Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: P-1402/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Sonji Miljak, u pravnoj stvari tužitelja ČC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćnici Ani Jurić Šimićev, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika Grada Zadra, Narodni trg 1, Zadar, OIB: 09933651854, zastupan po gradonačelniku GC, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave dana 14. rujna 2026. u prisutnosti tužitelja osobno i s punomoćnicom i punomoćnika zz. tuženika, te objave 28. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj ČC, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo vlasništva na realnim dijelovima nekretnina oznake dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi neplodno, površine 162 m2, koji je dio označen na Dopuni skice sudskog očevida od dana 8. rujna 2017. godine žutom bojom te likom i slovima A -B-C-D-E-F- G-H-A u površini od 158 m2, u naravi zemljište unutar ograđenog dvorišta tužitelja, dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi neplodno, površine 333 m2, koji je dio na Dopuni skice sudskog očevida od 26. veljače 2018. godine označen likom i slovima B -J-K-L- M-N-D-C-B u površini od 324 m2, u naravi dio ograđenog dvorišta tužitelja s maslinama te dio pomoćnog objekta tužitelja površine 17 m2 označen likom 1-2-3-D-1, dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi neplodno, površine 57 m2, koji je dio na Dopuni skice sudskog očevida od dana 8. rujna 2017. godine označen likom i slovima K -L-O- K, površine 10 m2, u naravi dio ograđenog dvorišta tužitelja te dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi neplodno, površine 30 m2, koji je dio na Dopuni skice sudskog očevida od dana 8. rujna 2017. godine označen likom i slovima L-O-P-N-M-L, površine 14 m2, u naravi dio ograđenog dvorišta tužitelja, i to za cijelo, a koja je Dopuna skice sudskog očevida posl.br. P-419/17 (P-585/2022) od dana 8. rujna 2017. godine izrađena po stalnom sudskom vještaku Tomislavu Ćurku, sastavni dio ove presude, pa je slijedom toga tužitelj ovlašten na temelju ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, te nakon provedenog postupka parcelacije, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na označenim nekretninama, upisom tog prava na novonastalim nekretninama na svoje ime i to za cijelo, uz istodobno brisanje postojećeg upisa prava vlasništva s imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku na ime parničnog troška naknaditi tužitelju 842,90 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je vlasnik i posjednik nekretnina oznake koje su na Dopuni skice sudskog očevida iz predmeta P-582/2022 od 08. rujna 2017. godine označene na sljedeći način:

- dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označen žutom bojom te likom i slovima A -B-C-D- E-F-G-H-A u površini od 158 m2, u naravi zemljište unutar ograđenog dvorišta tužitelja,

- dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na Skici označen plavom bojom te likom i slovima B-J-K-L-M-N-D-C-B u površini od 324 m2, u naravi dio ograđenog dvorišta tužitelja s maslinama te dio pomoćnog objekta tužitelja površine 17 m2 označen likom 1 -2-3-D- 1, - dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na Skici označen plavom bojom te likom i slovima K-L-O-K, površine 10 m2, u naravi dio ograđenog dvorišta tužitelja te - dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na Skici označen plavom bojom te likom i slovima L -O-P-N-M-L, površine 14 m2, u naravi dio ograđenog dvorišta tužitelja . Zelenom bojom označen je preostali ograđeni posjed tužitelja ukupne površine 599 m2, na kojem se nalazi i obiteljska kuća tužitelja. Pravna prednica tužitelja njegova majka sada pok. PC preminula je u travnju 2024. godine. Ista je vodila u vezi predmetnih nekretnina parnični postupak pred Općinskim sudom u Zadru protiv tuženika Grada Zadra pod posl.br. P-419/17 (kasnije P-585/22) iz kojeg je proizašla gore navedena Skica lica mjesta, koji je okončan donošenjem presude Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž- 3686/2023 od 20. veljače 2024. godine, a kojom je presudom preinačena prvostupanjska presuda Općinskog suda u Zadru posl.br. P-585/22 od 22. kolovoza 2023. godine, te je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice (presuda Gž - 368/23 od 20. veljače 2024. godine dostavljena je punomoćnici tužiteljice nakon smrti tužiteljice). Iz obrazloženja navedene presude proizlazi kao nesporno da je činjenično stanje u prvostupanjskom postupku bilo pravilno utvrđeno, odnosno da sve predmetne nekretnine predstavljaju vlasništvo tužiteljice PC, međutim da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo jer je sud prvog stupnja prihvatio tužbeni zahtjev kojim je tužiteljica zatražila utvrđenje da je stekla valjani pravni osnov za uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama, da takav zahtjev ne može osnovano tražiti prema tuženiku jer s istim nije sklapala nikakav pravni posao, pa da slijedom navedenog ne može spram tuženika steći valjani pravni osnov. Drugim riječima tužbeni je zahtjev bio, prema stajalištu drugostupanjskog suda, pogrešno postavljen prema tuženiku, jer s tuženikom tužiteljica nije sklapala nikakav pravni posao. Zbog gore navedenog pravni slijednik tužiteljice, njezin jedini zakonski nasljednik sin ČC, prisiljen je pokrenuti ovaj parnični postupak, kako bi se konačno utvrdilo pravo vlasništva istog kao nasljednika pok. PC na predmetnim nekretninama. S obzirom da je u predmetu P-419/2017 proveden opsežan dokazni postupak, da je izrađena detaljna skica lica mjesta, tužitelj pretpostavlja da će se tuženik suglasiti s prijedlogom tužitelja da se čitav dokazni postupak iz tog predmeta koristi i u ovom predmetu, prvenstveno zbog ekonomičnosti postupka, te što bržeg okončanja ovog parničnog postupka. Tužitelj je pravo vlasništva predmetnih nekretnina stekao dosjelošću. Predmetne nekretnine nalaze se u posjedu obitelji PC gotovo 100 godina. Pravni prednik tužitelja njegov djed JC obrađivao je predmetne nekretnine. Matična nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u staroj izmjeri u pretežnom dijelu odgovara nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ista je bila upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo obitelji Č, dok je u C teretnom listu pod brojem 3. bio upisan stari teret kmetsko pravo u korist Šimićev JC pok. G, djeda tužitelja. JC naslijedila je supruga ŽC, a istu sinovi ĐC, RC i P. RC je preminuo, te je nakon njegove smrti sklopljen Ugovor o diobi nekretnina između pok. PC (kao nasljednice RC), RC ĐC pok. J, RC Ž i ŠC pok. JC rođ. RC dana 16. kolovoza 2006. godine u [adresa], ovjeren kod javnog bilježnika u [adresa] Davora Miškovića pod posl.br. Ov-9971/2006, a koji je Ugovor regulirao davno izvršenu i realiziranu diobu, prema kojoj diobi su predmetne nekretnine pripale upravo PC, a nakon njezine smrti ovdje tužitelja. Na predmetnim nekretninama nalazi se vrt, voćnjak, maslinik i pomoćni objekt tužitelja koji je ograđen uz kuću tužitelja sagrađenu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je obiteljska kuća sagrađena još 70-ih godina. Tužitelj se nalazi u posjedu predmetnih nekretnina osobno i po svojim pravnim prednicima više od 100 godina, dok su u katastarskoj evidenciji u posjedovnom listu br. 4940 za k. o. [katastarska općina] kao posjednici predmetnih nekretnina bili upisani osim majke tužitelja, PC, PC ĐC pok. J, ŠC pok. JC rođ. PC, te Drago Šimićev pok. J. Predlaže se prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu Tuženik se protivi osnovanosti tužbenog zahtjeva te, ukoliko tužitelj ne dokaže činjenične navode tužbe, predlaže isti odbiti kao neosnovan u cijelosti. Tuženik je suglasan da se pribavi predmet Naslovnog suda, poslovni broj: P-419/2017, odnosno P-585/2022, radi uvida u isti i priležeću dokumentaciju s tim da smatra potrebnim da tužitelj pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju ili nekom drugom pravnom osnovom dokaže pravni slijed u odnosu na raniju tužiteljicu PC.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u ugovor o diobi nekretnina (l.s. 26-30), rješenje o nasljeđivanju broj: O-482/04 (l.s. 31-32), rješenje o nasljeđivanju od 17. ožujka 1978. (l.s. 33-34), dopis od 14. travnja 2023. 35-37), povijest posjedovanja (l.s. 38-44), izvod iz posjedovnog lista (l.s. 47), zk izvadak (l.s. 47 i 66), ugovor o darovanju s Aneksom (l.s. 67-72), saslušan je tužitelj u svojstvu stranke, ugovor o darovanju nekretnina (l.s. 78-80) i izvršen je uvid u sve dokaze koji su provedeni u ovosudnom spisu broj: P-585/22.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Predmet spora zahtjev je tužitelja da se utvrdi kako je stekao pravo vlasništva nekretnina pobliže opisanih u izreci ove presude temeljem dosjelosti.

