REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Stalna služba u Imotskom

Ante Starčevića 23

. Poslovni broj: P-219/2026-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, po sutkinji ovog suda Sanji Vrgoč, u pravnoj stvari tužitelja: 1. HU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. TU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanih po punomoćnici Matei Burazin Lončar, odvjetnici u Imotskom, Kralja Zvonimira 54 protiv tuženika: 1. PU pok. ŽU, [adresa], 2. ŽU pok. OU, [adresa], 3. EU, [adresa], 4. OU pok. FU, 5. JU pok. FU, 6. GU pok. FU, 7. HUC, 8. TUC, 9. PUC, 10. ŽUC, 11. BU, 12. HUC, 13. RU pok. H, 14. MU pok. T, 15. SU ž. P, 16. FU pok. OU, 17. DU pok. OU, 18. OUC, 19. EUC, 20. OU pok. FU, 21. JU pok. FU, 22. IU pok. FU, 23. FUC pok. FU, 24. JUC ud. FU, 25. AU, 26. ZU, 27. ŠU pok. H, 28. GUC, tuženici od 1.-28. odsutni i nepoznata boravišta, zastupani po privremenoj zastupnici Silviji Đerek Matković, odvjetnici u Imotskom, Blajburška 9 i tuženika 29. Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Stalna služba u Makarskoj, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 1. rujna 2026, dana 28. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da su tužitelji 1. HU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. TU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] suvlasnici i to svaki za ½ nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] u pov. od 163 m2, č. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] u pov. od 83 m2, č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] u pov. od 362 m2, d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] u pov. od 82 m2 i d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] u pov. od 78 m2, ukupne površine 768 m2, sve k. o. [katastarska općina] sve prikazano u nalazu i mišljenju vještaka za gedoeziju Perice Puljića, od 16.7.2026. godine slovima A-B-C-D-A, koji nalaz i mišljenje čini sastavni dio ove odluke, a koja će nekretnina nakon izrade parcelacijskog elaborata nositi novoformiranu oznaku, pa su s toga tužitelji ovlašteni zatražiti i ishoditi uknjižbu prava suvlasništva nad predmetnom nekretninom na svoja imena, uz istodobno brisanje imena tuženika ili pak tereta u njihovu korist.

Obrazloženje

1. Tužbom zaprimljenom pred ovim sudom 19. veljače 2026., tužitelji 1. HU i 2. TU naveli su da su suvlasnici i suposjednici nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] u pov.od 163 m2, č. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] u pov. od 83 m2 č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] u pov. od 362 m2 , d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] u pov. od 82 m2 i d. č. zem. [katastarska čestica] Z.U. 311u pov. od 78 m2 , ukupne površine 768 m2 , sve k. o. [katastarska općina] kako je prikazano na skici izmjere koja je izrađena od strane geodeta NU, od 13.rujna 2025.godine slovima A1-B1-C1-D1-E1-F1-G1-H1-A1. Navode i da su tužitelji predmetnu nekretninu stekli temeljem nasljedstva iza svog oca sada pok. VU i to sve temeljem Rješenja o nasljeđivanju posl.broj O-4663/17, a on temeljem Kupoprodaje od Sonje UU i to sve temeljem Kupoprodajnog ugovora posl.broj OV-4875/11. Ističu i da je predmetna nekretnina je od davnina u posjedu i vlasništvu tužitelja i njegovih prednika, te ih nitko nikada nije ometao u njihovom izvanknjižnom vlasništvu i posjedu predmetne nekretnine. Pojašnjavaju da je predmetna nekretnina je u cijeloj svojoj površini omeđena jasnim međašnim znacima, te ista u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom. Nadalje navode da je u zemljišnim knjigama nad dijelom predmetne nekretnine upisana je RH i to u odnosu na d. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i pored činjenice što predmetna nekretnina u naravi ne predstavlja vlasništvo RH, već je predmetna nekretnina u posjedu i vlasništvu tužitelja, a da RH nikada nije polagala bilo kakva prava nad predmetnom nekretninom. Tužitelji navode i da imaju pravni interes za sređivanjem zemljišnoknjižnog stanja.

