REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg. Dr. Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj: Ovr-49/2026-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji Romani Mališ, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB 57509775367, zastupan po punomoćnici Ljiljani Ostović Rakušić, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenice CG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Zvonimiru Raiću, odvjetniku u Zagrebu, radi naplate novčane tražbine, 28. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

O d b i j a s e prijedlog ovršenice da se naloži Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava s računa ovršenice temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Damira Bjelčića, poslovni broj Ovrv- 492/2016 od 25. siječnja 2016.

z a k l j u č i o j e

I Upućuje se ovršenica CG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], da u roku od 15 dana od dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB 57509775367, radi utvrđenja da izravna naplata pokrenuta podnošenjem zahtjeva za naplatu Financijskoj agenciji, temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Damira Bjelčića, poslovni broj Ovrv-492/2016 od 25. siječnja 2016., nije dopuštena iz razloga iz članka 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona.

II Tužbu kojom pokreće parnicu na koju je upućena ovršenica može utemeljiti samo na razlozima koje je istaknula u prijedlogu radi proglašenja nedopuštenim zahtjeva za izravnu naplatu.

Obrazloženje

1. Ovršenica je 23. prosinca 2025. podnijela Općinskom građanskom sudu u Zagrebu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: Agencija) na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Damira Bjelčića, poslovni broj Ovrv-492/2016 od 25. siječnja 2016., te prijedlog za odgodu izdavanja prijenosa zaplijenjenih sredstava.

2. Općinski građanski sud se rješenjem poslovni broj Ovr-4296/2025-3 od 29. prosinca 2025. oglasio mjesno nenadležnim za postupanje u toj ovršnoj stvari, stoga je spis nakon pravomoćnosti rješenja, 21. siječnja 2026., dostavljen ovom sudu na postupanje.

3. U prijedlogu ovršenica u bitnome ističe da je 22. prosinca 2025. saznala da je ovrhovoditelj predao zahtjev putem Agencije na temelju rješenja o ovrsi između stranka Hrvatske poštanske banke d.d. u svojstvu ovrhovoditelja i IG u svojstvu ovršenika. Time je ovršenica i prvi puta saznala za vođenje ovršnog postupka i za postojanje ovršne isprave. Istaknula je da dostava rješenja o ovrsi glede pok. IG nikada nije bila pokušana, niti zakonito izvršena. Smatra da ovrhovoditelj nema pravo ishoditi provedbu ovrhe budući da je ovršenica kao nasljednica iza pok. IG već ranije podmirila veći broj vjerovnika pok. IG i to u iznosu koji znatno nadilazi vrijednost imovine koju je ovršenica naslijedila. Stoga dodaje da bi provedbom predmetne ovrhe ovršenici bila nanijeta šteta te bi bila lišena novčanog iznosa, odnosno da bi se radilo o grubom pravnom nasilju nad ovršenicom.

4. Sud je po članku 65. stavku 2. i 3. te čl. 54. st. 1. OZ-a Ovršnog zakon (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje: OZ) prijedlog ovršenice dostavio ovrhovoditelju na očitovanje u roku od 8 dana.

5. Ovrhovoditelj se podneskom od 31. ožujka 2026. očitovao navodeći da primarno predlaže odbaciti zahtjev ovršenice kao nepravovremen, a podredno ističe da su navodi ovršenice paušalni i izjavljeni bez ikakve pravne osnove. Smatra da ovršenica ničime nije dokazala da bi podmirila dugovanje iza pok. IG u iznosu koji bi nadilazio vrijednost imovine koju je naslijedio. Također smatra da nisu ispunjene pretpostavke u odnosu na prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe.

6. U postupku su pročitani: Procjembeni elaborat mag. ing. VG (list 14-29, 45-60, 98-113 spisa), Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Vlaste Podgajskog, posl.br. O-574/2022 od 21. travnja 2022. (list 30-31 spisa), Potvrde Privredne banke Zagreb, Erste Bank i OPT banke d.d. (list 32-43, 63-66, 72-75, 81, 89-96 spisa), Specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje Financijske agencije (list 67- 71, 76-80 spisa) i Pregled dugovanja (list 82-88 spisa).

7. Prema odredbi čl. 210. st. 1. OZ-a nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovog Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenjem kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstva odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

8. Prema stavku 2. tog članka, na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

9. Prema stavku 3., o prijedlogu za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka, sud je dužan odlučiti u roku od osam dana i, ako prihvati taj prijedlog, rješenje kojim će odrediti odgodu odmah dostaviti Agenciji.

10. Prijedlog za davanje naloga Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

11. Naime, na ovaj se prijedlog, sukladno odredbi čl. 210. OZ-a, na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe. Tako je odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: ako je ispunjen koji od uvjeta iz čl. 1. točke 1 8., tog članka.

12. Ovršenica je podnijela prijedlog prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, na koji se prema odredbi čl. 210. st. 2. OZ-a, na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi, čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu sukladno odredbi čl. 65. st. 1. t. 5. OZ-a.

13. No, ovršenica nije niti iznijela bilo kakvu tvrdnju kojom bi učinila vjerojatnim da bi provedbom zahtjeva za izravnu naplatu pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Ovršenica je samo navela da bi opstankom predmetne ovrhe bila lišena predmetnih novčanih iznosa i da bi joj se time nanijela šteta, što sve dovodi do grubog pravnog nasilja. Tek paušalno navođenje ovršenice da bi joj provedbom ovrhe nastala šteta koja bi ugrozila njezinu egzistenciju samo po sebi ne ukazuje da bi na strani ovršenice provedbom ovrhe doista i nastala šteta, i to nenadoknadiva ili teško nadoknadiva. Naime, posve je jasno da svaka provedba ovrhe otežava imovinske prilike svakog ovršenika. Napominje se da je ovrhovoditelj društvo od kojeg tražbinu, u slučaju uspjeha u parnici, ne bi bilo problematično naplatiti.

14. Što se tiče prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ovršenica tvrdi da ovrhovoditelj temelji svoje potraživanje na ovršnoj ispravi koja nikad nije zakonito dostavljena pok. IG te da ovrhovoditelj nema pravo provoditi ovrhu nad ovršenicom jer je ovršenica ranije podmirila veći broj vjerovnika, što predstavlja žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. t. 7. OZ-a, zbog čega će se postupiti sukladno odredbi čl. 52. st. 3. OZ-a.

15. Budući da ovrhovoditelj osporava žalbeni razlog ovršenice, rješenje o tom žalbenom razlogu ovisi o utvrđivanju spornih činjenica koje ovršenica ne dokazuje javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su te činjenice općepoznate niti se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, valjalo je, temeljem odredbi čl. 55. OZ-a, ovršenicu zaključkom uputiti na parnicu.

16. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci.

U Krapini 28. rujna 2026.

Sutkinja

Romana Mališ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog je rješenja dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 8 dana.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a.).

Dostaviti:

1.Odvjetnica Ljiljana Ostović Rakušić

2.Odvjetnik Zvonimir Raić