Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 3
Posl. broj: R1 Ob-288/2026-10
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice BB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv I. protustranke BBT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te II. protustranke VB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 28. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je predlagateljica BB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen dana **.**.1954., i to počev od 4. rujna 2017. pa sve do njegove smrti 11. ožujka 2026., te se ima smatrati njenim izvanbračnim suprugom.
O b r a z l o ž e n j e
1. Predlagateljica je naslovnom sudu dana 7. svibnja 2026. podnijela prijedlog za utvrđivanje bračne zajednice u kojem navodi da su ona i njen pok. izvanbračni supružnik AB živjeli u izvanbračnoj zajednici na adresi [adresa] od 4. rujna 2017. do 11. ožujka 2026. nadalje predlagateljica je na raspravi održanoj 22. rujna 2026. navela kako je taj prijedlog podnijela radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. supruga.
2. I. protustranka pozvana na očitovanje na prijedlog je podneskom od 4. rujna 2026. navela da sva njena saznanja temelje se na tome da je njezin otac AB imao prijavljeno prebivalište na istoj adresi kao i ovdje navedena predlagateljica BB, a sva njena saznanja o tome da je njen otac doista živio na navedenoj adresi temelje se na informacijama koje je tijekom godina dobila od svog brata kao i od poznanika koji su bili u kontaktu s njezinim ocem, svi su joj potvrdili da je AB živio zajedno s BB na adresi navedenoj u prijavi prebivališta, te da niti u jednom trenutku nije dobila informacije koje bi upućivale ne suprotno.
3. II. protustranka je u podnesku od 22. rujna 2026. naveo da je po njegovom saznanju njegov pok. otac do svoje smrti unazad 10 godina živio sa predlagateljicom na adresi [adresa], općina [adresa] u izvanbračnoj zajednici.
4. Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka OB i ĐB.
5. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).
6. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagateljice osnovan.
7. Iz Izvadaka iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. AB proizlazi da oni za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nisu bili u bračnoj zajednici sa drugim osobama.
8.Iz iskaza predlagateljice proizlazi da je ona živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok AB od 2016. godine, a on je na toj adresi na kojoj su zajedno stanovali prijavljen od 2017. godine. Mi smo živjeli potpuno nalik bračnoj zajednici, imali su zajedničke financije, vodili brigu jedno o drugome, obavljali zajedničke poslove , te da je ona u potpunosti do njegove smrti bila uz njega i o njemu skrbila i organizirala je njegovu sahranu.
9.Iz iskaza svjedoka ĐB proizlazi da su njemu poznati predlagateljica i pok AB, oni su bili prvi susjedi, AB i BB su stanovali pokraj nje, te navodi da su oni živjeli pokraj njih sigurno 10 godina. BB i AB djelovali su u potpunosti kao bračni par, oni su si zalazili kao susjedi kad je trebalo jedni drugima pomoći, viđao je i njih da nekuda zajedno idu i vodili su zajedničko domaćinstvo, te da je bio AB na sahrani ali nije mu poznato tko ju je organizirao.
10.Iz iskaza svjedoka OB proizlazi da je on poznavao pok AB poznajem i predlagateljicu, da se puno družio sa pok AB, da su oni susjedi dvije kuće dalje od njih, te da zna da su BB i AB živjeli u izvanbračnoj zajednici. Navodi da misli da su oni na ovoj adresi živjeli negdje od 2016. godine, da ih je viđao zajedno, vodili su zajedno i domaćinstvo, te da je bio na AB sahrani ali ne zna tko ju je organizirao.
11.Iz dostavljenih uvjerenja o prebivalištu sud je utvrdio kako je predlagateljica na adresu [adresa] prijavljena od 5.8.1992., a da je pok. AB na tu adresu bio prijavljen od 4. rujna 2017. do 11. ožujka 2026.
12.Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
13. Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.
Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
14. Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagateljica ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog AB.
Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč . 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.
Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).
Imajući u vidu sve naprijed navedeno za napomenuti je i to da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i sada pokojnog FB, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti tek jedna od isprava kojom će se dokazivati ispunjenje Zakonom o mirovinskom osiguranju propisanih pretpostavki (u tom slučaju postojanje izvanbračne zajednice), kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nisu precizno propisane odredbe kojega materijalnog i procesnog zakona primijeniti kod donošenja odluke i kod provođenja postupka (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primijenjuju se, kao opće, odredbe Obiteljskog zakona. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. AB tijekom predmetnog perioda živjela u zajedničkom kućanstvu i to na način da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, brinuli se međusobno jedan o drugome, te je predlagateljica organizirala njegov posljednji ispraćaj i sahranu nakon njegove smrti. Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 5 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja, odnosno sud je iz navedenih razloga prijedlog smatrao osnovanim, a sam prijedlog predlagateljice priznale su i I. i II. protustranke.
15.Slijedom svega navedenog, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. AB tijekom predmetnog perioda od 4. rujna 2017. pa sve do njegove smrti 11. ožujka 2026. živjela u zajedničkom kućanstvu i to u izvanbračnoj zajednici, a što su potvrdiIi i I. i II. protustranke.
Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 10 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.
U Bjelovaru, 28. rujna 2026.
S U D A C :
Jasmina Drageljević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.
