Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava Fašizma 7

Poslovni broj: P-122/2022-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci po sucu Dariji Knez Grbčić, u pravnoj stvari tužitelja GL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku odvjetniku Danijelu Juriću iz Rijeke, protiv tuženika BL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Kovačević, Koren i partneri d.o.o. iz Rijeke, radi utvrđenja, vraćanja dara i povrede nužnog dijela, nakon zaključene glavne rasprave 11. veljače 2026. i izvršene objave 28. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I Utvrđuje se da je raspolaganje imovinom pok. ĆL, navedenom u čl.1. Ugovora o doživotnom uzdržavanju zaključenom dana 8.6.2021.g. između tuženika kao davatelja uzdržavanja i pok. ĆL kao primatelja uzdržavanja predstavlja darovanje učinjeno u korist tuženika.

II Nalaže se brisanje zemljišnoknjižnog upisa izvršenog po rješenju Općinskog suda u Rijeci, Zk.odjel Delnice, od 15.9.2021.g.. pod posl.br. Z-27700/2021 uz istovremeni upis prava vlasništva temeljem ove presude na k. č. [katastarska čestica], Požganine, Ravna Gora, stamb.zgr, oranica, gosp.zgr, dvorište, šuma, oranica, ukupne površine 32.450 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to korist tuženika u ¾ suvl. dijela i u korist tužitelja u ¼ suvl. dijela.

III Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana isplati tužitelju 1/4 iznosa ukupnih novčanih sredstava koje je naplatio od banaka i HZMO na temelju Ugovora o doživotnom uzdržavanju zaključenom dana 8.6.2021.g., a koji iznos će tužitelj precizirati nakon što tuženik i/ili HZMO i banke dostave u sudski spis po posebnom rješenju suda sve obavijesti o preostalom iznosu potraživanja prema HZMO, te visinu zaostalih novčanih sredstava na svim računima pok. ĆL kod svih banaka, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove presude pa do isplate, a sve pod prijetnjom ovrhe.

IV Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročene parnične troškove skupa sa zakonskom zateznom kamatom, koja teče od presuđenja pa do isplate."

II. Odbija se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I Utvrđuje se da je raspolaganje imovinom pok. ĆL, navedenom u čl.1. Ugovora o doživotnom uzdržavanju zaključenom dana 8.6.2021.g. između tuženika kao davatelja uzdržavanja i pok. ĆL kao primatelja uzdržavanja predstavlja darovanje učinjeno u korist tuženika.

II Nalaže se brisanje zemljišnoknjižnog upisa izvršenog po rješenju Općinskog suda u Rijeci, Zk.odjel Delnice, od 15.9.2021.g.. pod posl.br. Z-27700/2021 uz istovremeni upis prava vlasništva temeljem ove presude na k. č. [katastarska čestica], Požganine, Ravna Gora, stamb.zgr, oranica, gosp.zgr, dvorište, šuma, oranica, ukupne površine 32.450 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to korist tuženika u ¾ suvl. dijela i u korist tužitelja u ¼ suvl. dijela.

III Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana isplati tužitelju iznos od 50.000 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove presude pa do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a sve pod prijetnjom ovrhe.

IV Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročene parnične troškove skupa sa zakonskom zateznom kamatom, koja teče od presuđenja pa do isplate."

III. Tužitelj je dužan naknaditi tuženiku prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.783,18 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi utvrđenja, vraćanja dara i povrede nužnoga dijela. U činjeničnom opisu tužbe naveo je da je tuženik sa pokojnim ĆL, ocem stranaka, 8. lipnja 2021. zaključio Ugovor o doživotnom uzdržavanju temeljem kojeg ugovora se tuženik obvezao kao davatelj uzdržavanja doživotno uzdržavati njihovoga oca kao primatelja uzdržavanja, dok se otac obvezao ustupiti tuženiku svoju nekretninu u naravi stambenu zgradu sa ostalim sadržajem ukupne površine 32.450 m2, upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina], kao i svoja potraživanja prema HZMO, novčana sredstva na bankovnim računima te svu ostalu nepokretnu i pokretnu imovinu koja bi se u trenutku smrti našla u njegovu vlasništvu. Dalje je naveo da je u trenutku zaključenja predmetnog Ugovora otac bio star 92 godine te da je dva mjeseca nakon zaključenja predmetnoga ugovora preminuo u [adresa] 24. kolovoza 2021.

2. Desetak dana nakon smrti oca, naveo je da je tuženik podnio prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini temeljem spomenutog Ugovora te je 15. rujna 2021. uknjižen kao vlasnik navedene nekretnine. Očekivano je da je na temelju istog pravnog posla ostvario i isplatu novčanih sredstava koje je posjedovao ili su pripadala njihovom ocu.

3. Istakao je da je tuženik morao biti svjestan prilikom potpisivanja spornoga Ugovora nemoralnosti takvog pravnog posla, kao i poodmakle životne dobi oca, a što je imalo za posljedicu svjesnost nesklada između vrijednosti koju je dobio temeljem Ugovora u odnosu na obvezu koju je preuzeo. Bio je svjestan da sklapanjem predmetnog pravnoga posla potpuno isključuje iz nasljedstva svoga brata, ovdje tužitelja te je usprkos takvom saznanju nagovorio oca da sklope sporni ugovor.