1.1. U prilog svojih tvrdnji i činjeničnih navoda tužitelji su u spis dostavili zk izvatke koji se odnose na predmetne nekretnine, skicu izmjere koju je izradio NU,mag.ing.geod et geo. inf dana 13. rujna 2025., Kupoprodajni ugovora sklopljen između BUC i ĐU dana 3. lipnja 2011.godine, ovjeren pod poslovnim brojem OV-4875/11, Rješenje o nasljeđivanju posl.broj O-4663/17 iza smrti pok. ĐU (Jure) od 21. studenog 2017.

1.2. Tuženicima označenim u uvodu ove presude 1-28., kao odsutnima i nepoznata boravišta sud je na temelju članka 84. st. 1. i st. 2. toč. 4. Zakona o parničnom postupku(„Narodne novine“ broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje u tekstu ZPP) postavio privremenu zastupnicu Silviju Đerek Matković, odvjetnicu u Imotskom, Blajburška 9, što je objavljeno u Narodnim Novinama RH, oglašeno na e-oglasnoj ploči suda i o čemu je obaviješten Hrvatski zavod za socijalni rad u Imotskom kao organ starateljstva i koja privremena zastupnica navedenih tuženika je u odgovoru na tužbu, u bitnom navela, da se prihvaća privremenog zastupanja tuženika te je za iste, opreza radi, osporila navode iz tužbe i tužbenog zahtjeva. Nije se protivila provođenju predloženih dokaza.

1.3. U tužbi se nadalje navodi kako su se tužitelji obratili nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora u smislu čl. 186 a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje u tekstu ZPP) ali da je isti odbijen.

2. U odgovoru na tužbu tužena Republika Hrvatska (listovi 38-39 spisa) protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu.

2.1. Dalje se u odgovoru na tužbu ističe da tužitelji svojom tužbom ne navode i ne dokazuju pravno relevantne činjenice i to, tko su bili njegovi prednici (točno opisan pravni slijed), kad su dosjeli, kada su stupili u posjed predmetne nekretnine, kakva je bila kvaliteta posjeda tužiteljevih prednika, postoji li kontinuitet posjeda, je li vlast tužiteljevih prednika na predmetnim nekretninama trajala kroz zakonom propisano vrijeme, na koji način su pravni efekti posjedovanja prešli na tužitelja . Navodi da je vidljivo da je predmetna tužba pravno neosnovana.

3. Odredbom članka 7. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu izložile samo ako posumnja da stranke idu, zatim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati, ako zakonom nije drugačije određeno.

3.1. Tužbeni zahtjev je osnovan.

4. Sud je u dokaznom postupku pročitao i pregledao dokumentaciju navedenu u točki 1.1. obrazloženja ove presude, obavljen je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Perice Puljića, saslušani su svjedoci ĆU, CU i ČU, te je pročitan je dopis- izjava ZU zaprimljena na sudu 14. srpnja 2026., pročitan je nalaz i mišljenje vještaka Perice Puljića od 16. srpnja 2026., pregledana je skica izmjere, fotografije i popis posjednika kao prilog pisanom nalazu i mišljenju (listovi 76-83 spisa).

5. Prema pisanom nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića, utvrđeno je da je predmet spora, nekretnina u zaseoku Gornja Zečevina. Radi se o kući anagrafske oznake Gornja Zečevina 3, garaži, pomoćnom objektu i dvorištu. Položena je sjeveroistočno od ulice. Sastavni dijelovi nekretnine u k. o. [katastarska općina] prikazani su u slijedećoj tablici:

A-B-C-D-A

[katastarska čestica]

163 m²

[katastarska čestica]

83  m²

[katastarska čestica]

362 m²

dio č. zem. [katastarska čestica] m²

[katastarska čestica]

78 m²

UKUPNO

768 m²

Granice nekretnine definirane su na slijedeći način:

- Sjeverozapadna međa je betonski zid koji pripada nekretnini i suhozid koji ne pripada nekretnini od točke A do točke B.

- Sjeveroistočna međa je određena suhozidom i kamenim međašnim oznakama od točke B do točke C.

- Jugoistočna međa je određena suhozid i kamenim međašnim oznakama od točke C do točke D.

- Jugozapadna međa je rub ceste od točke D do točke A.

6. Nije sporno da su u zemljišnoj knjizi zk odjela u Imotskom, a prema izvacima iz zemljišne knjige kao su/vlasnici upisani tuženici od 1-29.

