Poslovni broj: Us I-2395/2025-12

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu tog suda Leandri Mojtić kao sucu pojedincu te Milki Škaro Grozdanić zapisničarki, u upravnom tužitelju JP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Marko Višić odvjetnik u Odvjetničkom društvu Višić & Višić d.o.o. Split, Istarska 3, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Splita, Upravnog odjela za gradsku imovinu, Odsjeka za imovinsko – pravne odnose, Split, Obala Kneza Branimira 17, OIB: 78755598868, kojeg zastupa generalna opunomoćenica TP, radi izvlaštenja i određivanja naknade, nakon održane usmene i javne rasprave zaključene 11. rujna 2026., a objavljene 28. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži poništenje rješenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, KLASA: UP/II-943-02/24-01/81, URBROJ: 514-04-03-01- 01/07-25-05 od 6. kolovoza 2025., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb , KLASA: UP/II-943-02/24-01/81 URBROJ: 514-04-03-01-01/07-25-05 od 6. kolovoza 2025., odbijena je žalba JP, ovdje tužitelja, izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja Splitsko - dalmatinske županije, Upravnog za imovinsko - pravne poslove, KLASA: UP/I-943-02/23-0001/0029, URBROJ: 2181/1-13/30-23-0011 od 3. listopada 2023.

2. Citiranim prvostupanjskim rješenjem Splitsko - dalmatinske županije, Upravnog za imovinsko - pravne poslove, KLASA: UP/I-943-02/23-0001/0029, URBROJ: 2181/1-13/30-23-0011 od 3. listopada 2023. odbijen je prijedlog Grada Splita, Upravnog odjela za gradsku imovinu, radi potpunog izvlaštenja zemljišta radi izgradnje građevine infrastrukturne namjene prometnog sustava, spoj Tučepske ulice s Jelšanskom ulicom na Žnjanu s pripadajućom infrastrukturom (vodovod, oborinska odvodnja, fekalna kanalizacija, javna rasvjeta i EKI instalacija), 2. b skupine, a u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 17598 k. o. [katastarska općina], površine 27 m[2] (katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina].

3. Protiv osporavanog rješenja tužitelj je pravodobno podnio tužbu osporavajući zakonitost rješenja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava te zbog bitne povrede odredbi upravnog postupka. U odnosu na bitnu povredu odredbi upravnog postupka, tužitelj navodi da je osporavanim rješenjem u cijelosti odbilo žalbu žalitelja, ovdje tužitelja, iako da je žalbom istaknuto niz nedostataka prvostupanjskog postupka; da prvostupanjsko tijelo nije pozvalo tužitelja na izjašnjavanje o meritumu upravne stvari, čime da je tužitelju uskraćeno pravo da kao stranka aktivno sudjeluje u postupku čime da je počinjena bitna povreda odredbi članka 30. i članka 54. Zakona o općem upravnom postupku, budući da je onemogućeno ostvarenje prava na izjavu i sudjelovanje u dokaznom postupku, a da drugostupanjsko tijelo nije uklonilo navedene nedostatke, niti da je ispitalo pravilnost utvrđenja činjeničnog stanja, već da je žalbu odbilo paušalnim i neobrazloženim navodima.

3.1. U odnosu na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje tužitelj navodi da nisu uzete u obzir sve relevantne činjenice, da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uopće ne postoji, pa da se ni ne može voditi postupak u odnosu na istu. Kao dokaz poziva se na uvid u ZIS te predlaže od Državne geodetske uprave zatražiti podatke za predmetnu nekretninu. Da se na predmetnim nekretninama nalaze ozakonjeni objekti temeljem važećih rješenja o izvedenom stanju; da provedbom prijavnih listova dolazi do povrede stečenih prava vlasnika tih objekata, a osobito do ukidanja parkirališnih mjesta koja su uporabni dio objekata. Da je stambeno-poslovni objekt tužitelja položen na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da ima površinu veću od 1000 m², da se u objektu, uz stambeni dio, nalaze poslovni prostori – dječji vrtić i frizerski salon. Da dječji vrtić trenutno koristi 7 parkirnih mjesta koja se osporavanom odlukom u cijelosti ukidaju, čime da se objektu u cijelosti onemogućava parkiranje. Da frizerski salon koristi 6 parkirnih mjesta, koja se također ukidaju. Da stambeni prostori koriste 7 parkirnih mjesta, od kojih 6 nestaje, tako da ostaje samo jedno. Da na ovaj način osporavano rješenje izravno ugrožava uporabljivost i funkcionalnost objekta, poslovanje zakupaca, kao i ostvarivanje prava vlasništva tužitelja, a sve navedeno da ukazuje da nadležna tijela nisu pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje, niti da su cijenila relevantne činjenice koje bitno utječu na zakonitost rješenja.

