Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Osijek

Broj: Pp-1531/2024-59

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Dunji Bertok, uz sudjelovanje Mateje Mihačić kao zapisničarke, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika HO, kojeg zastupa odvjetnica Marija Lončarević Latković, zbog prekršajnog djela iz čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, brojevi: 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22), u povodu optužnog prijedloga PU osječko-baranjske, Policijske postaje Belišće, klasa: 211-07/24-5/11719, urbroj: 511-07-28-24-1 od 7. svibnja 2024., nakon glavne i javne rasprave zaključene u prisutnosti okrivljenika i braniteljice okrivljenika te u odsutnosti predstavnika tužitelja te odluke javno objavljene 28. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl.182.t.3. Prekršajnog zakona

okrivljenik HO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin IO i TO, rođene H, rođen **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, SSS, po zanimanju kuhar i vozač, razveden, otac dvoje djece, nezaposlen, bez primanja, bez imovine, neodlikovan, prekršajno kažnjavan, kazneno osuđivan, izdržavao kaznu zatvora u trajanju 2 i pol godine, protiv kojeg se ne vodi drugi prekršajni, a vodi kazneni postupak

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

jer da je 4. svibnja 2024. u 21,38 sati u dvorištu u [adresa] počinio je nasilje u obitelji spram svoje bivše supruge JO kad je JO došla na navedenu adresu da vidi zajedničkog sina I (2023 g.) kojeg je prije devet dana dala svom bivšem suprugu na druženje i viđanje, a isti ga nije vratio u dogovoreno vrijeme te ju je isti pritom na dvorištu obiteljske kuće vrijeđao pogrdnim riječima, vičući joj na sav glas: „ Kučko smrdljiva, jebem ti mater, marš u pičku materinu! Govno jedno!”, što je ponovio više puta. Također, psihičko nasilje se ponavlja unazad tri mjeseca slanjem SMS poruka na mobitel pogrdnim riječima i podrugljivog sadržaja. Takvo ponašanje od strane okrivljenog HO kod njegove bivše supruge JO prouzročilo je povredu dostojanstva i uznemirenost te narušilo dostojanstvo osobe,

time bi počinio prekršaj opisan u čl.10.t.3., a kažnjiv po čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

II. Na temelju čl.140. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138.st.2. t.5. do t.7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio optužni prijedlog protiv okrivljenika, broj gore navedeni, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude te je sud proveo redovan postupak.

2. Okrivljenik je zahtijevao iznošenje obrane nakon provedenog dokaznog postupka te je sud udovoljio navedenom zahtjevu.

3. Sud je u dokaznom postupku ispitao oštećenicu ĐO na dokaznom ročištu putem video linka 22. travnja 2026., te je ispitao na sudskom ročištu svjedoke LO, ŽO i IO, također je pročitao i izvršio uvid u: potvrde iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za okrivljenika od 19. ožujka 2025. i 28. rujna 2026., uvjerenje iz kaznene evidencije za okrivljenika od 28. svibnja 2026. i zapisnik o ispitivanju svjedoka PP Belišće na ime JO od 4. svibnja 2024.

4. Ispitana u svojstvu svjedoka putem video linka oštećenica ĐO je 22. travnja 2026. u svezi događaja iz optužnog prijedloga navela da je okrivljeniku poslala poruku u svezi djeteta zahtijevajući da pošalje sliku sina I, no on nije htio i rekao joj je da dođe vidjeti dijete na adresu [adresa].Ane 21, gdje su prije živjeli. Otišla je na navedenu adresu, a okrivljenik je izašao u potkošulji iz kuće, bio je mrak i pitala ga je gdje je T, a on je rekao da spava unutra. Nadalje joj je rekao da ga ne može vidjeti, ona je inzistirala, no okrivljeni je stao na vrata i prepriječio joj put. Ona ga je samo malo rukom pomakla i ušla unutra, no djeteta nije bilo. Uplašila se kad je vidjela da nema djeteta i izašla van pa panično ušla nazad u kupaonicu, bojala se da nešto nije napravio djetetu da joj napakosti i rekla mu je da sad zove policiju, te je to i učinila. Policajci su došli i malo ju udaljili da da izjavu. Na upit suda je li se nešto tada dogodilo i je li nešto preskočila, izjavila je da nije i da je ušla u kuću, vidjela sve porazbijano, pretpostavila je da se tamo nešto dogodilo, neke stvari koje nisu dobre za dijete i da ga je možda bivša svekrva odvela od okrivljenika, tako je tu najviše reagirala. Okrivljeni je zvao odvjetnika iz Zagreba pa majku koja mu se nije javljala na telefon, a ona nije znala gdje je dijete, te joj je vikao da je luda, da šta si ona umišlja. Na upit suda je li joj okrivljenik još nešto rekao, odgovorila je da je rekao šta praviš scene, nisi normalna, svi ti se smiju, svi ti se smiju u policiji, ja imam tamo veze, ja sam dobar sa svima, a nakon toga joj je policijski službenik rekao da će i ona dobiti kaznenu prijavu za remećenje javnog reda i mira. Kada su došli policajci rekla im je zbog čega je zvala, pozvala je policiju jer nije znala gdje joj je dijete. Policajac joj je rekao da će i ona dobiti kaznenu prijavu za remećenje javnog reda i mira. Na upit suda je li joj okrivljenik još nešto rekao pri je dolaska policije, odgovorila je da se ne može sjetiti, sve je bilo brzo, bila je u panici i ne može se sjetiti. Uznemirilo ju je i povrijedilo kada joj je okrivljenik rekao da je luda i nije normalna, a nitko osim njih dvoje nije bio prisutan događaju. Na upit tužiteljice je li okrivljenik, kad je došla policija, pred svojim ocem joj nešto ružno rekao, odgovorila je da joj je rekao da je luda, a okrivljenikov otac je rekao to da je bila žena , onda bi bilo sve drugačije, šta ona izmišlja i pravi scene, da nikada nije bila žena, niti dobra majka.

