Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

48000 Koprivnica - Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Pn-67/2023-57

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Sonji Gundić-Biškup kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice DE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Josipu Mađariću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui, Pisarnica u Koprivnici, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Vladimiru Slunjski, odvjetniku iz Varaždina, radi naknade štete, nakon provedene glavne javne rasprave zaključene 1. rujna 2026., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, na ročištu radi objave i uručenja presude, na temelju odredbi čl. 335. Zakona o parničnom postupku, dana 28. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB: 22694857747, da tužiteljici DE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske i imovinske štete isplati iznos od 5 .022,94 € (slovima: pettisućadvadesetdvaeuraidevedesetčetiricenta) zajedno sa zateznom kamatom koja teče na iznos od 4.770,94 € od dana 22. veljače 2023. pa do isplate, a na iznos od 252,00 € od dana 28. rujna 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB: 22694857747, da tužiteljici DE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 62,50 € (slovima: šezdesetdvaeuraipedesetcenti) sa zateznom kamatom koja teče od dana 28. rujna 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te parnični trošak ovog postupka u iznosu od 1.375,00 € (slovima: tisućutristosedamdesetpeteura) zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana 28. rujna 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u iznosu od 3.338,60 € sa zakonskom zateznom kamatom od 22. veljače 2023. do isplate, zahtjev za plaćanje zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od 252,00 € za vrijeme od 22. veljače 2023. , pa do 27. rujna 2026., te s osnova odštetnog zahtjeva iznos od 103,40 € sa zakonskom zateznom kamatom od 28. rujna 2026. do isplate.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je podnijela tužbu ovom sudu dana 22. veljače 2023. protiv tuženika, radi naknade štete.

1.1.U tužbi tužiteljica navodi da je dana 24. veljače 2018. u [adresa], na Radničkoj cesti došlo do prometne nezgode na način da se osiguranica tuženika, ME zbog ne držanja potrebnog razmaka između vozila, osobnim automobilom marke Opel Insignia, registarskih oznaka [registarska oznaka], godina proizvodnje 2014., a koji je u trenutku prometne nesreće bio u vlasništvu Impuls-Leasing d.o.o., Poslovnica Koprivnica, [adresa], zabila u stražnji dio vozila, u kojem je kao suvozač bila tužiteljica, a kojim je upravljao njezin suprug, VE.

1.2. Prilikom navedene prometne nezgode tužiteljica je zadobila teške tjelesne ozljede, a kako je to kasnije konstatirano.

1.3. Vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] u trenutku nezgode bilo je osigurano od autoodgovornosti kod Euroherc osiguranja d.d., a protiv vozačice ME izdan je Obvezni prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja.

1.4. Tužiteljica je u ovom predmetnom štetnom događaju zadobila teške tjelesne ozljede u vidu natučenje čeonog dijela glave (contusio capitis reg frontalis), istegnuće mišića vratne kralježnice trećeg stupnja (distensio mm paravertebralium cervicalium gr III), protruzija diska između 3. i 4. vratnog, te 5. i 6. vratnog kralješka (protrusio disci iv C3-4 et C5-6), suženje kralježničkog kanala u razini C3-4, C5-6, te C6-7 (stenosis canalis spinalis reg C3- 4, C5-6 et C6-7) i vratno nadlaktični sindrom desne strane (sy cervicobrachinaledex), te su zaostale trajne posljedice ovog ozljeđivanja u vidu umanjene pokretljivosti, nestabilnosti, bolnosti u području vratne kralježnice, čestih glavobolja, utrnulosti i slabosti desne ruke, kao i bolnosti između lopatica.

1.5. Tužiteljica je trpjela dugotrajne i intenzivne fizičke bolove, te su bili prisutni i dugotrajni i intenzivni strahovi u smislu ishoda samog liječenja, te neugodnosti tijekom samog liječenja, a što posebno potvrđuje dugotrajnost liječenja. Liječenje tužiteljice traje više od četiri godine, uz stalne fizikalne terapije i rehabilitacije unatoč kojoj su zaostale trajne posljedice.

1.6. Neposredno nakon nesreće, kao i tijekom liječenja je tužiteljici trebala pomoć i njega koju su pružali ukućani, a koja je bila neophodna za obavljanje osnovnih životnih potreba. Također je zaostalo i naruženje u vidu postoperativnih trajnih ožiljaka na području vrata, a koji su vidljivi svakodnevno.