7. Tužitelji tvrde da su vlasništvo predmetne nekretnine stekli temeljem nasljedstva iza svog oca sada pok. ĐU i to sve temeljem Rješenja o nasljeđivanju posl.broj O-4663/17, a on temeljem Kupoprodaje od Sonje UU i to sve temeljem Kupoprodajnog ugovora posl.broj OV-4875/11. Ističu i da je predmetna nekretnina je od davnina u posjedu i vlasništvu tužitelja i njegovih prednika, te ih nitko nikada nije ometao u njihovom izvanknjižnom vlasništvu i posjedu predmetne nekretnine. Dakle, tužitelji navode su stekli nekretnine koje su predmet ovog postupka nasljeđivanjem, prije njih otac kupoprodajom te u konačnici i temeljem dosjelosti, posjedovanjem iste kroz zakonom određeno vrijeme, osobno i putem svojih pravnih prednika, pa je valjalo je utvrditi u ovom postupku jesu li tužitelji i njihovi pravni prednici uistinu od davnina u posjedu predmetne nekretnine.

8.1. Saslušani svjedoci se u svojim iskazima nadopunjuju i preklapaju, te potvrđuju navode tužitelja 1. i 2 da su nekretnine, odnosno nekretnina koja je predmet spora i u granicama pokazanim na licu mjesta od davnina bile u posjedu prednika tužitelja. Dakle, u vlasništvu BUC i ranije njezinih prednika, a nakon kupoprodaje njihovog oca nasljeđivanjem u posjedu i vlasništvu samih tužitelja. Prema iskazima svjedoka prednike tužitelja, u načinu posjedovanja i korištenja nekretninom , odnosno u manifestiranju vlasničkih prava na nekretnini, nije nitko nikada ometao.

8.2. Svjedoci su potvrdili navode tužitelja 1. i 2 iz tužbenog zahtjeva. Svjedok KU, rođak tužitelja 1. i 2., u bitnom je naveo, da mu je poznato da je BUC bila nasljednica ove nekretnine koju je stekla od oca Ž i majke JUC, koju su zvali su O. Navodi da je LU je rođena 1947. te da je umrla je prošle godine. Dok su roditelji od HI bili živi oni su obrađivali nekretninu, te da nema koje kulture nije bilo, duhan, loza, pšenica. Ž, odnosno otac od TI je nekretninu stekao od svoje obitelji. LU im je bila jedina kćer. Poznato mu je da je LU imala druge imovine i govorila je da će prodati ovu nekretninu , nije bilo sporno da je to njena nekretnina. Ističe i da su se njena djeca složila da im to ne treba. Imala je 3 sina. LU je prodala nekretninu VU i ČU, roditeljima tužitelja. Kad je prodano tu je bila ruševina, konobica, kužina, sobice, drvene skale koje su propale te su tu dalje gradili ĐU i ČU. Prodavateljica je i kasnije dolazila u posjet gledati kako se obnavlja kuća. Tužitelj 1 je jedini brat u obitelji i ima 3 sestre ŠU, TU i E. Poznato mu je da TU polaže pravo na ovu nekretninu kao i tužitelj HU dok su druge dvije sestre dobile druge nekretnine u blizini. Navodi i da nitko nikad nije ometao tužitelje u posjedu ove nekretnine ni od obitelji ni od državnih vlasti. Ističe i da je od ceste je nekretnina bila ograđena suhozidima. Tu gdje je novi asfalt je bio put, a zid je bio od granice istoka, od mejaša susjeda do susjeda na zapadu, odnosno do njega, te da su oni jedine tri kuće povrh puta. PI na istoku, on na zapadu, tužitelji u sredini. Naveo je i da su vlasnici sjevernije položene nekretnine su također tužitelji. Ističe i da je sve je podijeljeno, te da se zna točno gdje je koji i čiji kamenčić.