Iz činjenične osnove tužbe proizlazi da se tužitelj poziva na dosjelost osobno i putem pravnih prednika s obzirom da se nekretnine nalaze u neometanom i neprekinutom posjedu obitelji PC najmanje sto godina.

6. Između stranaka je sporno da li su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

Stranke su se na pripremnom ročištu usuglasile da se kao dokaz u ovom predmetu koriste svi dokazi koji su izvedeni u ovosudnom spisu broj: P-585/22.

7. Činjenični supstrat tužbe predstavlja opis događaja za koji tužitelj smatra da mu pruža osnov za isticanje određenog zahtjeva. Pri iznošenju činjenica vezanih uz određeni događaj potrebno je iznositi samo pravno relevantne činjenice iz kojih mogu nastati pravne posljedice koje se ističu u tužbenom zahtjevu te je sud dužan analizirajući činjenične navode stranaka izvesti zaključak o tome koja je to građanskopravna norma koja se odnosi na iznesene činjenice.

Kako je prethodno navedeno, iz činjeničnog supstrata tužbe, kao i iz navoda tužitelja tijekom ovog postupka proizlazi da isti svoj tužbeni zahtjev temelji na nasljeđivanju i dosjelosti.

8. Tuženik je u potpunosti oslobođen dokazivanja stjecanja prava vlasništva jer je upisan u javne zemljišne knjige.

8.1. Na sudskom očevidu u ovosudnom spisu broj: P-585/22 identificiran je predmet spora. U naravi radi se o dijelu ograđenog dvorišta i vrta uz obiteljsku kuću tužitelja; na dijelu predmetnih nekretnina se nalazi voćnjak za zasađenim stablima , voćkama i maslinama. Obiteljska kuća i garaža (nije predmet spora – čest. 1220/1 uknjiženo vlasništvo tužitelja za cijelo) s predmetnim vrtom i dvorištem je kao posjed tužitelja ograđen betonskim zidom sa svih strana, nalazi se unutar gusto naseljenog područja grada na predjelu [adresa] u [adresa], te je sa svih strana okružena drugim obiteljskim kućama i dvorištima.

9. Iz Ugovora o diobi nekretnina zaključenog između AC, ĆC, PC i ŠC od 16. kolovoza 2006. vidljivo je da je predniku tužitelja, njegovoj majci PC između ostalog pripala i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. Prema rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru po javnom bilježniku Alkici Kolega Zubčić pod posl. br. O-482/04 od 10. kolovoza 2004. iza smrti MC pok. JC proizlazi da je na svim nekretninama nasljednicom proglašena njegova supruga, PC, te da je u sastav ostavinske mase ušla i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao izvanknjižno vlasništvo.

11. Iz rješenja Općinskog zavoda za katastar i geodetske poslove Zadar od 5. veljače 1980. proizlazi da je Šimićev ŽC ud. JC bila upisana posjednicom za cijelo na čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 1077 m2, te da se navedenim rješenjem posjednikom upisuje Šimićev MC pok. JC (otac tužitelja) na čest. zem. [katastarska čestica] površine 495 m2 i 1220/2 površine 582 m2. Iz obrazloženja rješenja proizlazi da je posjednik MC prijavio 8. prosinca 1979. promjenu na zemljištu i zatražio cijepanje nekretnine.

12. Iz povijesti zemljišno-knjižnog upisa pročitanoj na raspravi pred sudom (l.s. 54 P- 585/22) utvrđeno je da su čest. zem. [katastarska čestica] nastale parcelacijom čest. 1220/2 i to prijavnim listom br. 13/87 od 8. siječnja 1987. kojim se cijepa čest. zem. [katastarska čestica] na čest. zem. [katastarska čestica]. Potom je čest. zem. [katastarska čestica] cijepana je na čest. 1220/4 i 1220/5, i to temeljem prijavnog lista od 20. listopada 1990. Zavoda za kat. i geodetske poslove Zadar, a rješenjem ovoga suda Z-829/91 od 8. ožujka 1991.