3.2. U odnosu na pogrešnu primjenu materijalnog prava, tužitelj navodi da s obzirom da nisu cijenjene sve činjenice i dokazi, a tužitelju nije omogućeno sudjelovanje u postupku, da je doneseno nezakonito rješenje koje povređuje odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kao i odredbe Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade; da je rješenje neuredno i nerazumljivo, da ne sadrži razloge odlučujuće za ishod stvari, te da je povrijeđen i članak 98. st. 5. ZUP -a. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da sud nakon provedene usmene rasprave donese presudu kojom će poništiti osporavano rješenje te tuženiku naložiti da naknadi trošak upravnog postupka.

4. Tuženo tijelo je ovom Sudu dostavilo odgovor na tužbu 6. veljače 2026. te je u cijelosti ustrajalo u navodima i razlozima sadržanim u obrazloženju osporavanog rješenja, predlažući da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

5. Rješenjem ovog suda poslovni broj Us I-2395/2025-7 od 10. veljače 2026. pozvana je zainteresirana osoba Grad Split, Upravni odjel za gradsku imovinu, Odsjek za imovinsko – pravne odnose, da sudjeluje u ovom sporu te mu je dostavljena tužba tužitelja i odgovor na tužbu tuženika na očitovanje.

6. Zainteresirana osoba dostavila je ovom sudu odgovor na tužbu 6. ožujka 2026. u kojem je navela da se protivi navodima tužbe i tužbenog zahtjeva kao neosnovanim, budući da je u upravnom postupku ispravno utvrđeno da predmetna čestica predstavlja nerazvrstanu cestu te da nema mjesta provedbi izvlaštenja.

7. Na ročištu koje je pred ovim sudom održano 11. rujna 2026. u odsutnosti uredno pozvanog tuženika koji svoj izostanak nije opravdao, opunomoćenici stranaka su ustrajali u svojim do sada iznesenim navodima.

8. Na temelju ocjene rezultata provedenog upravnog postupka koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja te izvedenih dokaza, vođen načelom učinkovitosti, Sud je odbio dokazni prijedlog opunomoćenika tužitelja za pribavom podataka od Državne geodetske uprave za predmetnu nekretninu, kao suvišan, ocjenjujući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženog dokaza.

9. Sud je izveo dokaze čitanjem isprava priloženih spisu, kao i dostavljenog spisa tuženog tijela koji je ovom Sudu dostavljen uz odgovor na tužbu u predmetu poslovni broj Us I-2396/2025, a kako je to i sadržano u zapisniku s održanog ročišta , te svih isprava koje su istom priložene, te je zaključio raspravljanje u predmetnom upravnom sporu.

10. Opunomoćenica tužitelja je popisala i zatražila naknadu troškova upravnog spora.

11. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

12. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporavanog rješenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, KLASA: UP/II-943-02/24-01/81 URBROJ: 514-04-03-01-

01/07-25-05 od 6. kolovoza 2025.

13. Među strankama je sporno je li pravilno i zakonito prvostupanjskim rješenjem Splitsko - dalmatinske županije, Upravnog za imovinsko - pravne poslove, KLASA: UP/I-943-02/23-0001/0029, URBROJ: 2181/1-13/30-23-0011 od 3. listopada 2023. odbijen prijedlog Grada Splita, Upravnog odjela za gradsku imovinu, ovdje zainteresirane osobe, radi potpunog izvlaštenja zemljišta radi izgradnje građevine infrastrukturne namjene prometnog sustava, spoj Tučepske ulice s Jelšanskom ulicom na Žnjanu s pripadajućom infrastrukturom (vodovod, oborinska odvodnja, fekalna kanalizacija, javna rasvjeta i EKI instalacija), 2. b skupine, u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 17598 k. o. [katastarska općina], površine 27 m[2] (katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina].