8.3. Svjedokinja ČU, majka tužitelja 1 i 2., u bitnom je navela da joj je poznato da je BUC predmetnu nekretninu naslijedila od svojih roditelja Ž i JUC, kako su je zvali O. Ističe da je LU, živjela u [adresa], tamo se udala. Imala je tri sina. LU se ranije prezivala ČU. Nekretninu je prodala njenom suprugu VU. Zna da je LU bila jedinica i nitko drugi nije polagao pravo na tu nekretninu niti je itko ometao nju ili njenu obitelj, a ni njih u posjedu. Dok joj je muž bio živ bili su dosta tu, radili, klesali, a sad je bolest odvela više u Split. Ima četvero djece HU, TU, ŠU i E. ŠU i E su rekle da bi uzele zemlju u blizini ove, a TU i HU bi uzeli ovu nekretninu i ja ona se s time složila no da ja ima pravo dolaziti i odlaziti dok je živa. Navodi i da je nekretnina njihova zajednička, a kad HU izgradi kat on može gore, a kćer dolje. Suglasna je tim da je ova nekretnina od HU i TU, a da su njene druge dvije kćeri ŠU i E vlasnice nekretnina u blizini. Ističe i da ih nitko nikada nije ometao, odnosno sa su svi govorili da je to od VU i ČU, te da je od ceste je ova nekretnina bila ogađena velikim suhozidom.

8.4. Svjedok ZU u dopisu kojeg je dostavio ovome sudu 14. srpnja 2026., u bitnom je nabrojao čestice zemlje koje predstavljaju predmet spora u ovoj pravnoj stvari te je naveo da su iste u stvarnom vlasništvu HU, tužitelja 1. Isto tako, naveo je da boluje od Parkinsonove bolesti te da je onemogućen doći na ročište.

8.5. Svjedokinja CU, ujna tužitelja 1 i 2., u bitnom je navela da joj je poznato što je predmet spora. Tu je došla 1979., te je tu živjela sam tu 7,8 godina. Ž i kako su je zvali F, su također tu živjeli i imali su kuću, vrt, su stanje iznad kuće. Tu su bila velika kamenja, kokošinjac. Oni s nikim nisu bili u sukobu. Njihova kćer BUC se udala u Slivno, a živi u [adresa]. Ona je dolazila ocu jer je majka umrla prije oca i ona je naslijedila oca. Nije bilo drugih nasljednika. Do prodaje je došlo kad su LU roditelji umrli. BUC je imala tri sina te su njena djeca su rekla da nemaju ništa protiv da ona proda svo imanje VU. Nakon te prodaje počeli su radovi bagerima. Rušili su kokošinjac, sve se to ravnalo, ostala je samo dimna kuhinja. Najviše je tu radio pok. ĐU, njen muž, pok. J, susjed. Tu nije radila građevinska firma nego su se svi međusobno pomagali. Navela je i da nitko nikada ni VU ni BUC ni njene roditelje prije nije ometao u posjedu niti dolazio govoriti da to ne bi bilo njihovo. Nitko nikada ni od državnih vlasti nije dolazio i govorio da to ne bi bilo njihovo, nitko ih nije ometao. Navela je da su ĐU nasljednici koliko joj je poznato njegova supruga, kćer TU, sin HU. Ne zna detalje njihove podjele, no nije joj poznato da bi bilo ikakvih problema među njima, jer je uvijek tu bila sloga i sve je bilo u redu i dan danas je tako. Navodi da ĐU ima još dvije kćeri, a koliko ona zna one su uzele neki komad zemlje niže na cesti gdje će kasnije raditi kuću, a TU i HU dijele ovo što je predmet spora.

9. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka što je propisano odredbom članka 8. ZPP - a.

10. Sud je u cijelosti prihvatio prethodno analizirane navode saslušanih svjedoka, a isto tako navodi saslušanih svjedoka na okolnosti posjedovanja, stjecanja i korištenja predmetne nekretnine identični su navodima iz tužbenog zahtjeva, te nisu u suprotnosti ni s drugim izvedenim dokazima, a sukladno utvrđenim činjenicama po izvedenim dokazima i utvrđenjima suda. Nedvojbenim je utvrđeno da su prednici tužitelja od davnina bili u posjedu sporne nekretnine.

11. Tužitelji u tužbi tvrde da su predmetnu nekretninu u posjed stekli nasljeđivanjem iza smrti temeljem nasljedstva iza svog oca sada pok. ĐU i to sve temeljem Rješenja o nasljeđivanju posl.broj O-4663/17, a on temeljem Kupoprodaje od Sonje Anke BUC i to sve temeljem Kupoprodajnog ugovora posl.broj OV-4875/11., ali u konačnici da su nekretnine stekli dosjelošću, posjedovanjem iste kroz zakonom određeno vrijeme, osobno i putem svojih pravnih prednika.