13. Iz povijesti posjedovanja proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 7. travnja 2017. odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čiji podaci su bili važeći do prihvaćanja podataka nove izmjere i revizije Zadra 1964. godine. Pregledom najstarijih podataka koji datiraju iz 1920. godine vidljivo je da je čest. zem. [katastarska čestica] bila upisana u posjedovni list 86 u korist posjednika CC, dok je čest. zem. [katastarska čestica] bila upisana u posjedovnom listu 165 u korist posjednika Frazione Comunale di Puntamika. I. revizijom k. o. [katastarska općina] 1955. godine posjednikom čest. zem. [katastarska čestica] upisan je Šimićev JC pok. JC "Matić", dok je čest. zem. [katastarska čestica] upisana kao javno dobro-putovi. Takvo stanje ostaje neizmijenjeno do nove revizije 1964. godine kojom je formirana čest. zem. [katastarska čestica] i upisana posjedom UC. JC, odnosno od 1976. godine ŽC. Mate. Potom je 1979. godine na temelju urbanističkih uvjeta izvršena dioba i formiranje predmetne čest. zem. [katastarska čestica] istog posjednika, potom 1987. godine formirane su čest. zem. [katastarska čestica] istog posjednika. Na kraju je 1993. godine proveden upis nasljednika ŽC, i to ŽC MC, ŽC ĐC, ŽC Đ i ŠC. Iza smrti MC je 2011. godine proveden upis njegove nasljednice PC prednice - tužitelja.

14. Očitovanjem Zemljišno-knjižnog odjela ovoga suda od 14. travnja 2023. (l.s. 176 P-585/22) ispravljena pročitana povijest vlasništva u dijelu koji se odnosi na upis kmetskog prava u zk. ul. [broj ZK uloška] (l.s. 112-113), te se navodi da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Kožino upisana kod osnivanja zemljišne knjige kao zk. tijelo 2. bez oznake kulture i površine, potom je 1919. godine ista nekretnina upisana kao zk. tijelo 3. u površini od 924 m2. Kmetsko pravo na zk. tijelu 2. koje je imao Šimićev R pok. G iz [adresa] se ne odnosi na predmetnu nekretninu jer je ona otpisana iz zk. tijela 2.Temeljem zapisnika broj 127 za osnivanje zemljišnika za poreznu općinu k. o. [katastarska općina]-Kožino uknjiženo je na teret tijela 3. kmetsko pravo u korist Šimićev JC pok. G iz [adresa].

15. Iz zapisnika o osnivanju zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] (l.s. 59-66 P-585/22) od 18. srpnja 1965. pod rednim brojem 5098 proizlazi da je određena uknjižba čest. zem. [katastarska čestica], a koje odgovaraju novim čest. zem. [katastarska čestica] posjednika UC. JC u korist društvenog vlasništva s pravom korištenja Skupštine općine Zadar.

16. Analizom i ocjenom sadržaja gore navedenih isprava nedvojbeno proizlazi da su utužene nekretnine nastale cijepanjem dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Novom revizijom 1964. godine formirana je čest. zem. [katastarska čestica] i upisana posjedom UC. JC, odnosno od 1976. godine ŽC ud. Mate. Potom je 1979. godine na temelju urbanističkih uvjeta izvršena dioba i formiranje predmetne čest. zem. [katastarska čestica] istog posjednika i 1987. godine formirane su čest. zem. [katastarska čestica] istog posjednika.

Ovim ispravama tužitelj je dokazao da su nekretnine posjed njegovih prednika preko šezdeset godina.

17. Na okolnost utvrđivanja prava vlasništva dosjelošću tužitelja i njegovih pravnih prednika sud je u dokaznom postupku u predmetu P-585/22 saslušao svjedoke. Pa tako svjedok VC, rođen 1950. godine, rođak supruga tužiteljice, naveo je da se sjeća RC oca, pokojnog JC, da je radio ovu zemlju kada je on imao 5 godina. Na ovoj nekretnini je JC sadio krumpir, sijao žito i bilo je trsja. Kad ga se pita za površinu navodi da su oni djeljenici s njima, pa da imaju svi jednako, a oni imaju na ovoj lokaciji 1100 m2. Tako da obitelj tužiteljice može imati isto ili 100-200 m2 dolje gore. Mocirom je predmetna nekretnina bila ograđena prema [adresa], a to je s lijeve strane od ulaza kada se gleda u kuću. Također je mocirom bio ograđen i drugi dio nekretnine tužiteljice, ali zajedno s njihovom nekretninom i sve je bila jedna cjelina. Ta mocira je sagrađena prije 100 ili 150 godina, on se ne sjeća gradnje te mocire. JC je iza sebe ostavio djecu RC, ĐC, kćer ŠC i još jednu kćer kojoj ne zna ime. Zna da su oni podijeljeni i da između njih nema spora da ova nekretnina pripada pok. RC, a sada tužiteljici. RC je ovu nekretninu stekao nasljeđivanjem svog oca kojeg svjedok ne pamti, a da je JC živ on bi imao više od 120 godina. Kuća uz predmetnu nekretninu sagrađena je 1980-ih i gradio ju je suprug tužiteljice. Nadalje navodi da je ŽC, sestra supruga tužiteljice. Nikada nije čuo da bi tko smetao tužiteljicu i njezine prednike u posjedovanju predmetne nekretnine.