5. Sud je na ročištu glavne rasprave 28. rujna 2026. reproducirao snimku ispitivanja oštećenice ĐO, te je braniteljica navela da je njezin iskaz u suprotnosti sa sadržajem podnesene prijave jer ista u iskazu govori o nekom drugom događaju koji nema nikakve veze s događajem iz optužnog prijedloga, a okrivljenik se u cijelosti pridružio primjedbi braniteljice.

6. Svjedok ŽO, bivši policijski službenik, u iskazu je naveo da je bio na intervenciji na adresi u [adresa] s kolegom LO i zatekli su ĐO, bivšu suprugu okrivljenika HO na jednom kraju u okućnici, a okrivljenik je bio nešto podalje od nje i raspravljali su se jer je čuo da je ĐO pitala gdje je dijete. Za to vrijeme je okrivljenik upućivao ĐO pogrdne izraze kojih se ne sjeća i kako je situacija bila dosta napeta, ĐO je pozvana u Policijsku postaju Belišće dati izjavu, a potom je i okrivljenik naknadno pozvan u postaju. Po njihovom dolasku nikog osim okrivljenika i oštećenice nije bilo na mjestu događaja, no ubrzo nakon što su kolega i on došli, pristupio je na ovu adresu otac okrivljenika IO. Svjedok se nije mogao sjetiti je li navedenog događaja ĐO pitala gdje je dijete i je li još nešto govorila ili dobacivala okrivljeniku.

7. Braniteljica nije stavljala primjedbe na iskaz svjedoka ŽO.

8. Svjedok LO, policijski službenik, u iskazu je naveo da je radio na intervenciji u ovom slučaju, te je došao na mjesto događaja s kolegom ŽO povodom dojave za nasilje u obitelji. Po pristupu na adresu u [adresa] sjeća se da je zatekao okrivljenika na mjestu događaja i njegovu suprugu, no drugih detalja se zbog proteka vremena ne sjeća. Naveo je da je na mjesto događaja došao otac okrivljenika, možda i njegova majka no nije siguran i ne zna točno kada su isti došli, te jesu li već bili na mjestu događaja kada su oni pristupili ili su došli naknadno. Čuo je prepirku između okrivljenika i oštećenice, no ne sjeća se točnih riječi i izraza koje su si međusobno upućivali. Po dolasku je iste zatekao udaljene par metara jedno od drugog, možda čak i više metara. Ne sjeća se jesu li alkotestirali okrivljenika i oštećenicu. Okrivljenik je s njima otišao u policijsku postaju, a oštećenica je došla naknadno.