4. Posebno je naglasio da je njihov otac uredno primao mirovinu od koje je mogao nabavljati hranu, potrebne lijekove i plaćati režijske troškove, dok mu je objede pripremala sestra koja je živjela u blizini mjesta njegovog stanovanja. Stoga je smatrao da se tuženik ne može pozivati na "pomoć" koju je pružao pokojnom ocu i prije sklapanja spornoga ugovora, a koju bi dao i nakon sklapanja do smrti oca. Stoga je cijenio da je korist koju je stekao temeljem spornoga ugovora nemjerljivo veća od troškova i dužnosti koje je imao tijekom trajanja ugovornog odnosa pa se stoga Ugovor ima smatrati prividnim pravnim poslom, a prijenos prava vlasništva nad imovinom njihovoga oca darovanjem učinjenim od strane pokojnog oca tuženiku. U tom smjeru pozvao se i na sudsku praksu iz 1962. godine, odnosno 1971.

5. Cijeneći da su parnične stranke jedini zakonski nasljednici iza pokojnog oca, istakao je pravo na nužni zakonski dio iza svog pokojnog oca, a koje pravo je temeljio na odredbi članka 69. i 70. Zakona o naslijeđivanju.

6. Stoga je predložio, cijeneći da je ovlašten tražiti da se iz ostavinske mase iza pokojnog ĆL izvrši povrat dara u dijelu u kojem je povrijeđeno njegovo nasljedno pravo i pravo na nužni dio i donese presuda kojom će se utvrditi da je raspolaganje imovinom pokojnog ĆL u članku 1. Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 8. lipnja 2021. darovanje učinjeno u korist tuženika. Predložio je donošenje odluke kojom će se naložiti brisanje izvršenog zemljišno knjižnog upisa po rješenju Z-27700/2021 od 15. rujna 2021. u zemljišnim knjigama ZK odjela Delnice, uz istovremeni upis prava vlasništva temeljem ove presude u korist tuženika u ¾ suvlasnička dijela i u korist tužitelja u ¼ suvlasnička dijela, uz nalog tuženiku da mu u određenom roku isplati od ukupno svih novčanih sredstava koje je naplatio na temelju Ugovora isplati ¼ dijela iznosa uz sporedna davanja tekuća od presuđenja pa do isplate, uz naknadu prouzročenog parničnog troška sa također pripadajućim sporednim davanjima.

7. S obzirom na postavljanje dijela zahtjeva kroz stupnjevitu tužbu iz članka 186 b ZPP-a, tužitelj je istaknuo, ukoliko sud ne bi prihvatio postojanje uvjeta za podnošenje takve tužbe, daljnji eventualni kumulirani zahtjev koji bi obuhvaćao ranije navedene zahtjeve uz zahtjev za isplatom iznosa od 50.000,00 kn sa pripadajućim sporednim davanjima kako je to zatraženo u osnovnom tužbenom zahtjevu, a što bi predstavljalo ¼ iznosa od ukupnih novčanih sredstava koja je na temelju ugovora tužitelj i naplatio.

8. U odgovoru na tužbu, tuženik je u cijelosti osporio tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev predlažući njegovo odbijanje.

9. Ne sporeći zaključenje Ugovora o doživotnom uzdržavanju sa pokojnim ocem stranaka ĆL, osporio je tvrdnju tužitelja da bi se radilo o prividno sklopljenom ugovoru, a koji bi prikrivao ugovor o darovanju. Istakao je da su u konkretnom slučaju ugovorne strane davanjem slobodnih i ozbiljnih izjava volja suglasile se upravo oko svih bitnih sastojaka ugovora, a koja valjanost ugovora se prosuđuje prema odredbama ZOO-a. Posebno je naglasio da kada je Ugovor o doživotnom uzdržavanju po svojem sadržaju ugovor – teretni pravni posao s elementima aleatornosti, a ne ugovor o naslijeđivanu, prema stavu VS RH ne može se pobijati zbog nužnoga dijela. Naime, smatrao je potrebnim naglasiti da se uzdržavanje sastoji od davanja i činjenja, a samo određivanje opsega i načina uzdržavanja prepušteno je sporazumu stranaka, koji sporazum su pokojni otac stranaka i isti postigli.

10. Posebno je naglasio da se o primatelju uzdržavanja svakodnevno brinuo pa i u vrijeme zaključenja samoga Ugovora kada je pokojni otac stranaka devet mjeseci pred smrt živio u zajednici sa tuženikom i njegovom obitelji gdje mu je pružena sva potrebna njega i skrb. Pokojnom ocu osigurane su namirnice iz dućana, pripremana mu je hrana, pomagano mu je u spremanju i brizi oko njegovoga zdravlja te mu je pravljeno društvo, što je u tako visokim životnim godinama iznimno značajno. U odnosu na imovinu pokojnog oca u [adresa], istakao je da je preuzeo obvezu održavanja i brige kako oko kuće, tako i oko okućnice, s obzirom da već i ranije, dok je živio u [adresa] pokojni otac to nije mogao obavljati sam.

11. Posebno je naglasio da je predmetni Ugovor zaključen upravo na prijedlog pokojnog oca stranaka, što nije neobično s obzirom da otac sa tužiteljem nije održavao kontinuirani kontakt. Opisao je situaciju kada je mjesec i pol prije smrti tužitelj onemogućio pokojnom ocu da ga posjeti zatvorivši mu vrata svoga stana. Ponašanje tužitelja ga je vrlo potreslo i osobito pogodilo te je počeo pokazivati znakove tuge i s vremenom je počeo kopniti, iako je za svoje godine do tada bio vrlo zdrav čovjek, optimističan koji je u skladu sa svojim godinama živio normalan život.

