Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Pn-31/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A Z B O G O G L U H E
Općinski sud u Rijeci, u ime Republike Hrvatske, po sucu Damiru Vinketi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Rijeka iz Rijeke, Slogin kula 1 (čiji je OIB:02958272670), protiv tuženika DŠ iz [adresa], (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]), radi isplate, vrijednost predmeta spora 630,70 €, izvan ročišta 28. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku DŠ iz [adresa], (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) da tužitelju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Regionalnom uredu Rijeka iz Rijeke, Slogin kula 1 (čiji je OIB:02958272670) naknadi štetu u ukupnom iznosu od 630,70 € (slovima: šesto trideset eura te sedamdeset centi) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi
- na iznos od 504,56 € od 14.02.2023. pa do isplate i
- na iznos od 126,14 € od 29.03.0223. pa do isplate
po kamatnoj stopi koja se do dana 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, potom od dana 01.01.2023. godine pa do dana 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od dana 30.12.2023. godine pa do dana isplate za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Rijeka koji glasi:
"Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzroči parnični trošak koja teče od presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15), koja se od do 31.12.2022.g. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.g. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."
Obrazloženje
1. Dana 6. veljače 2026. zaprimljena je tužba tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Rijeka koji tvrdi da tuženik DŠ je dana 12.02.2023.g. u obiteljskom stanu u [adresa] fizički napao svoju majku i osiguranika tužitelja oštećenog OŠ na način da je oštećenu dok je ležala na kauču u više navrata rukama udario po glavi i tijelu, uslijed čega je oštećena zadobila teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma V. i VI. desnog rebra, prijelom VIII i IX. lijevog rebra, stabilni kompresivni prijelom VIII. grudnog kralješka te mnogostruke krvne podljeve na licu, vratu, leđima i na obje podlaktice te desnom koljenu, radi kojih ozljeda je zatražila liječničku pomoć. Prema tvrdnjama tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Rijeka prouzročene troškove liječenja svoga oštećenog osiguranika on je platio. U svezi štetnog događaja vođen je kazneni postupak kod Općinskog suda u Rijeci posl. broj Kzd-64/2023 koji za pravomoćno okončan i tuženik DŠ je oglašen krivim i kažnjen kaznom zatvora, čime je utvrđena odgovornost za naknadu štete za prouzročene ozljede oštećenom. U dokaz navedenih tvrdnji tužitelj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Rijeka predlaže: 1) uvid u presudu Općinskog suda u Rijeci posl. broj Kzd-64/2023 od 26.09.2023.g., 2) po službenoj dužnosti pribava kaznenog spisa Općinskog suda u Rijeci posl. broj Kzd-64/2023, 3) po potrebi saslušanje svjedoka oštećene OŠ, [adresa] i svjedoka ŠŠ i EŠ na adresi iz kaznenog spisa, po potrebi drugih svjedoka iz kaznenog postupka na adresi prema podacima iz kaznenog spisa, korištenje nalaza i mišljenja i iskaza vještaka provedenih u kaznenom postupku kao i materijalne dokumentacije iz spisa, 4) uvid u prijavu ozljede br. 1402/23, 5) očekivano priznaje tuženika DŠ, 6) po službenoj dužnosti pribava medicinske dokumentacije u svezi štetnog događaja od KBC Rijeka i ugovornog liječnika oštećenog za kojeg se obvezuje tužitelj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Rijeka dostaviti naknadno adresu te zdravstvenog kartona oštećenog, 7) po potrebi provođenje medicinskog vještačenja na okolnost težine zadobivenih ozljeda i uzročno posljedične veze između zadobivenih ozljeda i priloženih računa te službenim putem zatražiti medicinsku dokumentaciju u svezi štetnog događaja, 8) po službenoj dužnosti zatražiti policijski zapisnik i službene bilješke nadležne policijske uprave u svezi štetnog događaja te zapisnike o saslušanju svjedoka i oštećenog, 9) provođenje vještačenja s obzirom na krivnju i dinamiku nastalih ozljeda i 10) nesporno. Nadalje tužitelj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Rijeka tvrdi da je on podmirio troškove liječenja svoga osiguranika u ukupnom iznosu od 630,70 EUR, od čega s osnove obveznog zdravstvenog osiguranja iznos 504,56 EUR, a s osnove dopunskog zdravstvenog osiguranja iznos od 126,14 EUR. U dokaz navedene tvrdnje tužitelj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Rijeka predlaže: 11) uvid u račune prema privitku, 12) izvod iz poslovnih knjiga, potvrda o plaćanju i 13) po potrebi provođenje financijskog vještačenja u vezi visine i plaćanja računa za osiguranika tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Rijeka i dostava dodatne dokumentacije za potrebe vještačenje (računa i izvoda o plaćanju). Naglašava se da sukladno čl. 136. st.1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13,98/19), tužitelj je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila ozljedu. Budući postoji uzročno posljedična veza između štete radnje tuženika DŠ i štete, tuženik DŠ je odgovoran tužitelju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Regionalnom uredu Rijeka za naknadu štete prouzročene oštećenom osiguraniku tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Rijeka u vidu troškova liječenja. Ističe se da je parnični sud sukladno čl. 12. Zakona o parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim. Kako je tuženik DŠ pravomoćno oglašen krivim za nanošenje tjelesnih ozljeda osiguraniku tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Rijeka, a koje troškove liječenja je platio tužitelj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Rijeka time je dokazana odgovornost odnosno osnov tužbenog zahtjev. Tužitelj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Rijeka nadalje ističe da je on uputio tuženiku DŠ zahtjev za naknadu štete, ali tuženik DŠ do danas nije dobrovoljno podmirio iznos naknade štete. U dokaz navedene tvrdnje tužitelj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Rijeka predlaže: 14) zahtjev za naknadu štete od 11.12.2025.g. Slijedom navedenoga, tužitelj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Rijeka predlaže da naslovni sud sukladno zakonskim odredbama donese slijedeću presudu: "I. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi štetu u ukupnom iznosu od 630,70 EUR uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku kako slijedi - na iznos od 504,56 EUR od 14.02.2023. pa do isplate, - na iznos od 126,14 EUR od 29.03.2023. pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se do 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana. II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzroči parnični trošak koja teče od presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15), koja se od do 31.12.2022.g. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.g. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."