1.7. Tužiteljica se obratila tuženiku u mirnom postupku s odštetnim zahtjevom od 18. prosinca 2018., koji je tuženik zaprimio, te je na isti odgovorio 15. veljače 2019. da odgovornost tuženika nije sporna, te je tuženiku procijenio štetu na iznos od 7.000,00 kn/ 929,06 €, te troškove odštetnog zahtjeva u iznosu od 1.875,00 kn/248,86 €.

1.8. Shodno tome, tužiteljica potražuje naknadu neimovinske i imovinske štete (tuđe pomoći i njege) u ukupnom iznosu od 63.000,00 kn/ 8.361,54 €, specificirano s naslova pretrpljenog straha iznos od 15.000,00 kn/19.990,84 €, s naslova pretrpljenih fizičkih boli iznos od 15.000,00 kn/19.990,84 €, s naslova smanjenja životnih aktivnosti iznos od 25.000,00 kn/ 3.318,07 €, s naslova naruženja iznos od 10.000,00 kn/1.327,23 €, te s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 5.000,00 kn/663,61 € ili ukupno iznos od 70.000,00 kn/9.290,60 €, umanjeno za isplaćenih 7.000,00 kn/929,06 €, a što iznosi 63.000,00 kn/8.361,54 €.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje kao nespornu činjenicu da se dana 24. veljače 2018. u [adresa] dogodila prometna nesreća, u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen Ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti.

2.1. Nije sporno ni da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nesreći sudjelovala u svojstvu putnika u vozilu registarske oznake [registarska oznaka]. Međutim, prema lokalitetu i vrsti ozljeda proizlazi da tužiteljica predmetne zgode nije bila vezana sigurnosnim pojasom. Nadalje, iz priložene medicinske dokumentacije, nalaza sa hitnog pregleda od 24. veljače 2018. proizlazi da je tužiteljica držala otpušteni pojas rukama u krilu i da je pri sudaru udarila čelom o armaturu, a potom se zavalila u sjedalo. Po tome proizlazi da tužiteljica predmetne zgode nije pravilno koristila sigurnosni pojas. Dakle, zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom, odnosno zbog nepravilnog korištenja istog, i posljedično tome zbog nekontroliranog polijetanja tijela uslijed sudarnih sila, tužiteljica je zadobila ozljede koje bi bile izbjegnute da je kritične zgode bila vezana sigurnosnim pojasom, odnosno da je isti pravilno koristila. Nesporno je da u slučaju da je tužiteljica bila vezana sigurnosnim pojasom, odnosno da je isti pravilno koristila, ne bi mogla udariti čelom o armaturu, a zatim u sjedalo, odnosno pojas bi spriječio polijetanje tijela prema naprijed i udar o armaturu i sjedalo, a time i nastanak ozljeda. Slijedom navedenog, tužiteljica je postupila protivno odredbama članka 163. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima je propisana obveza vozača i putnika da tijekom vožnje u motornom vozilu koriste sigurnosni pojas. Budući da su ozljede tužiteljice nastale upravo zbog toga što ista nije (pravilno) koristila sigurnosni pojas, tuženik ističe prigovor doprinosa tužiteljice nastanku i visini štete za koji je potrebno istoj umanjiti naknadu štete.

2.2. Tuženik osporava i da bi tužiteljica u predmetnoj prometnoj nesreći zadobila sve ozljede koje se navode u priloženoj medicinskoj dokumentaciji. Stoga se u cijelosti protivi tužbenom zahtjevu tužiteljice.

3. Radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica izvedeni su dokazi čitanjem Potvrde PP Koprivnica od 13. veljače 2023., Odštetnog zahtjeva od 18. prosinca 2018. (listovi 9-10), dopisa tuženika (listovi 11-13), dopisa (listovi 18-19), hitnog pregleda Opće bolnice Koprivnica (listovi 20-21), povijesti bolesti – liječničke dokumentacije (listovi 22-128), dopisa PP Koprivnica od 27. srpnja 2023. s preslikom cjelokupnog spisa predmeta (listovi 160-183), CD-a s nalazima tužiteljice (list 186, s privitkom), pisanog nalaza mišljenja prometno-tehničkog vještaka Davora Ferenca od 25. srpnja 2025., pisanog nalaza i mišljenja vještaka Pere Bubala od 3. rujna 2025., pisanog nalaza i mišljenja liječničkog vještaka Božidara Šebečića od 24. studenog 2025., te usmenog očitovanja liječničkog vještaka Božidara Šebečića od 24. ožujka 2026. Tužiteljica je saslušana kao stranka u svrhu dokazivanja, te je saslušan svjedok VE.