12. Sudska praksa na koju se poziva tužitelj, istakao je da je odavno zastarjela, s vremenom znatno promijenila, pri čemu se pozvao na sentencu VS RH od 28. veljače 2012. i 22. siječnja 1992. (Rev-1516/09 i Rev-2433/91).

13. Posebno je naglasio, a što tužitelj ne ističe, da je pokojnom ocu stranaka bilo potrebno uzdržavanje radi zadovoljavanja svih njegovih životnih potreba. Bila mu je potrebna ispomoć u kućanstvu i drugim fizičkim poslovima vezanim za njegovu nekretnin koje zbog poodmakle životne dobi nije mogao obavljati ili obavljati bez tegoba. Unatoč njegovoj dobi, smatrao je da je u trenutku sklapanja predmetnoga pravnoga posla s obzirom na dobro zdravstveno stanje oca stranaka postojao element neizvjesnosti i time ispunjen element aleatornosti potreban kod ovakve vrste ugovaranja.

14. Radi utvrđivanja činjeničnog stanja sud je proveo dokaz saslušanjem stranaka te svjedoka KL, ĐL, ML, IL, OL, EL i AL. Proveo je dokaz uvidom u ovosudni spis pod poslovnim brojem Z-27700/21, čitanjem Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 8. lipnja 2021., uvidom u ZK izvadak (neslužbena kopija) za nekretninu upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i uvidom u preostalu opsežnu dokumentaciju koja prileži spisu.

15. Tijekom postupka, sud nije proveo dokaz saslušanjem daljnjih svjedoka G, B i Ć, a to iz razloga jer su stranke odustale od takvih dokaznih prijedloga. Sud naime utvrđujući stranačku istinu, a ne materijalnu istinu, ne provodi dokaze po službenoj dužnosti. Također, nije proveden dokaz vještačenjem po vještaku građevinske struke, radi utvrđivanja vrijednosti nekretnine obuhvaćene Ugovorom uz provedeni očevid na licu mjesta, kao niti drugi dokazi koje je prethodno sud odredio. To stoga jer je po mišljenju ovoga suda na temelju provedenog dokaznog postupka bilo moguće bez provođenja daljnjih dokaza donijeti odluku o zahtjevima tužitelja. Eventualno daljnje provođenje dokaza, posebno tehničkog vještačenja i izlaska suda na lice mjesta, bilo bi protivno načelu ekonomičnosti postupka, jer bi izvjesno povećalo troškove samoga postupka, o čemu je sud dužan voditi brigu tijekom postupka.

16. Iako bi s obzirom na predmet spora bilo potrebno, a sud je u tom smjeru i prihvatio prijedlog stranaka, tijekom postupka nije proveden dokaz uvidom u cjelokupni spis javnoga bilježnika kod kojeg je izvršena ovjera predmetnog Ugovora o doživotnom uzdržavanju. To stoga jer je utvrđeno da je javni bilježnik prestao sa svojom djelatnošću, da je ured preuzeo drugi javni bilježnik koji je izvijestio sud da nije u mogućnosti dostaviti predmetni sadržaj. Valja istaći da s obzirom na nesporne činjenice između stranaka, ovaj sud smatra da je bilo moguće donositi odluku u ovosudnom predmetu bez tako provedenog dokaza.

17. Ocjenom svih provedenih dokaza, kako svakog pojedinačno tako i svih ukupno sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja, kao i daljnji eventualno kumulirani zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovanim.

18. Između stranaka niz je nespornih činjenica koje se dalje navode u ovosudnom obrazloženju:

- stranke su sinovi pokojnog ĆL koji je preminuo **.**.2021. u [adresa]

- tuženik je kao davatelj uzdržavanja sa pokojnim ĆL kao primateljem uzdržavanja zaključio Ugovor o doživotnom uzdržavanju 8. lipnja 2021., koji pravni posao je sastavljen i u obliku javnobilježničkog akta ovjerenog od javnog bilježnika KL iz [adresa] broj OU-247/2021

- davatelj uzdržavanja je kao zahvalu primatelju uzdržavanja prepustio predmetnim Ugovorom svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu koja je taksativno navedena u predmetnom Ugovoru, odnosno koja bi kao vlasništvo pripadala primatelju uzdržavanja u trenutku njegove smrti

- nakon smrti pokojnog ĆL tuženik je zatražio upis stečenog stvarnog prava na temelju pravnoga posla u zemljišnim knjigama na nekretnini upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/1 dijela

- nakon smrti pokojnoga ĆL tužitelj nije ostvario nasljedno pravo kao nasljednik temeljem zakona, već je isključivo sva imovina pokojnog prešla u vlasništvo tuženika na temelju zaključenog Ugovora (ne samo nepokretna imovina, već i pokretna u vidu novčanih sredstava)

19. Sporno je pitanje je li se predmetni Ugovor ima smatrati prividnim pravnim poslom, slijedom čega bi de facto se radilo o aktu darovanja kojeg je učinio pokojni ĆL, otac stranaka svome sinu tuženiku, a zbog čega bi tužitelj, također sin pokojnog ĆL, bio onemogućen u ostvarivanju svojih nasljednih prava iza smrti istoga i to prava na nužni dio kada govorimo o darovanim nekretninama, odnosno pokretninama pokojnog ĆL tuženiku. Pri tome je sporno postojanje prevelikog nesrazmjera između činidbe otuđivatelja imovine i protučinidbe davatelja uzdržavanja kao prividno pravnoga posla, s obzirom da takva protučinidba kako ističe tužitelj nadmašuje vrijednost davanja koju bi davatelj uzdržavanja prividno imao davati primatelju uzdržavanja do njegove smrti, a što upravo i ukazuje da se radilo o aktu darovanja.

