaborata proizlazi kako je geodetski elaborat izrađen na osnovi članka 33. stavak 3. Pravilnika, jer predmetna zk čestica 449/6 nije evidentirana u svojim granicama kako se koristi na terenu, a koristi se kao dvorište. Kao osnova za izradu elaborata kako su priloženi podaci iz arhivske dokumentacije za zk čest. 449/6 na kojima je ista vidljiva na skici premjeravanja i prijavnom listu iz 1966., te koja pokazuje kako je tada izgledala predmeta čestica prije izmjere čijim propustom da je „utopljena“ u dvije katastarske čestice. Stoga, te obzirom da kao takva nije provedena u katastru zemljišta, kako se pristupilo provedbi elaborata, gdje se predmeta zk čestica u svom stvarnom obliku i površini evidentira na dvije katastarske čestice, a što kako potvrđuje identifikacija, koje se koriste kao dvorište, a što odgovara stvarnom stanju na terenu. Predmetnim elaboratom, osim promjene površine, predlaže se i promjena načina uporabe zemljišta.

25. Iz Izviješća o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju iz geodetskog elaborata, te iz Skice izmjere, proizlazi kako su za obilježavanje lomnih točaka međa i drugih granica korišteni željezni klinovi pokraj kojih je crveno ispisan broj točke (1-13).

26. Iz navedenog je razvidno kako zk čestica ima površinu od 188 m2, a način uporabe je pašnjak, kako na terenu nema prepoznatljivih međa stare čestice , odnosno kako međe na terenu ne predstavljaju čvrste međe (zid, podzid, suhozid) , kako oblik i površina zk čestice ne odgovaraju stanju dviju katastarskih čestica [katastarska čestica], kako je elaboratom predviđena parcelacija predmetnih katastarskih čestica, a sve kako bi se od dijelova tih čestica formirala predmetna zk čestica.

27. Dakle, nesporno je utvrđeno kako predmetna zk čestica koja je evidentirana u zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina], po svom obliku, površini i načinu upotrebe stvarno ne postoji na terenu, pa nema mjesta ispravljanju katastarske izmjere, odnosno evidentiranju predmetne zk čestice u katastarskom operatu. Naime, odredbom članka 34. stavak 1. Pravilnika dopušta se evidentiranje čestice koja postoji samo u zemljišnoj knjizi, ali pod uvjetom da stvarno postoji na terenu, a što nije slučaj u konkretnoj upravnoj stvari.

28. Slijedom iznijetog, ocjena je ovog suda kako osporenim rješenjem tuženika, uz obrazloženje koje je njime dano nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice , dok prigovori tužiteljice nisu osnovani, te nisu od utjecaja na drugačiju odluku ovog suda .

29. Stoga je sud pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

18. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a, kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora. Stoga je, a kako je tužiteljica izgubila spor u cijelosti, odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

U Splitu, 28. rujna 2026.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. UM iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Mladen Kuzmanić, odvjetnik u Splitu, Zoranićeva 1

2. Državna geodetska uprava, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20

3. u spis