14. Među strankama je sporno predstavlja li čest. zem. [katastarska čestica] ZU 17598 k. o. [katastarska općina], površine 27 m[2] (katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] nerazvrstanu cestu odnosno javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Splita te s tim u vezi pripada li upisanim vlasnicima, odnosno suvlasnicima, naknada za izvlašteno zemljište.

15. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, po ocjeni ovog Suda u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari nije povrijeđen Zakona na štetu tužitelja, kako to isti neosnovano smatra, već je na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijenjeno materijalno pravo, a sve iz razloga koji slijede u daljnjem obrazloženju presude.

16. Odredbom članka 2. stavak 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine, broj: 74/14, 69/17 i 98/19, dalje Zakona o izvlaštenju) propisano je da se nekretnina može izvlastiti, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, kad je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske, kada se ocjeni da će se korištenjem nekretnine za koju se namjerava predložiti izvlaštenje, u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način.

17. Odredbom članka 2. stavak 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisano je da se nekretnina u smislu stavka 1. ovog članka može izvlastiti radi izgradnje građevine ili izvođenja radova gospodarske infrastrukture, groblja i drugih objekata, komunalne infrastrukture, zdravstvenih, prosvjetnih, kulturnih i sportskih građevina, industrijskih. . . . objekata.

18. Člankom 4. Zakona o izvlaštenju je propisana svrha izvlaštenja, pa je tako propisano da izvlaštenjem korisnik izvlaštenja stječe pravo koristiti nekretninu u svrhu radi koje je izvlaštenje provedeno.

19. Članak 5. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (sadrži odredbe o potpunom izvlaštenju, pa je tako stavkom 1., istog članka, propisano da izvlaštenjem nekretnina postaje vlasništvo korisnika izvlaštenja (potpuno izvlaštenje). Stavkom 2., istog članka, je propisano da potpunim izvlaštenjem prestaju pravo vlasništva prijašnjeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini.

20. Prema odredbi članka 9. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade nekretnina se može izvlastiti nakon što je utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju građevine ili izvođenje radova

21. Članak 11. Zakona o izvlaštenju sadrži odredbe o naknadi za izvlaštenu nekretninu, pa je tako stavkom 1., istog članka, propisano da za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada novčana naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine. Stavkom 2., istog članka, je propisano da iznimno od stavka 1. ovog članka, naknada za izvlaštenu nekretninu može biti i odgovarajuća druga nekretnina čija tržišna vrijednost odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje, uz uvjete propisane člankom 46. stavkom 2. ovog Zakona.

22. 15. Članak 131. Zakona o cestama sadrži odredbe o upisu nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige:

(1) Ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste. (2) Postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave.

(3) Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar.

(4) Nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/11) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. (5) Prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. ovoga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste.

(6) Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

(7) Nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.

23. Čl. 101. Zakona o cestama sadrži odredbe o pravnom statusu nerazvrstane ceste pa je tako stavkom 1., istog članka, propisano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

24. Odredbom članka 133. stavka 1. Zakona o cestama propisano je da se nerazvrstane ceste evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe.

25. Iz stanja spisa te spisa tuženog tijela, kao i svih isprava koje su istom priložene, a koji je ovom Sudu dostavljen uz odgovor na tužbu, nespornim proizlazi:

- da je postupak koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja pokrenut po prijedlogu Grada Splita od 6. veljače 2023. radi potpunog izvlaštenja nekretnine označene kao dio čest. zem. [katastarska čestica] ZU 17598 k. o. [katastarska općina] površine 27 m[2] (kat. čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a radi izgradnje građevine infrastrukturne namjene prometnog sustava, spoj Tučepske ulice s Jelšanskom ulicom na Žnjanu s pripadajućom infrastrukturom (vodovod, oborinska odvodnja, fekalna kanalizacija, javna rasvjeta i EKI instalacija), 2. b skupine,

