Poslovni broj: Gž-873/2023-2

1

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sutkinja i to Sanje Prosenice, kao predsjednice vijeća, Sanje Dujmović, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Marine Tante, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja T. osiguranja d.d., U. A. H. 4, Z., OIB: ….., zastupanog po punomoćniku H. L., odvjetniku iz Z., Z. 4, protiv tuženika N. I., L., P. ulica 9, OIB: ….., zastupanog po punomoćniku Z. Ž., odvjetniku iz I., A. M. M. 3, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru poslovni broj P-142/2023-9 od 24. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2024.,

p r e s u d i o   j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika N. I. i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru poslovni broj P-142/2023-9 od 24. listopada 2023. u toč. I. i II. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženiku da tužitelju naknadi troškove postupka u iznosu od 947,12 EUR te u toč. III. izreke.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suđeno je:

''I. N a l a ž e se tuženiku N. I. da tužitelju T. osiguranje d.d. plati iznos od 4.667,28 EUR (četititisućešestošezdesetsedam eura i dvadesetosam centi)/ 35.165,62 kn (tridesetpetisućastošezdesetpet kuna i šezdesetdvije lipe)1, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. travnja 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućem polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. N a l a ž e s e tuženiku N. I. da tužitelju T. osiguranje d.d. naknadi troškove postupka u iznosu od 947,12 EUR (devetstočetardesetsedam eura i dvanaest centi)/ 7.136,08 kn (sedamtisućastotridesetšest kuna i osam lipa), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24. listopada 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućem polugodišta za tri postotna poena, a odbija se preostali dio tužiteljevog zahtjeva za naknadu troškova u iznosu od 390,29 EUR (tristodevedeset eura i dvadesetdevet centi)/ 2.940,54 kn (dvijetisućedevetsto-četardeset kuna i pedesetčetiri lipe).

III. O d b i j a s e zahtjev tuženika za naknadu troškova u cijelosti."

2. Protiv citirane presude žalbu je izjavio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o troškovima postupka. Ističe da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. Zakona o parničnom postupku jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati i o odlučnim činjenicama postoji proturječnost. Tuženik prije svega dovodi u pitanje odluku suda vezano uz utvrđenje pasivne legitimacije tuženika. Poziva se na odredbu čl. 963. st. 4. Zakona o obveznim odnosima navodeći da smatra da bi se ista, supsidijarno trebala odnositi te primjenjivati i u odnosu na tuženika kao radnika E. N. T. servisi, Z.. Činjenica je da je osiguranje vozila, i to kasko, u konkretnom slučaju bilo ugovoreno od strane navedenog poslodavca tuženika koji je i to plaćao, posredno putem davatelja leasinga A. A. d.o.o., Z. - S., kao vlasnik vozila, sa tužiteljem kao osigurateljem. Jednako tako pogrešan je zaključak da su na tužitelja prešla sva osiguranikova prava prema tuženiku, pozivajući se na tužiteljeve Opće uvjete za osiguranje automobilskog kaska. U konkretnom slučaju tuženik dovodi u pitanje smisao zaključenog kasko osiguranja. Iz tog razloga tuženik smatra da tužitelj ne bi imao pravo regresno potraživati isplaćeni iznos od tuženika obzirom da se kod tuženika, a što je i učinjeno nespornim radilo o krajnjoj nepažnji, te je sud pravilnom primjenom i tumačenjem naprijed navedenih odredbi tužbu zbog nedostatka pasivne legitimacije trebao prvenstveno odbaciti, odnosno odbiti tužbeni zahtjev. Dakle, došlo je do pogrešne primijene materijalnog prava, a i odluka o trošku nije pravilno donesena. Predlaže se uvažiti žalbu, preinačiti presudu u smislu žalbenih navoda te tuženiku priznati troškove žalbe, podredno ukinuti pobijanu presudu i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22.; dalje ZPP) na koju u žalbi ukazuje tuženik, budući da je izreka pobijane presude razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda ima razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i nisu proturječni, o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

6. Prvostupanjski sud, nadalje, nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, po čl. 365. st. 2. istog Zakona.

7. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 4.667,28 EUR/35.165,62 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koji zahtjev temelji na tvrdnji da je stekao pravo potraživati od tuženika iznos isplaćen osiguraniku na ime naknade štete na vozilu koju štetu je skrivio tuženik.