4. Sud je savjesno i brižljivo ocijenio svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u smislu članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023; dalje u tekstu: ZPP), te je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Primjenom pravila o teretu dokazivanja u smislu članka 7. i članka 219. stavak 1. ZPP-a, sud u postupku može utvrđivati samo one činjenice koje su stranke predložile tijekom postupka, te izvoditi samo one dokaze koje su stranke predložile tijekom postupka.

6. Sređenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 7. siječnja 2026. tužiteljica je potraživala plaćanje naknade neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 5.866,01 €, navodeći da je tuženik u postupku mirnog rješenja spora isplatio tužiteljici iznos od 929,06 €, pa kako je tek primitkom nalaza i mišljenje saznala za iznos pretrpljene štete, povlači tužbeni zahtjev za iznos od 2.495,53 €.

6.1. Tuženik je podnesak tužiteljice kojim djelomično povlači tužbeni zahtjev primio 23. veljače 2026. i protivio se djelomičnom povlačenju tužbe u roku od 15 dana, od primitka predmetnog podneska, u podnesku od 27. veljače 2026. Stoga je zaključak suda da nisu ispunjeni uvjeti za djelomično povlačenje tužbe, jer se tuženik sukladno čl. 193. st. 2. ZPP- a protivio djelomičnom povlačenju tužbe. Slijedom navedenog, sud je odlučivao o prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu iz tužbe u iznosu od 8.361,54 €.

7. Tužiteljica je propustila u postavljenom tužbenom zahtjevu navesti od kada potražuje zakonske zatezne kamate, kako na dosuđeni iznos glavnog potraživanja, tako i na trošak odštetnog zahtjeva, te na parnični trošak. Stoga je sud na ročištu 1. rujna 2026. pozvao tužiteljicu da specificira predmetni tužbeni zahtjev. Tuženik se istome protivio, smatrajući da se radi preinaci tužbe koja nije dopuštena, no međutim stav je suda da se u ovom dijelu ne radi o preinaci tužbe, jer tužiteljica nije promijenila istovjetnost zahtjeva, te nije povećala postojeći zahtjev i istakla drugi uz već postojeći, slijedom odredbe članka 191. stavak 1. ZPP-a, nego je precizirala tijek zakonske zatezne kamate, s obzirom da je u tužbi i u sređenom tužbenom zahtjevu potraživala zakonske zatezne kamate, kako na iznos glavnog potraživanja, tako i na trošak odštetnog zahtjeva i na parnični trošak. Sređenim tužbenim zahtjevom tužiteljica je potraživala zakonske zatezne kamate na iznos glavnog potraživanja od podnošenja tužbe 22. veljače 2023., pa do isplate, dok u odnosu na trošak sastava odštetnog zahtjeva, te parničnog troška potražuje zakonsku zateznu kamatu na svaki od ovih zahtjeva od presuđenja, pa do isplate.

8. Iz Potvrde PP Koprivnica od 13. veljače 2023., te Zapisnika o očevidu PPP Koprivnica od 24. veljače 2018., a što između stranaka nije sporno, proizlazi da je 24. veljače 2018. u [adresa], na Radničkoj cesti došlo do prometne nezgode, u kojoj su sudjelovali ME, koja je upravljala osobnim automobilom marke "Opel Insignia", registarske oznake [registarska oznaka], a koje vozilo je u trenutku prometne nesreće bilo u vlasništvu Impuls leasinga d.o.o. Zagreb, Poslovnica [adresa], te je bilo osigurano kod tuženika, te VE koji je upravljao osobnim automobilom marke Volkswagen Golf, registarske oznake [registarska oznaka], vlasništvo Impuls leasinga d.o.o. Zagreb, Poslovnica [adresa], u kojem vozilu je putnica DE zadobila lake tjelesne ozljede.