- da se korisnik izvlaštenja Grad Split za predmetni zahvat u prostoru pozvao na odredbu čl. 105. Zakona o cestama kojom je utvrđeno da je građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstanih cesta od interesa za RH, a kao dokaz pravnog interesa;

- da je za provedbu navedenog zahvata u prostoru izdana pravomoćna lokacijska dozvola izdana od Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša, KLASA: UP/I -350-05/21- 01/000020, URBROJ: 2181/01-03-02/12-21-0011 od 22.12.2021. godine, koja je prema potvrdi pravomoćnosti KLASA: UP/I-350-05/21-01/000020, URBROJ: 2181/01- 03-02/12-22-0012 od 14. siječnja 2022., postala pravomoćna s danom 14. siječnja 2022.;

- da je za navedeni infrastrukturni zahvat u prostoru izrađen Geodetski elaborat identifikacije nekretnina od strane ovlaštene geodetske tvrtke SALIENT” d.o.o., Podstrana, Domovinskog rata 24, Broj: 6/2022 od 01. ožujka 2022. godine, a koji je korisnik izvlaštenja priložio prvostupanjskom upravnom tijelu pod oznakom 224/2022, kao i verificirani e-izvadak iz zemljišne knjige te e-izvadak posjedovnog lista za predmetnu česticu;

- da je u upravnom postupku održana usmena rasprava dana 30. kolovoza 2023. godine, na koju su pristupile stranke, dakle i JP osobno uz opunomoćenika Marka Višića odvjetnika u Splitu, kojom prilikom je strankama u skladu s odredbom čl. 30. ZUP-a pružena mogućnost da se očituju o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari;

- da je u postupku provedeno osiguranje dokazao stanju i vrijednosti nekretnina po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo Ivanu Mijanoviću dipl. ing. građ. i po stalnom sudskom vještaku za poljoprivredu dipl. ing. arg. HP;

- da se u upravnom postupku postavilo pitanje spornim za predmetnu čest. zem. [katastarska čestica] jer je površina asfalta 10 m[2] od ukupnih 27 m , te radi li se u konkretnom slučaju o dijelu nerazvrstane ceste prema Zakonu o cestama;

- da je stoga dopisom od 31. kolovoza 2023. godine od Grada Splita, Upravnog odjela za komunalno redarstvo zatraženo očitovanje predstavlja li čestica zemlje zemljišno - knjižne oznake 258/24 ZU 17598 k. o. [katastarska općina], odnosno katastarske oznake 7542/20 k. o. [katastarska općina], a koja čestica zemlje se nalazi u spomenutom obuhvatu potpunog izvlaštenja, nerazvrstanu cestu u smislu Zakona o cestama („Narodne novine” br.:84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21) uzevši u obzi r prijepis Zapisnika s očevida na kojem je ista nekretnina identificirana da ista u naravi predstavlja dijelom asfaltiranu cestu, a dijelom zemljani podest;

- da je na traženje dostavljen opis Grada Splita, Upravnog odjela za komunalne poslove, Odsjeka za promet i komunalno održavanje KLASA: 340-01/23-01/856, URBROJ: 2181-1-07-2/ 1-23-2 od 25. rujna 2023. u kojem je navedeno da je na temelju uvida u raspoloživu DOF podlogu iz 2011. godine, a iz sustava GIS Grada Splita, te na temelju uvida stanja na terenu utvrđeno da se završno asfaltirani / betonirani dio kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] smatra nerazvrstanom cestom koja je dostupna svima pod jednakim uvjetima te na kojima Grad Split može ostvariti pravo upisa vlasništva na temelju Zakona o cestama i Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Splita;

- da je slijedom naprijed navedenog nespornog utvrđenja prvostupanjsko upravno tijelo donijelo rješenje kojim je podneseni prijedlog Grada Splita za potpuno izvlaštenja predmetne nekretnine odbilo kao neosnovan, protiv kojeg rješenja je tužitelj podnio đ žalbu, a koja je osporavanim rješenjem tuženika odbijane kao neosnovana.