20. Također, sporno je je li se radi o nemoralnom postupanju tuženika koji je bio svjestan poodmakle životne dobi pokojnog oca stranaka pri zaključenju Ugovora, odnosno nesklada između vrijednosti koju dobiva temeljem toga Ugovora u odnosu na obvezu koju preuzima, kao i činjenice da se time potpuno isključuje iz nasljedstva tužitelja. Posebno je sporno je li pokojni ĆL od trenutka zaključenja Ugovora pa do nastupa smrti mogao financirati svojim osobnim primanjima s osnove ušteđevine i mirovine, a što kazuje da je bio egzistencijalno zbrinut te se nije očekivalo u tom smjeru pomaganje od strane tuženika.

21. U svom stranačkom iskazu tužitelj je istaknuo da je nakon smrti majke otac dugi niz godina živio sam u kući u [adresa]. Dolazila mu je sestra koja bi mu znala skuhati i podružiti se s njime, iako je sve te poslove u domaćinstvu znao obavljati i sam otac. Povremeno je otac znao dolaziti kod tuženika u Rijeku.

22. Iskazao je da je otac stranaka 2021. bio izvrsnog zdravstvenog stanja, lucidan i jedino se pomagao štapom prilikom hodanja. Imao je dovoljno financijskih sredstava potrebnih za život s kojima je nabavljao namirnice i druge potrepštine, a čemu u prilog kazuje i ušteđevina od 22.000,00 kn. Nisu mu bili potrebni medikamenti iako mu je doktorica "napamet" prepisivala lijekove. U slučaju određenih liječničkih pregleda istakao je mogućnost da ga je na iste vozio tuženik.

23. Povremeno, iako ne često, znao je osobno otići u [adresa], međutim odbijao je otići do oca kada bi primijetio pred kućom parkirano vozilo tuženika ili svoga strica. Napomenuo je da se ocu tuženik "podvukao pod kožu" te da je stalno bio kod njega u [adresa]. U Rijeci ga otac nije posjećivao, osim jedne zgode kada je počeo nešto pogrdno govoriti te je počeo mahati štapom. Napomenuo je da braća žive u istoj kući – dvojnom objektu i da nemaju međusobni kontakt. Jedne zgode, dok je otac boravio u [adresa] kod brata, nije dozvolio ocu da uđe u njegov dio kuće, a kao razlog je naveo da je otac došao sa bratom s kojim on jednostavno ne može komunicirati. Napomenuo je da sa tuženikom zadnjih deset godina ima loš odnos. Da je isti hrvatski branitelj te da su mu u Udruzi hrvatskih branitelja predložili da ga izbjegava kako ne bi imao poteškoća s njime.

24. Saslušani tuženik u svojem je iskazu naveo da je otac po smrti majke živio u [adresa] gdje je boravio unatoč svojoj dubokoj starosti. Vikendom je sa suprugom odlazio kod oca u [adresa], kako bi mu ona počistila kuću i pomogla u domaćinskim poslovima. Osobno je često dolazio kod oca u [adresa] kako bi mu pomagao i obrađivao imanje. Zadnjih pet godina na imanju je držao i pčele te je znao med koristiti za obitelj ali i za susjede.

25. Po kazivanju tuženika otac nije bio zadovoljan ponašanjem tužitelja koji je bio neobičan i nije posjećivao oca. U dobi od 92 godine otac je odlučio sa njime zaključiti predmetni Ugovor, s obzirom da je u njega i njegovu suprugu imao povjerenja da će se oni brinuti o njemu do kraja života. Tražio je da se takav ugovor sačini kod javnoga bilježnika. Upravo na zahtjev oca pozvan je javni bilježnik KL koja je došla kod oca i dugo s njime razgovarala vezano za zaključenje takvoga akta. Otac je bio dobrog zdravstvenog stanja unatoč svojim godinama, iako je nešto slabije čuo. Tom zgodom imao je kod sebe sve dokumente o nekretnini koje je predočio javnom bilježniku. Javni bilježnik nije tražio nikakvu medicinsku dokumentaciju, s obzirom da je otac bio sasvim lucidan i unatoč svojim godinama dobrodržeći.

26. Napomenuo je da je devet mjeseci otac boravio kod njega u Rijeci jer se više nije osjećao sposoban živjeti sam u [adresa]. Možda bi on to i namjeravao dalje činiti, ali upravo ga je obitelj tuženika pozvala da dođe kod njih kako bi mu bilo lakše, što je i prihvatio. Počeo je osjećati tegobe sa zglobovima, posebno koljenima. Povremeno je i nadalje odlazio u [adresa] kamo ga je tuženik pratio. Zadnjih mjesec dana života otac stranaka je zajedno sa tužiteljem i njegovom suprugom proveo u [adresa] gdje je i preminuo. Istakao je da je otac počeo "tonuti" mjesec i pol dana prije smrti, čemu je prethodio jedan za oca neugodan događaj. Naime, uputio se u posjetu tužitelju u Rijeci, koji mu je to odbio zatvorivši mu vrata. Oca je to strašno pogodilo, postao je plačljiv i zdravstveno stanje mu se počelo pogoršavati.