9. Čitanjem Obaveznog prekršajnog naloga PPP Koprivnica od 7. ožujka 2018. proizlazi da je okrivljenici ME izdan Obavezni prekršajni nalog kojim je ista proglašena krivom što je 24. veljače 2018. oko 12:25 sati, u [adresa] upravljala osobnim automobilom marke "Opel Insignia", registarske oznake [registarska oznaka], krećući se kolnikom Radničke ceste iz smjera Bjelovarske ceste u smjeru Državne ceste broj 2 (istok-zapad), te je dolaskom do raskrižja sa Radničkom cestom naselja Draganovec, poradi ne držanja potrebitog razmaka od vozila ispred sebe, prednjim dijelom osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] udarila u stražnji dio osobnog automobila marke Volkswagen Golf, registarske oznake [registarska oznaka] s kojim je na kolniku, u namjeri skretanja u lijevo bio zaustavljen vozač VE, kojom prilikom je putnica u osobnom automobilu registarske oznake [registarska oznaka], DE, zadobila lake tjelesne ozljede, te je na oba vozila nastala šteta. Istoj je izrečena novčana kazna u iznosu od 2.500,00 kn, s obzirom da je počinila prekršaj iz čl. 109. st. 2. kažnjivo po čl. 109. st. 2., u svezi čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

10. Tuženik je stavio prigovor doprinosa tužiteljice nastanku i visini štete jer tužiteljica, prema tvrdnji tuženika, nije bila vezana sigurnosnim pojasom, odnosno nije ga pravilno koristila, jer u suprotnome do povreda tužiteljice uopće ne bi došlo ili bi povrede bile znatno manjeg obima. Stoga je sud proveo kombinirano prometno-tehničko i medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dipl. inž. Davoru Ferencu i dr. ČE.

11. Iz pisanog nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka dipl. inž. Davora Ferenca od 21. srpnja 2025. proizlazi da je do prometne nesreće sudara dva osobna vozila, naletom straga, došlo dana 24. veljače 2018. u [adresa], na raskrižju Državne ceste D -41 i Radničke ceste, po danu, na mokrom i klizavom kolniku, u području ograničenja brzine kretanja na 50 km/h. Osobno vozilo Opel registarske oznake [registarska oznaka] osiguranika tuženika kretalo se Državnom cestom u smjeru zapada , dok je osobno vozilo VW Golf registarske oznake [registarska oznaka], u kojem se na mjestu suvozača nalazila tužiteljica, bilo zaustavljeno radi namjeravanog skretanja sebi u lijevo, u Radničku cestu. Do sudara je došlo prednjom plohom osobnog vozila Opel u stražnji dio osobnog vozila Golf, na desnoj- sjevernoj prometnoj traci Državne ceste, na oko 38,7 m od PTM 1 prema zapadu. U trenutku sudara osobno vozilo Opel kretalo se brzinom oko 8,57 m/s ili 31 km/h, što je izazvalo promjenu brzinu osobnog vozila VW Golf u sudaru od oko 5,45 m/s ili 19,6 km/h sa trenutnim ubrzanjem od oko 49,55 m/s2 i 5,05 gravitacija. U Zapisniku o očevidu nije opisano stanje sigurnosnih pojaseva nakon prometne nesreće u osobnom vozilu VW Golf u kojem se na mjestu suvozača nalazila tužiteljica. Na fotografijama Foto dokumentacije očevida nije vidljivo stanje sigurnosnih pojaseva i naslona za glavu nakon prometne nesreće u osobnom vozilu VW Golf. Do prometne nesreće došlo je u dnevnim uvjetima vožnje na preglednom ''T'' raskrižju Državne ceste D-41 sa sporednom Radničkom cestom tako da je vozačica osobnog vozila Opel, koncentrirana na vožnju i prometnu situaciju ispred vozila mogla pravovremeno uočiti zaustavljeno osobno vozilo VW Golf na kolniku Državne ceste i prilagoditi kretanje osobnog vozila Opel nastaloj prometnoj situaciji i izbjeći ovu prometnu nesreću.