9. Braniteljica nije stavljala primjedbe na iskaz svjedoka LO.

10. Svjedok IO, otac okrivljenika, u iskazu je naveo da je kritičnog događaja zajedno sa svojim sinom HO radio, a nalazili su se kod njega na posjedu, dijete je bilo kod njega tada par dana s obzirom da snaha nije dala prije toga dijete i dijete je tada i zaspalo, a HO je otišao kući tuširati se. Njegova supruga je rekla u jednom trenutku da je zvala ĐO i rekao joj je da se ne javlja jer s njom se ne može razgovarati, no kako HO nije dolazio, a trebao je doći na večeru, rekao je supruzi da ga nazove i ona je stavila telefon na razglas te je čuo kako ĐO viče i divlja te vrijeđa njegovog sina HO da mu jebe majku cigansku, govori mu da je robijaš i slično i čuo je da razbija po kući. Odlučio je potom otići da vidi što se događa, no kada je došao, već su bili došli policajci ŽO i LO, vidio je ĐO da stoji na uglu kuće i ona je tada rekla sad će odspavati u stanci, misleći na njegovog sina, a sin HO se tada nalazio dalje od nje, na stepenicama kuće kod ulaza. Kada je došao, njih dvoje nisu uopće kontaktirali, njegova snaha je dobacivala nešto njegovom sinu, ne sjeća se izraza koje mu je upućivala, no policajac ŽO ju je smirivao da prestane. ĐO je tada bazdila na alkohol, a ona inače ima problema s ovisnošću o alkoholu. Nadalje je naveo da njegova supruga tada nije došla na mjesto događaja, ostala je s unučetom kući.

11. Braniteljica nije stavljala primjedbe na iskaz svjedoka IO.

12. Sud je odbio prijedlog braniteljice za ispitivanjem u svojstvu svjedoka majke okrivljenika TO na okolnost sadržaja izgovorenih riječi kritične zgode od strane oštećenice prema optuženom jer je isto ocijenio irelevantnim i nebitnim za utvrđenje odlučnih činjenica za postupak s obzirom da predložena svjedokinja nije bila očevidac događaja.

13. Okrivljenik je porekao krivnju za prekršaje navodeći u obrani da je njegova bivša supruga problematična i ovisnica o alkoholu, te joj je zbog okolnosti što je u pijanom stanju dok je bila s djetetom u kasnim večernjim satima pala u Dravu, dijete oduzeto i nalazi se u SOS Dječjem selu Ladimirevci. U svezi navoda iz optužbe, iste je osporio.

14. Braniteljica je u završnom govoru navela da nakon provedenog dokaznog postupka nije dokazano da je okrivljenik počinio prekršajno djelo na način kako mu se stavlja na teret u optužnom prijedlogu. Navode iz optužbe nije potvrdila niti oštećena niti saslušani svjedoci, već upravo suprotno, toga dana oštećenica je napala okrivljenika i vrijeđala ga pogrdnim riječima. Predložila je da se okrivljenik oslobodi optužbe primjenom načela "in dubio pro reo".

15. Sud je nakon provedenog dokaznog postupka i izvršene analize obrane okrivljenika sud je utvrdio kako nisu ispunjene zakonske pretpostavke na osnovu kojih bi se okrivljenika moglo proglasiti krivim za terećeni prekršaj.

16. Okrivljenika se tereti optužnim prijedlogom da bi počinio psihičko nasilje u obitelji prema bivšoj supruzi ĐO na način da je 4. svibnja 2024. u 21,38 sati u dvorištu u [adresa] počinio psihičko nasilje u obitelji kad je ĐO došla na navedenu adresu da vidi zajedničkog sina I (2023 g.) kojeg je prije devet dana dala svom bivšem suprugu na druženje i viđanje, a isti ga nije vratio u dogovoreno vrijeme te ju je isti pritom na dvorištu obiteljske kuće vrijeđao pogrdnim riječima, vičući joj na sav glas: „ Kučko smrdljiva, jebem ti mater, marš u pičku materinu! Govno jedno!”, što je ponovio više puta. Također ga se tereti za psihičko nasilje prema imenovanoj koje se ponavljalo unazad tri mjeseca na način da je istoj slao SMS poruke na mobitel s pogrdnim riječima i podrugljivog sadržaja, što je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost te narušilo dostojanstvo osobe.

17. Ispitana tijekom postupka u svojstvu svjedoka oštećenica ĐO nije svojim iskazom teretila okrivljenika za psihičko nasilje u obitelji koje mu je stavljeno na teret optužnim prijedlogom, a jedini je izravni svjedok koji je mogao potvrditi radnju iz optužnog prijedloga. Naime, oštećenica je dala opširan iskaz o kontekstu događaja, o zadržavanju djeteta, o dolasku na adresu u pidžami, da dijete nije bilo u kući, o njezinoj panici i pozivu policije, optužujući okrivljenika da ju je nazvao tada ludom i nenormalnom, a nakon što je sud inzistirao da ista iznese sve što se zbilo prije dolaska policije, oštećenica nije opisala niti jedan od konkretnih pogrdnih izraza navedenih u optužnom prijedlogu. Ista čak nije niti potvrdila psihičko nasilje od strane okrivljenika slanjem SMS poruka. Oštećenica u iskazu nije porekla da se nasilje dogodilo, međutim nije potvrdila specifičan opis radnje, te je njezin iskaz nepotpun. Za napomenuti je da sud može temeljiti osuđujuću odluku samo na iskazu jednog svjedoka (žrtve) u slučaju kada je taj iskaz uvjerljiv i konzistentan, no u konkretnom slučaju, oštećenica nije potvrdila ključne činjenice optužbe, a na poticaj suda jasno je izjavila da se ne može sjetiti.

