Poslovni broj: P-638/2023-6

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U SPLITU

Split, Sukoišanska 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  Z B O G  O G L U H E

I

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Splitu, sudac Paško Bačić, u pravnoj stvari tužitelja REPUBLIKA HRVATSKA, Zagreb, OIB: 52634238587, zastupana po Centru za restrukturiranje i prodaju, Ivana Lučića 6, Zagreb, OIB: 38083028711, a koji je zastupan po ravnatelju ŽO, protiv prvotuženika SVPETRVS HOTELI d.d. Supetar, Put Vele Luke 4, OIB: 17106860816 i drugotuženika ČO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi upisa dionica u registru dionica i trpljenja, 28. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se prvotuženiku Svpetrvs hoteli d.d. Supetar, Put Vele luke 4, OIB: 17106860816, izdati nalog za preknjižbu Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, dioničkom društvu, Zagreb, Ulica Vjekoslava Heinzela 62A, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojim će upisati tužitelja Republiku Hrvatsku, OIB: 52634238587, kao imatelja 54 neotplaćene dionice prijenosom na zastupnički račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira tužitelja broj: 9379460, posebice 54 neotplaćene dionice s broja računa: 9430962, oznake V.P. SPTH-R-A, s oznakom izdavatelja SPTH, ISIN oznake HRSPTHRA0004, svaka u nominalnom iznosu od 100,00 kn ukupnog nominalnog iznosa 5.400,00 kn što predstavlja 0.00764425% temeljnog kapitala društva, uz istodobno brisanje drugotuženika ČO, [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj], kao imatelja opisane 54 neotplaćene dionice, te da prvotuženik isti upis u korist tužitelja provede u registru dionica društva prvotuženika uz istodobno brisanje drugotuženika, a što je drugotuženik ČO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna trpjeti, u roku od 15 dana.

II. U slučaju da prvotuženik Svpetrvs hoteli d.d. Supetar, Put Vele luke 4, OIB: 17106860816, ne postupi sukladno točki I. ove presude, ova presuda zamjenjuje nalog za preknjižbu prvotuženika Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, dioničkom društvu koje je dužno postupiti po donesenoj presudi, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja – predlagatelja osiguranja za osiguranje određivanjem privremene mjere koji glasi:

"I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja Republike Hrvatske, Zagreb, OIB: 52634238587, koju ima prema protivnicima osiguranja, i to da Svpetrvs hoteli d.d., Supetar, Put Vele luke 4, OIB: 17106860816, izda nalog za preknjižbu Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, dioničkom društvu, Zagreb, Ulica Vjekoslava Heinzela 62A, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi upisa predlagatelja osiguranja Republike Hrvatske, Zagreb, OIB: 52634238587, kao imatelja 54 neotplaćene dionice prijenosom na zastupnički račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira tužitelja broj: 9379460,

- 54 neotplaćene dionice s broja računa: 9430962, oznake V.P. SPTH -R-A, s oznakom izdavatelja SPTH, ISIN oznake HRSPTHRA0004, svaka u nominalnom iznosu od 100,00 kn ukupnog nominalnog iznosa 5.400,00 kn što predstavlja 0.00764425% temeljnog kapitala društva, uz istodobno brisanje protivnika osiguranja ČO, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], kao imatelja opisane 54 neotplaćene dionice, te da protivnik osiguranja Svpetrvs hoteli d.d., Supetar, Put Vele luke 4, OIB: 17106860816 isti upis u korist tužitelja provede u registru dionica društva uz istodobno brisanje protivnika osiguranja ČO, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], a što je ona dužna trpjeti, u roku od 15 dana, određuje se privremena mjera

zabranom otuđenja i opterećenja dionica protivnika osiguranja ČO, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], na način da joj se zabranjuje otuđenje i opterećenje dionica protivnika osiguranja Svpetrvs hoteli d.d., Supetar, Put Vele luke 4, OIB: 17106860816 - 54 neotplaćene dionice s broja računa: 9430962, oznake V.P. SPTH-R-A, s oznakom izdavatelja SPTH, ISIN oznake HRSPTHRA0004, svaka u nominalnom iznosu od 100,00 kn ukupnog nominalnog iznosa 5.400,00 kn što predstavlja 0.00764425 % temeljnog kapitala društva, uz zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja opisanih dionica na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira protivnika osiguranja ČO broj računa: 9430962, oznake V.P. SPTH-R-A, s oznakom izdavatelja SPTH, ISIN oznake HRSPTHRA0004 kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, dioničkog društva sve na temelju članka 347. stavka 1. točke 2.

Ovršnoga zakona.

II. Zabrana se smatra provedenom dostavom ovoga rješenja protivniku osiguranja, Maistra d.d., i Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, dioničkom društvu sukladno članku 347. stavku 3. Ovršnoga zakona.

III. Nalaže se Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, dioničkom društvu da upiše zabilježbu zabrane na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira protivnika osiguranja. Također se nalaže da se bez odgode obavijesti sud o obavljenom upisu ili o razlozima zbog kojih upis nije moguće obaviti.