27. Što se tiče novčanih primanja oca napomenuo je da je mirovinu dobivao od strane poštara dok je živio u [adresa], a potom dok je boravio u [adresa] u njihovoj obitelji otvoren mu je račun u HPB. Otac je imao i određenu ušteđevinu koju je držao kod kuće, a koji novčani iznos je dijelom utrošen na polaganje novih vodovodnih i kanalizacijskih cijevi te priključku vodovodne mreže za cjelokupnu kuću u [adresa]. To stoga jer kako tužitelj nije namjeravao financijski sudjelovati u podmirenju takvih troškova, ta da e njihov otac umjesto tužitelja dao potreban novac te je novcima njegove ušteđevine i novcima obitelji tuženika podmiren takav trošak.

28. U svom iskazu saslušani svjedok KL, navela je da se dobro sjeća razgovora sa pokojnim ĆL, nakon čega je sastavila predmetni Ugovor kojeg su ugovorne strane i potpisale, a potom je isti i ovjeren. Sjećala se da je došla u njegovu kuću po pozivu u [adresa]. Iako je bio čovjek u visokoj životnoj dobi, bio je vrlo lucidan, uspravno je sjedio i lijepo razgovarao. U pratnji je bio ovdje tuženik. Dugo je razgovarala sa pokojnim ĆL koji je napomenuo da se dugi niz godina upravo tuženik brinuo o njemu, dok s drugim sinom nije previše u kontaktu i nije zadovoljan njegovim ponašanjem. Spominjao je određene obiteljske probleme koje je imao sa njime. Nakon tog razgovora i objašnjavanja pokojnom ĆL koje sve pravne mogućnosti postoje, ĆL je iskazao namjeru zaključenja ugovora o doživotnom uzdržavanju, što mu je osobno i savjetovala želeći ga na određeni način osigurati. Naime, objasnila mu je da se tuženik neće moći upisati vlasnikom njegove imovine za vrijeme njegovoga života, a što bi svi drugi oblici pravnih instituta to omogućavali. Bio je vrlo zadovoljan ističući da mu tuženik i supruga spremaju, kuhaju i pomažu u življenju u [adresa].

29. Prije nego što je sastavljen Ugovor, svjedok je izričito naveo da nije imao dvojbi da ga je pokojni ĆL u potpunosti razumio i da je njegova slobodna volja bila da zaključi takvu vrstu pravnoga posla. Posebno je napomenula da se iz kazivanja pokojnog ĆL mogla utvrditi žalost što se tužitelj ne brine o njemu te ga ne posjećuje.

30. Saslušani svjedok OL, supruga tuženika, u svojem je iskazu navela da je sa suprugom živjela u [adresa], dok je svekar, nakon smrti svekrve nastavio živjeti u [adresa]. Kako je on živio sam, često su odlazili kod njega radi održavanja domaćinstva i pripreme hrane. Imao je tlak, bolovao je od gihta te mu je trebalo donije ti lijekove. Svjedok je odlazio svaki vikend u [adresa], dok je njezin suprug znao odlaziti i češće tjedno, a nakon što se umirovio kod svekra je znao ostajati u kontinuitetu i nekoliko mjeseci.

31. Iako je bio sasvim lucidan, zadnjih godinu dana prije smrti, zbog visoke životne dobi i tegoba boravio je kod njih u Rijeci da bi zadnjih dva mjeseca života opetovano otišao u Ravnu goru zajedno sa tuženikom koji je s njime tamo kontinuirano boravio.

32. Istakao je da je u Rijeci svekar bio vrlo uznemiren zbog tužiteljevog ponašanja. često je znao plakati i isticati da tužitelj nije dobar gospodar. Jedne zgode tužitelj ga nije niti želio postiti u kuću, što je svekra jako pogodilo.

33. Tužitelj nije dolazio u [adresa] u posjet ocu. U 40 godina braka sa tuženikom, istakao je da ga je vidio možda tri puta u [adresa]. Napomenuo je da tužitelj nije bio niti u dobrim odnosima sa tuženikom.

34. Saslušani svjedoci ĐL i FL, susjedi pokojnog OL u [adresa], u svojim su iskazima naveli da su znali viđati tuženika koji bi učestalo boravio u [adresa] kod pokojnog OL. Svjedok ĐL nije imao niti saznanja da bi pokojni OL imao dva sina jer tužitelja nije nikada niti viđao iako se pokojni OL njemu kao mesaru u selu obraćao radi kupnje namirnica.

35. Svjedok ĐL imao je saznanja da je pokojni OL želio da se upravo tuženik brine o njemu. Isti ga je određeni period i doveo k sebi u Rijeku gdje je pokojni OL i boravio.

36. Isto kazivanje isticao je i svjedok FL, navodeći da je tuženik sa suprugom često boravio kod pokojnog OL i pomagao mu u življenju u [adresa] Potom ga je uzeo k sebi u Rijeku.

37. Saslušan svjedok istakao je da je tužitelja vrlo rijetko vidio da dolazi ocu i to možda jedno do dva puta na godinu.

38. U svom iskazu svjedok ML kazivao je u istome smjeru kao i svjedoci ĐL i FL, iako je njegovo kazivanje bilo konfuzno, s obzirom da je brkao stranke te sadržajno kazivajući na aktivnost tuženika u odnosu na pokojnog OL izražavao se imenom tužitelja. Međutim, nakon zatraženog objašnjenja i očitovanja je li prepoznaje stranku o kojoj je kazivao da se brinula o ocu u sudnici prilikom davanja iskaza, svjedok je pokazao upravo na tuženika korigirajući kazivanje na način da je govorio o BL, a ne o GL.