17.1. Svjedok HC, rođen 1957. godine, naveo je u svom iskazu da je susjed tužiteljice i da je na ovoj lokaciji nekih 59 godina. Kada je došao u ovaj kvart ovu nekretninu su obrađivali njihovi stari. Sjeća se da je viđao oca pok. RC da radi na ovoj nekretnini, pa su mi drugi kasnije rekli da je to stari Šimićev. Tu je bilo posađeno uglavnom žito i bilo je visoko izraslo kada je on bio dijete, a također je u to vrijeme ova nekretnina bila ograđena mocirom. Siguran je da je bila ograđena s 3 strane, a možda čak i sa 4. Površina nekretnine tužitelja se nije od tada mijenjala, a radi se o velikoj parceli. Između sebe su oni u kvartu znali pričati da je ova obitelj ŽC na toj zemlji od pamtivijeka. Koliko je njemu poznato tužiteljicu i njezine predn ike nitko nije smetao u posjedovanju ove nekretnine.

17.2. Svjedok FC, rođen 1954. godine naveo je u iskazu da su se doselili na ovu lokaciju 1960-ih kao dijete, i to u kuću preko puta. Sjeća se da su ovu nekretninu tada obrađivali barba RC i teta Š. Zna da su ih kao djecu tjerali od tamo jer su im znali krasti biže. Ta nekretnina bila je ograđena s lijeva kada se s licem gleda u njihovu kuću i to mocirom koja je bila velika, a bila je ograđena i s donjom stranom, dračom ili nešto sl., samo zna da oni tu nisu mogli ući. Nikada nisu imali sporova oko te nekretnine, niti ih je netko ometao. Kuća je tu sagrađena 1980. Ograđenost ove nekretnine i njene granice nisu mijenjale.

17.3. Svi svjedoci potvrđuju tvrdnje tužitelja kako je ova nekretnina oduvijek posjed obitelji ŽC koji su je obrađivali i ograđena je starom mocirom. Sud vjeruje svjedocima jer imaju neposredna i osobna saznanja o načinu korištenja prijeporne nekretnine i prijašnjim vlasnicima iste – prednicima tužitelja. Iskazi su u cijelosti u skladu s materijalnim dokazima u spisu. Dovodeći iskaze ovih svjedoka s činjenicom da su nekretnine ograđene cijelosti starim suhozidom te da upravo tužitelj sada tamo vrši posjedovne čini i sa sadržajem svih isprava priloženih ovom spisu i spisu P-585/22 sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je tužitelj po prednicima i osobno u posjedu predmeta spora dugi niz godina, zasigurno preko 60, i to kao savjesni posjednici jer je iskazima svjedoka također utvrđeno da u obitelji nije bilo sporova niti ih je itko ometao.

18. Stoga, temeljem svih provedenih dokaza utvrđeno je nedvojbeno da je prednica tužitelja PC stekla predmetne utužene realne dijelove nekretnina iza smrti supruga MC, te u diobi 2006. godine sa sunasljednicima svoga supruga MC, i to: bratom svoga pok. supruga ĐC pok. J, svojom jetrvom KC ud. Đ (udovica muževljevog brata Đ) i sestrom svoga pok. supruga ŠC. Suprug tužiteljice MC i njegova braća i sestra su predmetne nekretnine stekli iza smrti majke ŽC, a ova iza smrti supruga JC pok. G, svekra tužiteljice.

18.1. I iskaz tužitelja u suglasju je s iskazima saslušanih svjedoka i materijalnom dokumentacijom. Iskazivao je uvjerljivo i na sud je ostavio dojam iskrenosti te mu sud vjeruje. Isti je pojasnio, a u odnosu na darovne ugovore od 31. srpnja 2020. i 23. srpnja 2026. da mu je majka PC umrla prije dvije godine i odlučio je nekretnine ostaviti svome sinu LC jer je mlad i htio je da on nastavi s obiteljskim nekretninama. Iste mu je darovao prije dvije godine, po smrti majke. Međutim na kraju su darovanjem opet nekretnine prebacili na njega (tužitelja) da bi olakšali pravnu poziciju oko rješavanja zemljišnoknjižnog stanja.