11.1. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Da bi se faktična vlast na stvari tj. samostalni posjed mogao na temelju zakona pretvoriti u pravo vlasništva potrebno je da ona dovoljno dugo neprekidno traje. Tako je odredbom članka 160. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje u tekstu: ZV) propisano kako vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (članak 160. stavak 2. ZV-a).

11.2. Odredbom članka 159. stavak 2. ZV-a je određeno kako samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit istinit i pošten, stječe vlasništvo te nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed bar pošten stječe je u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka (st. 4).

11.3. Dosjelošću se može u pravo vlasništva pretvoriti jedino samostalan posjed stvari koji znači takvu posjednikovu faktičnu vlast na stvari čiji je sadržaj takav da posjednik stvar - nekretninu posjeduje kao da je njezin vlasnik, dakle, ne priznajući ičiju višu "privatnu" vlast na toj stvari.

12. Dakle, provedenim dokazima tijekom postupka utvrđeno je da su tužitelji osobno i po svojim prednicima posjedovali spornu nekretninu više od 40 godina, da je posjed tužitelja zakonit, istinit i pošten pa su tužitelji dosjelošću stekli vlasništvo sporne nekretnine, neprekidnim posjedovanjem nekretnine unazad najmanje 40 godina, sukladno odredbi članka 159. stavka 4. ZV-a.

12. 1. Konkretnije, provedenim dokazima tijekom postupka utvrđeno je da je prednica tužitelja BUC, osobno i po svojim prednicima posjedovala spornu nekretninu upravo u ovom opsegu naznačenom u tužbenom zahtjevu, da je posjed tužitelja zakonit, istinit i pošten te je prednica tužitelja dosjelošću stekla vlasništvo sporne nekretnine, neprekidnim posjedovanjem nekretnine unazad najmanje 40 godina, sukladno odredbi članka 159. stavka 4. ZV-a.

13. Dakle, kad se uzmu u obzir svi gore navedeni dokazi i utvrđene činjenice, dođe se do zaključka da su tužitelji u posjedu predmetne nekretnine putem svojih prednika, odnosno da su istu stekli nasljeđivanjem iza smrti svog oca ĐU i to sve temeljem Rješenja o nasljeđivanju posl.broj O-4663/17, a on temeljem Kupoprodaje od BUC i to sve temeljem Kupoprodajnog ugovora posl.broj OV-4875/11., prodavateljica BUC rođena oko 1947, je stekla nekretninu od svojih roditelja, a oni od svojih prednika. S obzirom na to da se posjed smatra zakonitim, samostalnim i poštenim, a u konkretnom slučaju je riječ o naslijeđenom posjedu, a te predmnjeve nisu oborene u ovom postupku, to je očito da bi u konkretnom slučaju bili ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Stoga, ovaj sud je utvrdio da tužitelji imaju osnove ustati tužbom naspram tuženika kao vlasnika a pozivom na odredbu članka 130. stavka 1. ZV-a kojom je propisano da tko stekne pravo vlasništva nekretnina na temelju zakona je ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

14. Isto tako, zahtjev za promjenu uknjižbe prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi može se postaviti samo prema onoj osobi koja je upisana kao vlasnik na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi sukladno odredbi članka 40. Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, broj 63/19, 128/22, dalje: ZZK) odnosno odredbi članka 45. ZZK-a.

23. Slijedom navedenog, tužitelji 1. 2. su postali vlasnici, odnosno stekli su vlasništvo predmetne nekretnine upravo onako kako je to opisano u tužbenom zahtjevu, pa je sud zbog svega prethodno navedenog i utvrđenog držao u cijelosti osnovanim tužbeni zahtjev i tužbeno traženje tužitelja 1. i 2. spram označenih tuženika 1.-29. , te u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja 1. i 2. i o istom odlučio kao u izreci ove presude.

25. Tužitelji nisu popisali troškove postupka pa sud o istima nije odlučivao.

Imotski, 28. rujna 2026.

Sutkinja

Sanja Vrgoč

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA

1. tužiteljima 1. i 2. – po punomoćnici

2. zz tuženika 29.

3. pz tuženika 1-28.

4. u spis

Na znanje:

- ZU, [adresa]