12. Iz pisanog nalaza i mišljenja dr. Pere Bubala, specijaliste sudske medicine , od 3. rujna 2025., proizlazi da je tužiteljica dana 24. veljače 2018., kao suvozač, sudjelovala u prometnoj nezgodi, kada je na stražnji dio osobnog automobila u kojem se nalazila tužiteljica, prednjim dijelom naletio drugi osobni automobil. Po predmetnom događaju tužiteljica je bila medicinski obrađena u OB Koprivnica, a kojom prilikom se kod tužiteljice postave sljedeće dijagnoze, natučenje glave u području lijeve strane čela i trzajna ozljeda vrata. Po pitanju prethodno navedenih dijagnoza, prvenstveno trzajne ozljede vrata, kod tužiteljice je provedeno liječenje. Uzimajući u obzir ozljede utvrđene kod tužiteljice s jedne strane te dinamiku predmetne prometne nesreće, prema provedenom prometnom vještačenju, s druge strane, proizlazi da tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom u trenutku prometne nesreće. U slučaju da je tužiteljica bila vezana sigurnosnim pojasom, dijagnoza natučenja glave u području čela bi bila izbjegnuta, dok je trzajnu ozl jedu vrata tužiteljica mogla zadobiti i u slučaju da je bila vezana sigurnosnim pojasom. U nalazu hitnog pregleda, provedenog u Opće bolnice Koprivnica od dana 24. veljače 2018., u anamnestičkim podatcima se navodi da je tužiteljica bila vezana sigurnosnim pojasom, kojega je opuštenog držala u rukama u krilu. Ovakav način vezivanja sigurnosnim pojasom je neispravan, te ukoliko je tužiteljica bila vezana na ovakav način, ista je mogla zadobiti natučenje čeonog dijela glave, a koje bi izostalo kod ispravnog vezivanja sigurnosnim pojasom.

13. Na nalaze prometno-tehničkog vještaka i vještaka specijaliste sudske medicine stranke nisu imale primjedbe, a ovaj sud ih u cijelosti prihvaća jer su dani od stručnih osoba na temelju svih podataka u spisu.

14. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je u štetnom događaju, u kojem je povrijeđena dana 24. veljače 2018., zadobila povrede vratne kralježnice, na mjestu suvozača, u automobilu kojim je upravljalo njen suprug, u namjeri da skrene u ulicu sa strane. Navodi da su propustili sanitetsko vozilo iz suprotnog smjera i tada je došlo do iznenadnog udarca odostraga u njihovo vozilo od strane drugog vozila. Navodi da je u to vrijeme sjedila bočno zaokrenuta, jer je razgovarala sa suprugom, te je bila vezana sigurnosnim pojasom. Osporava tvrdnje tuženika da tijekom vožnje nije bila vezana sigurnosnim pojasom, jer je istim bila vezana, a pojas su otkopčali djelatnici saniteta u pokušaju da je izvuku iz auta jer nije mogla stati na noge, te su joj držali vrat i položili je u vodoravni položaj na udlage do dolaska hitne pomoći. Njene povrede definirane su kao trajno oštećenje vratne kralježnice, za koji joj je utvrđen invaliditet 40%. Prije povređivanja nije imala nikakve probleme sa vratnom kralježnicom, a niti općenito sa kralježnicom. Iako u nalazu sa hitne pomoći piše da je pojas držala otpušten s rukama u krilu, tvrdi da je bila vezana sigurnosnim pojasom prilikom udarca u instrumental tablu glavom. Prije toga sjedila je bočno na sjedalu, jer je razgovarala sa suprugom.

15. Iz iskaza svjedoka VE proizlazi da je njegova supruga u ovom štetnom događaju sjedila pored njega na mjestu suvozača i prije udarca drugog automobila u njihovo vozilo bila je sa njime u razgovoru, ali se ne može izjasniti je li sjedila u bočnom položaju okrenuta prema njemu ili je bila okrenuta samo licem. Tužiteljica je u trenutku nesreće bila vezana sigurnosnim pojasom, odnosno navodi da su oboje bili vezani sigurnosnim pojasom. Bio je prisutan kada su dvojica vozača saniteta pokušavali tužiteljicu izvadit iz auta jer nije mogla stati na noge i oni su joj tada skinuli sigurnosni pojas.

16. U odnosu na prigovor tuženika da je tužiteljica doprinijela nastanku povreda, jer nije bila vezana sigurnosnim pojasom, odnosno nije pravilno koristila sigurnosni pojas, iz nalaza liječničkog vještaka dr. Pere Bubala proizlazi da tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom u trenutku prometne nezgode. Vještak navodi da su kod tužiteljice postavljene dijagnoze i to natučenje glave u području lijeve strane čela, te trzajna ozljeda vrata. Vještak nadalje navodi da uzimajući u obzir utvrđene ozljede kod tužiteljice, te dinamiku prometne nesreće, tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom u trenutku nezgode, jer da je bila vezana, dijagnoza natučenja glave u području čela bila bi izbjegnuta, dok je trzajnu ozljedu vrata tužiteljica mogla zadobiti i u slučaju da je bila vezana sigurnosnim pojasom. I u svom nalazu liječnički vještak prof. dr. sci. Božidar Šebečić navodi da je tužiteljica zadobila natučenje glave i istegnuće mišića uz vratnu kralješnicu i da je ozljeda vrata dovela do smanjenja životne aktivnosti od 5%. Na ročištu održanom dana 24. ožujka 2026. liječnički vještak objašnjava da bez obzira je li tužiteljica bila, ili nije bila vezana sigurnosnim pojasom, mogla je zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralješnice, dok se natučenje glave veže uz vezanost pojasom, što znači da ista ne bi dobila povrede glave da je bila vezana, no međutim vještak navodi da natučenje glave minimalno utječe na ocjenu pretrpljenih fizičkih bolova i straha, dok ne utječe na ocjenu smanjenja životnih aktivnosti, odnosno ocjena fizičkih bolova, straha i smanjenja životnih aktivnosti prvenstveno se odnosi na trzajnu ozljedu vratne kralješnice.