39. Tijekom postupka saslušan svjedok K, tuženikov prijatelj i mentor u pčelarstvu kazivao je u iskazu da je sa tuženikom često odlazio u Ravnu goru zbog pčela, gdje je upoznao pokojnog ĆL. Tamo je znao sretati i suprugu tuženika, dok tužitelja nikada nije vidio u [adresa]. Iako je u zadnje vrijeme pokojni ĆL bio onemoćao i star, istakao je da je još godinu do dvije prije smrti bio lucidan te da je znao sa njima razgovarati. Kazivao je da je objed spremala tuženikova supruga, a to mu je bilo poznato i iz razloga jer je znao sa pokojnim ĆL i ručati.

40. Saslušani svjedok AL, susjed obiju stranaka u Rijeci naveo je da više viđa tuženika nego tužitelja, između ostalog i zbog konfiguracije kuće s obzirom da je tužiteljev dio kuće njemu nevidljiv iz mjesta njegovog stanovanja. Poznavao je pokojnog oca stranaka o kojem se brinuo tuženik sa suprugom. Bilo mu e poznato da je u određenom trenutku pokojni otac stranaka boravio u obitelji tuženika u Ri jeci.

41. Iako nije znao kakav je odnos između braće, niti kakav je odnos između braće sa ocem, istaknuo je da je prilikom dolaska njihovog oca u Rijeku znao ga viđati zajedno sa tuženikom te mu je bilo poznato da je boravio u obitelji tuženika. Nikada ga nije tada vidio sa tužiteljem. Nije imao saznanja o samom Ugovoru, niti uopće da između braće postoji spor.

42. Iskaze saslušanih svjedoka KL, ĐL, FL, OL, K i AL ovaj sud je ocijenio u cijelosti životnim, objektivnim i ist initim. Kazivanje navedenih svjedoka je međusobno sukladno što ukazuje na objektivnost i istinitost. Pri tome valja istaći da na kazivanje svjedoka OL nije utjecao njezin rodbinski odnos sa strankama i činjenica da bi mogao biti pristran u korist tuženika, kao supružnik. To stoga jer je kazivanje svjedoka bilo sukladno kazivanju preostalih svjedoka koje je sud saslušao.

43. Unatoč konfuznosti dijela kazivanja svjedoka ML, ovaj sud je ocijenio istinitim njegov iskaz. Pri tome je cijenio detaljnije objašnjenje svjedoka o svojem kazivanju, kao i činjenicu da je sadržaj koji je isticao pretežito sukladan kazivanju ostalih svjedoka.

44. Stranačke iskaze kako tužitelja, tako i tuženika, ovaj sud je ocijenio objektivnim i istinitim.

45. Njihovo kazivanje de facto nije suprostavljeno i iako je kazivanje tužitelja o življenju pokojnog oca stranaka u [adresa], kao i kazivanje o brizi o njemu bilo vrlo skučeno, sadržajno je istovjetno kazivanju tuženika, ali i svih ostalih saslušanih svjedoka.

46. Uvidom u Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 8. lipnja 2021. utvrđeno je da je pokojni ĆL ustupio tuženiku kao davatelju uzdržavanja u vlasništvo taksativno navedenu imovinu, s obzirom na preuzetu obvezu uzdržavanja istoga, koja predaje imovine je odgođena do smrti primatelja uzdržavanja.

47. Člankom 2. citiranog ugovora ugovoren je opseg obveze uzdržavanja u vidu vođenja brige o primatelju uzdržavanja, skrbi o njemu općenito, nabavci lijekova i svega što je potrebno po njegovom nalogu, a nakon smrti primatelja uzdržavanja sahraniti ga o svom trošku u skladu sa mjesnim običajima. Taksativno je navedeno "općenito i emocionalno zadovoljavanje njegovih potreba kao što se to čini do sada, sa čime je u potpunosti zadovoljan...".

48. U istome članku se navodi izjava primatelja uzdržavanja da mu davatelj uzdržavanja i do sada pomaže u svemu te da ima povjerenje u njega da će to činiti i nadalje.

49. Iz cjelokupnog dokaznog postupka proizlazi utvrđenim da je pokojni ĆL imao dva sina – ovdje stranke. Da je nakon smrti supruge nastavio življenje u [adresa] u vlastitoj nekretnini u kontinuitetu sve do cca devet mjeseci prije smrti kada je došao živjeti u [adresa] u obiteljskom dijelu kuće nastanjenom od strane tuženika i njegove obitelji. Zadnjih dva mjeseca života vratio se živjeti u nekretninu u [adresa] gdje je boravio do smrti. S njime je u kontinuitetu u istoj nekretnini boravio i tuženik.

50. Prethodno dolasku u obitelj tuženika u Rijeku, pokojni ĆL je sve svoje životne potrebe zadovoljavao u [adresa]. Dolazila mu je u posjetu sestra, koja je bila u visokoj životnoj dobi, donosivši mu povremeno nešto od namirnica. Odlazio je dok je to mogao sam u dućan radi nabavke namirnica. Nakon razvoja zdravstvenih tegoba u tome ga je u potpunosti pomagao tuženik i njegova supruga koja je pripremala objede i brinula se o njegovom domaćinstvu. Tuženik je sa suprugom vikendom boravio u [adresa], a i tijekom tjedna je znao odlaziti ocu. Odlazio je po lijekove po potrebi, vodio ga u Rijeku na eventualne liječničke preglede.

51. Za vrijeme življenja u [adresa] isključivo se tuženik brinuo o pokojnom ĆL te to nije činio tužitelj kao njegov sin. Isti je vrlo rijetko dolazio u [adresa], a po svom osobnom kazivanju kada bi povremeno i dolazio nije uvijek posjećivao oca.