8. Pobijanom presudom prvostupanjski sud je prihvatio zahtjev tužitelja smatrajući da su za ovu parnicu mjerodavne odredbe čl. 963. st. 1. i 4. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23.; dalje ZOO), pa kako je tužitelj kao osiguratelj isplatio osiguraninu osiguraniku A. A. d.o.o., na njega su, do visine isplaćene naknade, prešla sva osiguranikova prava prema tuženiku N. I. koji je odgovoran za štetu prouzročenu na osiguranikovom vozilu. Prvostupanjski sud smatra da se tuženik ne može osloboditi odgovornosti temeljem odredbe čl. 963. st. 4. ZOO budući da tuženik nije radnik osiguranika A. A. d.o.o., već je radnik korisnika leasinga E. N. T. servisi d.o.o., a koje društvo nije osiguranik u konkretnom slučaju te njegov imovinski interes nije osiguran predmetnom policom.

9. U konkretnom slučaju nije prijeporno da je u vrijeme prometne nezgode koju je skrivio tuženik vozilom kojim je upravljao 16. ožujka 2020. registarske oznake ZG **** FS bilo u vlasništvu društva A. A. d.o.o. Također nije prijeporno da je u vrijeme prometne nesreće bila važeća polica automobilskog osiguranja – kaska sklopljena između osiguratelja, ovdje tužitelja, te osiguranika A. A. d.o.o., kao i to da je društvo A. A. d.o.o. davatelj leasinga, a društvo E. N. T. servisi d.o.o. korisnik leasinga čiji je radnik tuženik.

10. Odredbom čl. 963. st. 1. ZOO određeno je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

10.1. Dakle, tužitelj kao osiguratelj bio je dužan naknaditi štetu davatelju leasinga budući da je u trenutku štetnog događaja vozilo bilo u vlasništvu istog i ima se smatrati oštećenom osobom te se pravilno prvostupanjski sud pozvao na odredbu čl. 12. Općih uvjeta za osiguranje automobilskog kaska prema kojoj kod osiguranja vozila u leasingu prava iz ugovora o kasko osiguranju, osim prava na bonus, pripadaju davatelju leasinga (vlasniku vozila) koji se u policu upisuje kao osiguranik, ako nije drukčije ugovoreno, a iz spisa predmeta ne slijedi zaključak o drugačije postignutom dogovoru.

11. I u ovoj fazi postupka tuženik dovodi u pitanje pravilnost primjene odredbe čl. 963. st. 4. ZOO.

11.1. Odredbom čl. 963. st. 4. ZOO propisano je da iznimno od pravila o prijelazu osiguranikovih prava na osiguratelja, ta prava ne prelaze na osiguratelja ako su štetu prouzročile osobe, između ostalih, radnik osiguranika, osim ako je ta osoba štetu uzrokovala namjerno.

11.2. U predmetnoj pravnoj stvari nije sporno da je tuženik štetu uzrokovao krajnjom nepažnjom, a ne namjerno, međutim, za primjenu odredbe čl. 963. st. 4. ZOO odlučno je - da li je tuženik u vrijeme nastanka štete bio radnik osiguranika.

12. U konkretnom slučaju tuženik na dan štetnog događaja kad je upravljao vozilom osiguranika A. A. d.o.o. i prouzročio prometnu nezgodu u kojoj je navedeno vozilo oštećeno – nije bio u radnom odnosu kod osiguranika odnosno s osiguranikom nije imao sklopljen ugovor o radu pa nisu ispunjene pretpostavke za primjenu odredbe čl. 963. st. 4. ZOO, kako je to po ocjeni ovog suda pravilno zaključio prvostupanjski sud.

12.1. Žalbeni navodi da je osiguranje bilo ugovoreno od strane poslodavca tuženika koji da je isto i plaćao, posredno putem davatelja leasinga, nisu doveli u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane presude jer iz spisa predmeta ne slijedi da je u konkretnom slučaju primatelj leasinga E. N. T. servisi d.o.o., a poslodavac tuženika, bio ujedno i ugovaratelj osiguranja i korisnik vozila.

13. Slijedom navedenog neosnovanim se ukazuju žalbeni navodi tuženika te je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP valjalo odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod toč. I. izreke, kao i u dijelu pod toč. II. i III. izreke koja se odnosi na odluku o trošku budući da je ista donesena u skladu s odredbom čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP.

14. U preostalom, a ne pobijanom dijelu pod toč. II. izreke kojim je odbijen dio tužiteljevog zahtjeva za naknadu troška u iznosu od 390,29 EUR prvostupanjska odluka ostaje neizmijenjena.

U Zadru, 8. svibnja 2024.

Predsjednica vijeća

Sanja Prosenica