18. Ispitani svjedoci ŽO i LO iskazom nisu potvrdili protupravno postupanje okrivljenika događaja iz optužbe jer su stigli na mjesto događaja naknadno, po pozivu. Svjedok ŽO je na upit je li oštećenica nešto govorila ili dobacivala okrivljeniku naveo da se ne sjeća, dok je svjedok LO također naveo da je zatekao prepirku između okrivljenika i oštećenice, no nije se mogao prisjetiti točnih izraza kojih su si međusobno upućivali. Svjedok LO je naveo da su okrivljenik i oštećenica bili udaljeni par metara ili više, te je potvrdio atmosferu sukoba i okolnost da se nije radilo o jednosmjernoj verbalnoj agresiji jer je opisivao da su si međusobno upućivali izraze. Svjedok IO svjedočio je u korist okrivljenika, svog sina, no nije bio očevidac događaja koji je predmet optužnog prijedloga i stigao je na mjesto događaja nakon dolaska policije, a njegova izjava o riječima oštećenice koje je čuo tijekom telefonskog razgovora nema nikakve izravne veze s opisanom radnjom prekršaja.

19. Sud je striktno vezan opisom radnje iz optužnog prijedloga. Oštećenica je u iskazu opisala ponašanje okrivljenika riječima da joj je isti izjavio da je luda i pravi scene, ali navode nije opisala u kontekstu događaja iz optužbe koji bi se zbili na dvorištu. Oštećenica je bila jedini izravni svjedok događaja iz optužbe i iskazom nije potvrdila konkretne pogrdne izraze opisane u optužnom prijedlogu, navodeći da se ne može sjetiti izraza, dok ostali ispitani svjedoci su na mjesto događaja pristigli naknadno i nisu bili očevici događaja.

20. Sud tijekom postupka uopće nije ispitivao dio optužnog prijedloga kojim se okrivljenika tereti da je unazad tri mjeseca slao SMS poruke na mobitel s pogrdnim riječima i podrugljivog sadržaja oštećenici, te time joj povrijedio dostojanstvo i uznemirio jer je isto previše uopćeno, nije konkretizirano o kojim izrazima bi se radilo, a sve kako bi sud mogao utvrditi sadržaj riječi i okolnost predstavljaju li izrazi psihičko nasilje u obitelji.

21. Odredbama Prekršajnog zakona i Zakona o kaznenom postupku propisan je dokazni standard prema kojem činjenice koje idu na štetu optuženika moraju biti utvrđene izvjesno, odnosno na način da je njihovo postojanje izvan svake razumne sumnje, a čim postoji sumnja glede takvih činjenica, one se ne mogu smatrati utvrđenima. Pravilo je koje se odnosi na dokazivanje odlučnih činjenica koje idu u korist optuženika da te činjenice treba uzeti dokazanima čak i kada su samo vjero jatne, odnosno kada postoji sumnja na njihovo postojanje pa čak i kada bi postojanje one činjenice koja bi išla na štetu optuženika bile vjerojatnije nego postojanje činjenice koja mu ide u korist. U konkretnom slučaju, okrivljenik poriče prekršaj tvrdeći da isti nije počinio, oštećenica ne tereti okrivljenika za psihičko nasilje u obitelji na način koji se okrivljeniku stavlja na teret, a ostali ispitani svjedoci također iskazima ne terete okrivljenika za opisani prekršaj iz optužnog prijedloga, zbog čega je uslijed nedostatka dokaza valjalo primijeniti pravni institut "in dubio pro reo" i okrivljenika osloboditi od optužbe.

22. Odluka o troškovima temelji se na čl.140. i čl.138.st.2. t.2. do 5. i t.7. Prekršajnog zakona.

U Osijeku 28. rujna 2026.

Sutkinja

Dunja Bertok

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.

DOSTAVITI:

1. Okrivljeniku,

2. Braniteljici,

3. Oštećenici,

4. Tužitelju,

5. Arhiv.