52. Vrlo rijetkom dolasku tužitelja kod oca u [adresa] kazuje i iskaz svjedoka ĐL, mesara kod kojeg se pokojni ĆL služio, a koji nije uopće imao saznanja da bi pokojni ĆL osim tuženika imao još jednoga sina.

53. Utvrđeno je također da za vrijeme boravka pokojnog ĆL u [adresa] kod tuženika, tužitelj nije s istim često komunicirao, niti mu davao određenu pažnju. Utvrđen je određeni incident kada je pokojnom ĆL tužitelj onemogućio da ga posjeti u njegovom dijelu nekretnine.

54. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, po stavu ovoga suda proizlazi nedvojbeno utvrđenje da je pokojni ĆL želio sa tuženikom kao svojim sinom koji se o njemu i ranije brinuo, zaključiti ugovor o doživotnom uzdržavanju. To stoga jer je kako mu je objašnjeno od strane javnoga bilježnika takav pravni posao omogućavao da se tuženik o njemu i nadalje brine, što je stvarno želio, posebno kada bude onemoćao, a za što bi mu isti ostavio svu imovinu koja bi do trenutka njegove smrti i nadalje bila uknjižena ili evidentirana (pokretnine) kao njegovo vlasništvo. Time je pokojni ĆL smatrao da će mu budućnost biti organizirana kao i do tada na način da mu tuženik kao njegov sin pomaže u svemu što mu je potrebno za vrijeme života.

55. Sud cijeni isticanje tužitelja da je pokojni ĆL imao dovoljno novčanih sredstava u vidu mirovine i ušteđevine koja su mu omogućavala nesmetano financiranje vlastitih potreba i ukupnog življenja. Međutim, razlog zaključenja ovakve vrste pravnoga posla ne uključuje samo financijsku brigu davatelja uzdržavanja prema primatelju uzdržavanja. Kao što je ranije navedeno u opsegu obveze tuženika kao davatelja uzdržavanja naveden je sadržaj "općenito i emocionalno zadovoljavanje njegovih potreba kao što to čini do sada i sa čime je u potpunosti zadovoljan". Radi se po stavu ovoga suda o izuzetno bitnom sadržaju za osobu visoke životne dobi kao što je bio pokojni ĆL. Naime, kod osoba starije životne dobi osim zadovoljavanja osnovnih životnih potreba koje se tiču pripremanja obroka, brigu o odjeći i obući i sadržaju mjesta stanovanja, izuzetno je bitan emocionalni segment, odnosno sam odnos između ugovornih strana. Starija osoba koja više nije u životnoj snazi očekuje adekvatan pristup, komunikaciju i brigu oko njegovog svakodnevnog provođenja vremena. To zahtjeva da je druga strana stalno prisutn,a da se razgovara sa starijom osobom i da ista ima osjećaj da nije sama, odnosno napuštena.

56. Upravo je tuženik još za vrijeme ranije faze života kada je pokojni ĆL postao udovac vodio brigu o istome, kontaktirao i komunicirao sa istim, zbog čega je po mišljenju ovoga suda takav sadržaj ispunjavao životne potrebe pokojnog ĆL. Stoga je životno i logički da je sa istime želio nastaviti takav slijed i u vrijeme kada više ne bude sposoban da se brine o sebi i svojim potrebama, odnosno do kraja svoga života.

57. Pokojni ĆL, unatoč svojim visokim životnim godinama u vrijeme zaključenja predmetnog ugovora bio je dobrih psihofizičkih sposobnosti koje su bile potrebne za zaključenje ovakve vrste pravnog posla. Tome u prilog kazuje i iskaz javnoga bilježnika koji je prethodno sastavljanju Ugovora razgovarao opširno i detaljno sa pokojnim ĆL, pri tome utvrdivši da se radi o lucidnom čovjeku koji izražava detaljno i logički svoju namjeru zaključenja ove vrste posla sa tuženikom.

58. Činjenica da je isti vrlo kratko vrijeme nakon zaključenja Ugovora preminuo, po mišljenju ovoga suda ne ukazuje na svjesnost tuženika da bi se radilo o nemoralnom obveznom odnosu kao i nesklada između vrijednosti koju se dobiva temeljem Ugovora u odnosu na obvezu koju preuzima , a što je moralo voditi zaključku tuženika da će se time u potpunosti isključiti iz nasljedstva tužitelj.

59. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka, kao i samih stranaka, nedvojbeno proizlazi da je pokojni ĆL unatoč visokih životnih godina u vrijeme zaključenja predmetnoga Ugovora bio, iako starije životne dobi još funkcionalan i lucidan. Davatelj uzdržavanja, ovdje tuženik, s obzirom na živost pokojnog ĆL nije mogao, niti je morao biti svjestan kraja njegovog života koji je uslijedio nakon nepunih tri mjeseca od zaključenja pravnog posla. To stoga jer pokojni ĆL osim visokog tlaka, ranije oboljenja gihta i nagluhosti nije imao drugih zdravstvenih poteškoća.

60. Sam tuženik je iskazao da mu nisu bili potrebni nikakvi lijekovi i da se nalazio u odličnom zdravstvenom stanju.

61. Takav slijed vodi zaključku da se moglo očekivati da će pokojni ĆL unatoč visokih životnih godina još kvalitetno živjeti određeno vrijeme. U društvenoj zajednici primjećuju se sve više pojedinci koji doživljavaju visoke životne godine, pa čak i preko 95 godina života te smrt nastupa čak i nakon napunjenih 100 godina. Život čovjeka se produžuje, što je opće poznata činjenica te je kod osobe visoke životne dobi, koja nema značajnih oboljenja, čije fizičko zdravlje nije od ranije narušeno moguće očekivati dugo življenje.