Sud je stava da ove okolnosti ne utječu na dokaznu činjenicu da je tužitelj vlasnik predmetnih nekretnina. Isti je stekao svojstvo nasljednika svoje majke u trenutku njezine smrti; nekretnine jest ona darovala unuku LC međutim isti nikada nije stupio u posjed predmeta spora jer živi u inozemstvu gdje je školovan i radi i nije došlo do uknjižbe prava vlasništva temeljem darovanja u zemljišnu knjigu .

19. Nastavno, unatoč odredbi čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne Novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 - pročišćeni tekst: dalje ZV) kojom je propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva nekretnina dosjelošću, ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije 8. listopada 1991., Europski sud za ljudska prava iz Strasbourga je u predmetima Trgo protiv [adresa] i A i drugi i Jakeljić protiv Hrvatske zauzeo stajalište da se s obzirom na to da je izvornom verzijom čl. 388. st. 4. ZV iz 1996., bilo propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva računa i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., da je potrebno utvrditi jesu li na dana stupanja na snagu ZV 1. siječnja 1997. bile ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

Prije svega za napomenuti je da je odredbom čl. 29. Zakona o vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91-dalje ZOVO) bilo određeno da na stvari u društvenom vlasništvu, pravo vlasništva se ne može steći dosjelošću međutim, ista odredba je prestala važiti dana 8. listopada 1991. godine, pa se i u odnosu na nekretnine koje su u to vrijeme bile upisane u zemljišnim knjigama kao društveno vlasništvo vezano za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti primjenjivala odredba čl. 28. ZOVO, a koja je propisivala u stavku 2. da savjesni i zakonit posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, a stavkom 4. istog članka je bilo određeno da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.

Također treba ukazati da je dana 1. siječnja 1997. godine stupio na snagu ZV koji odredbom čl. 159. stavkom 2. određuje da samostalni posjednik čiji je posjed nepokretne stvari zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, st. 3. istog članka je određeno da samostalni posjednik nepokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo te stvari protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja i stavkom 4. istog članka je određeno da samostalni posjednik stvari u vlasništvu RH, županija i jedinica lokalne samouprave i uprave i njima izjednačenih pravnih osoba i druge, stječe dosjelošću vlasništvo na tim stvarima tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 2. i 3. istog članka.

19.1. Dakle, vrijeme dosjedanja tužitelja od dana 8. listopada 1991. godine pa do dana podnošenja tužbe po stavu ovoga suda, treba se računati po odredbama čl. 28. ZOVO do 31. prosinca 1996. godine, a po odredbi čl. 159. ZV od dana 1. siječnja 1997. godine pa nadalje, do ispunjavanja uvjeta, odnosno do podnošenja tužbe.

Tako su svi prigovori tuženika u tom pravcu neosnovani.

Prema odredbi čl. 18. st. 1. ZV, posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed) iz čega slijedi da posjed koji se ne zasniva na valjanoj pravnoj osnovi je nezakonit.

20. Sud je stava da je izvedenim dokazima tužitelj dokazao da je osobno i putem prednika stekao pravo vlasništva dosjelošću jer je dokazao kvalificirani posjed (zakonit, istinit i pošten) kroz zakonom potrebno vrijeme (JC upisan je još 1955.) pa je prihvaćen tužbeni zahtjev kao osnovan. Činjenica nepromijenjenosti posjeda po obliku i površini nekretnina proizlazi i iz podataka katastra.

21. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 117/2003, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023), a trošak priznat tužitelju sastoji se od zastupanja istog po punomoćnicima iz redova odvjetnika i to za sastav tužbe 100 bodova (Tbr. 7.1.), za pristup na ročišta od 19.5. i 14.9. 2026. od po 100 bodova (Tbr. 9.1.), sve prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22) s tim da vrijednost svakog boda iznosi 2,00 EUR, što iznosi 600,00 EUR te uz PDV od 25% iznosi 750,00 EUR čemu se pridodaje sudska pristojba na tužbu od 66,36 EUR i presudu od 26,54 EUR – ukupno 842,90 EUR.

U Zadru, 28. rujna 2026.

Sudac

Sonja Miljak

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana primitka odluke u tri primjerka putem ovog suda.

Dostavna naredba:

1.Tužitelju po punomoćniku

2.Tuženiku po punomoćniku

Nakon pravomoćnosti:

MF – Porezna uprava Zadar.