2. Rješenjem ovoga suda poslovni broj Pn-31/2026-2 od 11. veljače 2026. pozvan je tuženik DŠ da u roku od 30 dana dostavi sudu odgovor na tužbu jer u protivnom će se donijeti presuda zbog ogluhe.
3. Međutim, tuženik DŠ, iako je uredno primio naznačeno rješenje i tužbu tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Rijeka s prilozima, nije ovome sudu u ostavljenom roku od 30 dana dostavio svoj odgovor na tužbu.
4. Prema čl. 331.b st. 1 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019 80/2022, 114/2022, 155/2023 i 146/2025 u daljnjem tekstu: ZPP) donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ukoliko je udovoljeno ovim uvjetima: 1) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, 2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate i 4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu. Prema čl. 331.b st. 2 ZPP-a neće se donijeti presuda zbog ogluhe i kad je udovoljeno uvjetima iz stavka 1 ovoga članka ako sud nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (članak 3 stavak 3 ZPP-a). Nadalje čl. 331.b st. 3 ZPP-a je propisano da donošenje presude zbog ogluhe odgodit će se ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka 2 ovoga članka prije toga pribave obavijesti. Prema čl. 331.b st. 4 ZPP-a. ako iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenoga zahtjeva, sud će odrediti pripremno ročište i ako na tom ročištu tužitelj ne preinači tužbu, donijet će presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija. Također čl. 331b st. 5 ZPP- a. je propisano da donošenje presude zbog ogluhe može se odgoditi i ako nema dokaza da su tuženiku uredno dostavljeni tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu, a nesumnjivo je da su mu upućeni. U tom slučaju odredit će se rok, koji ne može biti dulji od trideset dana za dostavu u zemlji, odnosno dulji od šest mjeseci za dostavu u inozemstvu, da se izvidi jesu li tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu tuženiku uredno dostavljeni. Ako se u tom roku utvrdi da su ta pismena bila tuženiku uredno dostavljena, donijet će se presuda zbog ogluhe. Nadalje čl. 331.b st. 6 ZPP-a je propisano da protiv rješenja suda kojim odbija prijedlog tužitelja da se donese presuda zbog ogluhe žalba nije dopuštena i na kraju čl. 331.b st. 7 ZPP-a je propisano da u slučajevima iz stavka 3. i 5. ovoga članka presuda zbog ogluhe može se donijeti i bez saslušanja stranaka.
5. Polazeći od presumpcije da je tuženik svojom pasivnošću i nepodnošenjem odgovora na tužbu u određenom roku priznao istinitost činjeničnih navoda tužitelja, za donošenje presude zbog ogluhe potrebno je da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi upravo iz tih činjenica. Radi se o posebnoj materijalno pravnoj pretpostavci iz čl. 331.b st. 1. t. 2. ZPP-a, jer je sud i prilikom donošenja presude zbog ogluhe prilikom ispitivanja da li je ispunjen ovaj uvjet, dužan primijeniti materijalno pravo u skladu s iznesenim činjeničnim navodima. Kako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a ove činjenice nisu u protivnosti sa dokazima koje je tužitelj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Rijeka podnio, a ne postoje niti opće poznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika DŠ spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu koja mu je dostavljena sukladno traženju ovoga suda to je po osnovi prethodno citiranog čl. 331.b st. 1 ZPP-a valjalo odlučiti kao u izreci ove presude pod točkom I.
6. Tužitelj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Rijeka se poziva da je on oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi po samom zakonu te sukladno navedenom neosnovan je njegov zahtjev za naknadom troškova sudskih pristojbi u ovoj parnici te je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom II.
U Rijeci 28. rujna 2026.
Sudac:
Damir Vinketa
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom županijskom sudu u Republici Hrvatskoj u roku od 15 dana računajući od dana dostave. Žalba se predaje putem ovog suda pisanim podneskom u tri primjerka.
Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
Presuda kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ovoga Zakona, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.
Dostaviti:
- tužitelju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Regionalnom uredu Rijeka i
- tuženiku DŠ.