26. Prvenstveno valja istaći da u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari tijelo prvog stupnja nije bilo dužno odrediti upisanim suvlasnicima odnosno naknadu za izvlaštenje sukladno Zakonu izvlaštenju i određivanju naknade, već je u konkretnom slučaju trebalo odbaciti zahtjev korisnika izvlaštenja zbog nenadležnosti prvostupanjskog upravnog tijela primjenom odredbe članka 18. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku.

27. Ovo stoga što se ne može provesti postupak izvlaštenja po prijedlogu Grada Splita za nekretninu koja je u vlasništvu Grada Splita, jer je to protivno prirodi izvlaštenja, odredbama Zakona o izvlaštenju, kao i odredbama posebnog zakona tj. Zakona o uređivanju imovinsko-pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina.

28. Valja istaći da institut izvlaštenja u suštini predstavlja oduzimanje ili ograničenje vlasništva u korist Republike Hrvatske ili u korist drugog subjekta u skladu s interesom Republike Hrvatske, pa je stoga nespojivo s prirodom izvlaštenja da se u korist Grada Splita izvlašćuje nekretnina koja je već u vlasništvu Grada Splita, jer se ne može na nekoga prenijeti pravo koje taj subjekt već ima.

29. Pored navedenog, valja istaći da je pravni režim nerazvrstanih cesta uređen člankom 131. stavkom 7. Zakona o cestama koji propisuje da nekretnine koje su prema tom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze. Prema stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske u tumačenju odredbe članka 131. stavka 7. Zakona o cestama, zauzetom u Odluci broj U-I-6326/2011 od 7. veljače 2017. "javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave" su sve one ceste koje se (prema nomenklaturi ZoCest-a//84/11-92/14) mogu smatrati nerazvrstanim cestama, a koje su, kao nerazvrstane ili javne ceste, bile u javnoj uporabi do 1. siječnja 1997., to jest do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96 - dalje: ZV ).

30. U konkretnom slučaju se ne radi o spornom pravu vlasništva već o nesređenom zemljišno-knjižnom i katastarskom stanju, budući da je stvarni (faktični) vlasnik predmetne nekretnine Grad Split, a u zemljišnoj knjizi kao suvlasnici uknjižene treće fizičke osobe. Pritom je bitno naglasiti da će upis u zemljišnu knjigu, koji se može provesti u skladu s prethodno citiranim zakonskim odredbama, biti deklaratornog karaktera, tj. njime će se samo publicirati stjecanje vlasništva do kojeg je došlo izvanknjižno, ex lege (na temelju zakona). Riječ je, dakle, o dobru takvog značenja da na njemu vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće.

31. Konačno, pravilno tuženo tijelo navodi da se naknada za de facto izvlašteno zemljište na može tražiti u postupku pred upravnim tijelom već u zasebnoj građanskoj tužbi protiv države pred stvarno i mjesno nadležnim sudom, o čemu je pravno stajalište izrazio i Europski sud u predmetu J protiv Hrvatske, a kako je to pravilno navelo i obrazložilo tuženo tijelo u svom rješenju koje tužitelj neosnovano osporava podnošenjem predmetne tužbe. Takvo stajalište izraženo je u recentnoj upravnosudskoj praksi, pa tako primjerice i u presudama Visokog upravnog suda RH posl. br. Usž-4520/2024-2 od 5. veljače 2025., te Usž-4922/18-2 od 16. siječnja 2019. i Usž-4216/18 od 19. veljače 2020.

32. Slijedom svega naprijed navedenog, iako je podneseni prijedlog za izvlaštenje trebalo odbaciti, umjesto odbiti, sud ne nalazi da je osporavanim rješenjem povrijeđen Zakon na štetu tužitelja, budući je o njegovom zahtjevu meritorno odlučeno, pa mu je samim tim dano više prava nego bi mu u konkretnom slučaju pripadalo, radi čega je valjalo primjenom odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te odlučiti kao pod točkom I. izreke.

33. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS -a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, to je riješeno kao pod točkom II. izreke.

U Splitu 28. rujna 2025.

S U D A C

Leandra Mojtić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- tužitelju po opunom.

- pozvati tužitelja na uplatu sudske pristojbe za tužbu 53,09 eura i za presudu 66,36 eura, po pravom.

- tuženiku

- zaint. osobi

- u spis

- kal. do 1.12.2026.