16.1. Prihvaćajući nalaze i mišljenja svih vještaka, te iskaz tužiteljice i svjedoka, zaključak je suda da tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom u trenutku prometne nesreće, jer navedeno proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka koji su stručne osobe i koji su svoje nalaze dali na temelju na temelju podataka u spisu, liječničke dokumentacije tužiteljice u skladu s pravilima struke. No, međutim cijeneći nalaze liječničkih vještaka, kako vještaka sudske medicine, tako i vještaka specijaliste traumatologa, zaključak je suda da činjenica što tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom u trenutku prometne nezgode, nije bila od utjecaja na obim i intenzitet pretrpljenih povreda, s obzirom da su iste cijenjene po vještacima prvenstveno uz trzajnu ozljedu vratne kralješnice do koje povrede je došlo bez obzira na vezanost sigurnosnim pojasom, dok je natučenje glave minimalno utjecalo na ocjenu pretrpljenih fizičkih bolova i straha, a što je sud cijenio odlučujući o visini neimovinske štete.

17. Na okolnosti visine pretrpljene imovinske štete s osnova potrebne tuđe njege i pomoći, te neimovinske štete s osnova pretrpljenih fizičkih bolova, pretrpljenog straha, pretrpljenih duševnih bolova radi smanjenja životnih aktivnosti i pretrpljenih duševnih bolova zbog naruženja, sud je proveo vještačenje po liječničkom vještaku prof.dr.sc. Božidaru Šebečiću, koji je sudu dostavio pisani nalaz i mišljenje dana 24. studenog 2025.

18. Iz nalaza i mišljenje prof.dr.sci. Božidara Šebečića proizlazi da je tužiteljica u prometnoj nezgodi zadobila natučenje glave i istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu. Liječena je imobilizacijom vrata Schantzovim ovratnikom, mirovanjem, analgeticima. Zbog zaostalih tegoba provele je dugotrajnu fizikalnu terapiju, u više navrata učinila je MR vratne kralježnice, utvrđene su degenerativne promjene i hernije diska vratne kralježnice na više nivoa. Budući su tegobe peristirale, 5. rujna 2022. operativno je liječena.

18.1. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema zdravstvenom kartonu, tužiteljica se od 2008. u više navrata liječila zbog cervikobrahijalnog sindroma, u trenutku štetnog događaja već su bile izražene degenerativne promjene vratne kralježnice. Sadašnje stanje (kronični bolovi u vratu koji se šire u desnu ruku, glavobolje, vrtoglavice povremeni trnci i slabost desne ruke, ograničena pokretljivost vrata u srednjem stupnju, EMNG znaci umjerene, kronične radikulopatije C5, C8/Th1 desno) samo je djelom posljedica ozljede iz predmetnog štetnog događaja.

18.2. Ozljeda vrata iz štetnog događaja je dovela do pogoršanja funkcionalnog statusa vratne kralježnice, odnosno ozljeda iz štetnog događaja prema slobodnoj procjeni vještaka uzrok je smanjenja životne aktivnosti od 5%.Tegobe sa slabinskom kralježnicom ne mogu se uzročno-posljedično povezati s predmetnim štetnim događajem jer tužiteljica prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji u štetnom događaju nije zadobila ozljedu slabinske kralježnice.

18.3. Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jačeg intenziteta tri dana, srednjeg intenziteta 14 dana i manjeg intenziteta četiri mjeseca kumulativno. Zaostali povremeni bolovi uključeni su u smanjenje životne aktivnosti. Kod ocjene je uzeto u obzir da je tužiteljica tijekom liječenja trpjela bolove i zbog degenerativnih promjena vratne kralježnice, odnosno zbog višestrukih hernija i.v. diska.