62. Glede nesklada između vrijednosti činidbe primatelja uzdržavanja i protučinidbe davatelja uzdržavanja, odnosno nesrazmjera na koji ukazuje tužitelj, valja istaći da je sudska praksa ocijenila da kod ovakve vrste ugovora koji je po svojem pravnom značenju aleatoran, nije pravno odlučno je li davatelj uzdržavanja na osnovi takvog ugovora dobio više nego što je dao na temelju svoje obveze uzdržavanja.

63. Pri tome valja cijeniti opseg obveze tuženika kao davatelja uzdržavanja, ugovoren člankom 2. Ugovora, koji između ostalog, kao što je ranije navedeno cijeni zadovoljavanje svih potreba primatelja uzdržavanja, a ne samo potreba koje se financijski mogu iskazati u vidu podmirenja troškova prehrane, režijskih troškova i drugih osobnih troškova.

64. Sud cijeni da je pokojni ĆL imao dovoljan izvor prihoda da podmiri tako nastale troškove. Međutim, valja cijeniti brigu i pažnju koja je pružena istome od strane davatelja uzdržavanja. Isti je omogućio primatelju uzdržavanja življenje u mjestu svog stanovanja u [adresa] da bi potom mu organizirao boravak u svojoj obitelji u Rijeci kada je primatelj uzdržavanja počeo pokazivati znakove slabosti, odnosno nemogućnosti da živi više sam. Također, zadnja dva mjeseca života omogućeno mu je ponovno življenje u [adresa], ali u zajednici sa tuženikom koji se brinuo o istome. Dakle, valja cijeniti sveukupnost življenja pokojnog ĆL koja mu je omogućena aktivnošću tuženika da bi mogli kazivati o istaknutom nesrazmjeru činidaba.

65. Mišljenje je ovoga suda da takav slijed tužitelj nije dokazao tijekom postupka. Podredno se ističe da tužitelj takav nesklad, kao i nemoralnost obveznog odnosa promatra iz kuta nasljednika temeljem zakona, koji nakon smrti oca nije kapitalizirao svoje nasljedstvo.

66. Prema odredbi članka 579. stavak 1. ZOO-a, ugovor o doživotnom uzdržavanju po svojem je pravnom značaju aleatoran. Radi se o ugovoru u kojem rezultat ovisi o nekom budućem neizvjesnom dogovoru. U konkretnom slučaju ovaj sud ne drži utvrđenim da je osnovano pobuda zaključenja Ugovora između pokojnog ĆL i tuženika bila isključenje zakonskog nasljednika – tužitelja od mogućnosti naslijeđivanja i stjecanja imovine, a ne pružanja uzdržavanja. Ne radi se po mišljenju suda o prividnom pravnom poslu koji de facto predstavlja volju stranaka da pokojni ĆL daruje svoju imovinu tuženiku kao obdareniku. Tome kazuje upravo činjenica da je pokojni ĆL vođen potrebom za pomoći u življenju u daljnjem tijeku života želio da se upravo tuženik, koji je i do tada to činio, brine o istome. Stoga je upravo taj segment bio prevagnuo kod vrste zaključenja pravnoga posla između ugovornih strana.

67. Tužitelj, na kojem je teret dokaza, nije dokazao osnov svog potraživanja, kao niti činjenice na kojima je temeljio takav zahtjev, slijedom čega je temeljem odredbe članka 221. a. ZPP-a, cijeneći načelo tereta dokazivanja, odbijen sa postavljenim tužbenim zahtjevom.

68. U odnosu na eventualno kumulirani tužbeni zahtjev valja istaći da se isti sadržajno preklapa sa tužbenim zahtjevom u točci I, II i IV, dok je u odnosu na točku III sadržajno istovjetan, ali točno određen u visini zatraženog iznosa isplate.

69. Iz istih razloga temeljem odredbe članka 221. a. ZPP-a, kao i kod ocjene tužbenog zahtjeva, valjalo je odbiti i takav zahtjev tužitelja kao neosnovan.

70. Slijedom navedenog odlučeno je kao u stavku I. i II. izreke presude.

71. Temeljem odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a, tuženiku je dosuđena naknada parničnog troška prema troškovniku koji prileži spisu, a koji trošak se sastoji od sastava odgovora na tužbu, zastupanja na održanim ročištima 1. rujna 2023., 14. veljače 2024., 15. svibnja 2024., 18. ožujka 2025., 10. studenog 2025. i 11. veljače 2026., sve u pojedinačnom iznosu od 200,00 EUR temeljem Tbr. 7/1 i 9/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, iznos PDV-a u visini od 25 % te uplaćene sudske pristojbe na odgovor na tužbu prema odredbama Zakona o sudskim pristojbama u iznosu od 33,18 EUR, odnosno sveukupan iznos naknade u visini od 1.783,18 EUR.

72. Slijedom navedenog odlučeno je kao u stavku III. izreke presude.

U Rijeci, 28. rujna 2026.

Sudac

Darija Knez Grbčić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- pozvati tužitelja na platež pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 EUR

- po pravomoćnosti presude pozvati tuženika na uplatu sudskih pristojbi na odgovor na tužbu u visini od 33,18