18.4. Tužiteljica je trpjela primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpjela je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja, poremećaj prilagodbe) jačeg intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta 10 dana, manjeg intenziteta 2 mjeseca kumulativno.

18.5. Tuđa pomoć u opsegu 3 sata dnevno bila joj je potrebna tjedan dana, u opsegu dva sata dnevno tri tjedna za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl. Liječenje tužiteljice završeno je 8. veljače 2023., a zdravstveno stanje se stabiliziralo mjesec dana nakon toga. Kod ocjene svih vidova štete uzeto je u obzir postojanje degenerativnih promjena vratne kralježnice i hernije diska u trenutku štetnog događaja.

19. Nalazu i mišljenju vještaka prigovorio je tuženik, te je sud na ročištu održanom dana 24. ožujka 2026. usmeno saslušao vještaka na okolnosti prigovora tuženika.

19.1. U svom iskazu, pojašnjavajući pisani nalaz i mišljenje, vještak je naveo da tuženik u podnesku prigovara nalazu i mišljenju vještaka, jer vještak nije uzeo u obzir nalaz i mišljenje provedenog kombiniranog vještačenja iz kojeg proizlazi da tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom u trenutku prometne nesreće. Vještak navodi da bez obzira da li je tužiteljica bila vezana ili nije bila vezana, u štetnom događaju mogla je zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralješnice, jer pojas imobilizira tijelo, a glava je slobodna, te stoga u oba slučajeva može nastati trzajna ozljeda. Da je bila vezana, tužiteljica vjerojatno ne bi zadobila natučenje glave, ali natučenje glave minimalno utječe na ocjenu pretrpljenih fizičkih bolova i straha, a ne utječe na ocjenu smanjenja životne aktivnosti. Ocjena vještaka fizičkih bolova, straha i smanjenja životne aktivnosti odnosi se prvenstveno na trzajnu ozljedu vratne kralješnice i vještak u cijelosti ostaje kod iste. Odgovarajući na daljnji prigovor tuženika vještak navodi da je nakon ponovnog uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju, odnosno nalaz fizijatra, a koji je naknadno dostavljen u spis od 29. svibnja 2023., utvrdio da je liječenje tužiteljice dovršeno, odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo 29. svibnja 2023. Liječenje nakon toga je bilo uglavnom zbog tegoba sa slabinskom kralješnicom. Vještak navodi da i u slučaju nevezanosti pojasom, kao i da je tužiteljica bila vezana pojasom, tijelo bi bilo fiksirano za naslon sjedala, a glava slobodna i uslijed udarca, te bi sile koje djeluju na vrat bile čak veće nego u slučaju nevezivanja pojasom. Navodi da su ocjene fizičkih bolova i straha dane u kumulativnom obliku.

20. Prema članku 1100. stavak 1. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, nađe li da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema. Stavkom 2. istog članka ZOO-a određeno je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih bolova i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

21. Dakle, u provedenom dokaznom postupku je utvrđeno, a posebice na temelju nalaza i mišljenja liječničkih vještaka, da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju , pa su time ispunjene pretpostavke iz članku 1100. stavak 1. ZOO u vezi s člankom 19. stavak 1. ZOO- a da se tužiteljici dosudi pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu , kao i imovinsku štetu u vidu tuđe pomoći i njege.

22. Ocjenjujući jačinu i intenzitet fizičkih bolova, te imajući u vidu karakter, težinu i lokalitet ozljeda ovaj sud smatra da bi tužiteljici po tom kriteriju s naslova pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pripadao iznos od 3.200,00 €.

23. Cijeneći nalaz i mišljenje liječničkog vještaka, te intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, zaključak je suda da po tom kriteriju s naslova pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti tužiteljici pripadao iznos od 1.700,00 €.

24. Cijeneći nalaz i mišljenje vještaka o smanjenju životne aktivnosti tužiteljice, zbog kojih trpi i određene duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti tužitelj ici bi pripadao iznos od 800,00 €.

25. Sukladno članku 1095. stavak 1. i stavak 2. ZOO-a tužitelju pripada i naknada imovinske štete.

26. Cijeneći nalaz i mišljenje liječničkog vještaka o potrebi tuđe pomoći i njege prema kojem je tužiteljica ista bila potrebna u trajanju od 63 sata, a cijeneći da je 1 sat tuđe njege i pomoći 4,00 €, temeljem članka 223. stavak 1. ZPP-a proizlazi zaključak suda da bi tužiteljici pripadala naknada imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 252,00 €.

27. Ukupno bi tužiteljici s osnova naknade neimovinske štete pripadao iznos od 5.700,00 €, te imovinske štete u iznosu od 252,00 €, odnosno sveukupno 5.952,00 €. Kako je tuženik platio tužiteljici s osnova naknade štete u mirnom postupku iznos od 929,06 €, proizlazi da je tuženik u obvezi tužiteljici naknaditi ukupan iznos neimovinske štete u iznosu od 4.770,94 € sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe 22. veljače 2023. , pa do isplate, te iznos imovinske štete s osnova tuđe njege i pomoći, u iznosu od 252,00 € sa zakonskom zateznom kamatama od dana donošenja presude 28. rujna 2026. , pa do isplate, a što sveukupno iznosi 5.022,94 €. Visina zakonske zatezne kamate određena je sukladno članku 29. stavak 2. ZOO-a.

28. Cijeneći navedeno, sud je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u iznosu od 3.338,60 € sa zakonskom zateznom kamatom od 22. veljače 2023. pa do isplate, te zahtjev za platež zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos imovinske štete od 252,00 € za vrijeme od podnošenja tužbe 22. veljače 2023., pa do 27. rujna 2026. Naime, tužiteljici pripada zakonska zatezna kamata na imovinsku štetu s osnova tuđe njege i pomoći od dana presuđenja, jer je sud visinu iste utvrđivao u ovom postupku.

29. Sud je dosudio tužiteljici trošak odštetnog zahtjeva u iznosu od 62,50 € sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja 28. rujna 2026., pa do isplate, a sukladno Tbr. 37. t.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, dok je odbijena sa iznosom od 103,40 € sa zakonskom zateznom kamatom od 28. rujna 2026., pa do isplate.

30. Odluku o troškovima postupka sud je donio temeljem članka 154. stavak 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 155. ZPP-a. Tužiteljica je uspjela u odnosu na pravni osnov sa 100%, dok je u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva uspjela sa 60%, a tuženik sa 40%. Kada se od uspjeha tužiteljice odbije uspjeh tuženika, proizlazi da je tuženik u obvezi tužiteljici naknaditi parnični trošak u omjeru od 60% utvrđenog parničnog troška.

31. Nužni parnični trošak tužiteljice utvrđen je temeljem članka 155. ZPP-a, a na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" , broj 138/2023; dalje OT) i to za sastav tužbe, uvećano za trošak PDV-a u iznosu od 250,00 €, za sastav podneska od 21. travnja 2023., uvećano za trošak PDV-a u iznosu od 125,00 €, za zastupanje na ročištu 1. lipnja 2023., uvećano za trošak PDV-a u iznosu od 250,00 €, za zastupanje na ročištu 13. rujna 2023., uvećano za trošak PDV -a u iznosu od 250,00 €, za sastav podneska od 7. siječnja 2026., uvećano za trošak PDV -a u iznosu od 250,00 €, zastupanje na ročištu 24. ožujka 2026., uvećano za trošak PDV-a u iznosu od 250,00 €, za zastupanje na ročištu 10. lipnja 2026., uvećano za trošak PDV-a u iznosu od 250,00 €, što sveukupno iznosi 1.625,00 €, te predujam za liječničko vještačenje u iznosu od 400,00 €, a što sveukupno iznosi 2.025,00 €. Tužiteljici nije priznat trošak sastava prigovora od 11. rujna 2023., sa PDV-om u iznosu od 250,00 €, s obzirom da se radi o prigovoru na pristojbenu obvezu koju tuženik nije u obvezi platiti tužiteljici.

32. S obzirom da je tužiteljica uspjela u ovoj parnici sa 60%, tuženik joj je u obvezi naknaditi parnični trošak u tom omjeru, a što iznosi 1.375,00 €, time da je trošak predujma za liječničko vještačenje priznat tužiteljici u cijelosti, u iznosu od 400,00 €. Stoga je odlučeno na način naveden u točki II. izreke presude.

33. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

Koprivnica, 28. rujna 2026.

Sutkinja:

Sonja Gundić-Biškup

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pisanim putem ovoga suda u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).

Dostaviti:

1. Odvjetnik Josip Mađarić, Pisarnica Koprivnica – putem e-Oglasne ploče suda

2. Odvjetnik Vladimir Slunjski, Varaždin – putem e-Oglasne ploče suda