IV. Protivniku osiguranja zabranjeno je raspolagati zaplijenjenim dionicama. Upozorava se protivnik osiguranja na kaznenopravne posljedice povrede ove zabrane.

V. Ova privremena mjera traje sve do dovršetka parničnoga postupka odnosno do donošenja pravomoćne presude, računajući od dana dostave ovoga rješenja protivnika osiguranja."

Obrazloženje

1. Tužitelj je 12. prosinca 2023. podnio ovom sudu tužbu protiv uvodno navedenih tuženika, radi upisa dionica u registru dionica i trpljenja tog upisa. Tužitelj u tužbi navodi da je ŽOJ, prednik drugotuženika, kao kupac 11. kolovoza 1993. sklopila s Hrvatskim fondom za privatizaciju kao prodavateljem Ugovor o prodaji dionica s popustom dioničkog društva „Svpetrvs hoteli“ iz Supetra, broj: 3054560/265. Na temelju tog ugovora kupac da stječe 200 dionica uz popust u ukupnoj nominalnoj vrijednosti od 20.000,00 DEM, koje dionice se kupac obvezuje otplaćivati obročno u 60 mjesečnih obroka. Međutim, predmetni Ugovor da je sklopljen protivno odredbi članka 19. stavak 1. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine, broj: 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96, 118/99, dalje u tekstu: Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća), jer se pravo na kupnju dionica s popustom moglo koristiti najviše do iznosa od 20.000,00 DEM, bez obzira na broj društava u kojima se pravo na kupnju dionica s popustom ostvaruje. Naime, osim predmetnog Ugovora, prednik drugotuženika ŽOJ da je prethodno, 27. srpnja 1993., sa Hrvatskim fondom za privatizaciju sklopila i Ugovor o prodaji dionica s popustom dioničkog društva ''Zlatni rat'' iz Bola na Braču broj: 3385922/1005 te da je temeljem predmetnog ugovora stekla 200 dionica uz popust u ukupnoj nominalnoj vrijednosti od 20.000,00 DEM.

2. Nadalje, tužitelj navodi da je pravni slijednik Hrvatskog fonda za privatizaciju, na osnovi članka 25. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 94/13, 18/16, 89/17, odluka i rješenje Ustavnog suda) i članka 58. stavka 3. Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine, broj: 145/10, 70/12, 52/18, 112/18).

3. Odredbom članka 66. stavak 2. Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine, broj 52/18, dalje: Zakon o upravljanju državnom imovinom) propisano je da kupci dionica i / ili poslovnih udjela temeljem neizvršenih ugovora sklopljenih nakon 1. siječnja 1992. protivno članku 19. stavku 1. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine, broj: 19/91, 83/92, 94/93, 2/94, 9/95, 118/99) koji su uz popust i na obročnu otplatu kupili dionice i / ili poslovne udjele u više trgovačkih društava u ukupnoj nominalnoj vrijednosti višoj od protuvrijednosti 20.000,00 njemačkih maraka (DEM) odnosno njihovi zakonski nasljednici mogu u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu tog Zakona podnijeti CERP-u pisani zahtjev da temeljem svih ili nekih sklopljenih ugovora izvrše jednokratno plaćanje revaloriziranog duga u cijelosti ili da temeljem svih ili nekih sklopljenih ugovora izvrše djelomično plaćanje revaloriziranog duga u roku od 60 dana od dana izrade obračuna od strane CERP-a tako da se temeljem svih uplata po pojedinom ugovoru otplati minimalno 5% ugovorene cijene te da se nakon toga ugovor raskine i neotplaćene dionice prenesu u vlasništvo CERP-a. Nadalje, stavkom 3. istog članka propisano je da ako kupci dionica i/ili poslovnih udjela odnosno njihovi zakonski nasljednici ne podnesu pisani zahtjev u rokovima i na način kako je to navedeno u stavku 2. tog članka ili ne izvrše jednokratno plaćanje revaloriziranog duga u cijelosti u jednom ili više sklopljenih ugovora u rokovima i na način kako je to navedeno u stavku 2. ili ne izvrše plaćanje minimalno 5% ugovorene cijene svi ugovori sklopljeni protivno odredbi članka 19. stavka 1. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća smatrat će se raskinutima istekom rokova iz stavka 2. Raskid ugovora izvršit će se tako da kupcu odnosno njegovom zakonskom nasljedniku u vlasništvo pripada broj otplaćenih dionica i /ili udjela temeljem stvarno izvršenih uplata po pojedinom ugovoru, a preostale dionice i / ili udjele prenijet će se u vlasništvo CERP-a.

4. Tužitelj je u tužbi naveo i da je rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Jasne Zorić iz Zagreba, posl.br. O-8394/13, UPP/OS-95/13-13 od 1. travnja 2014. utvrđeno da je ŽOJ preminula **.**.2013. te da su ČO i ZO naslijedili dionice prvotuženika i to drugotuženik Ivana Vukov 125 dionica društva Svpetrvs hoteli d.d., a ZO 125 dionica društva Svpetrvs hoteli d.d. Nadalje, ispravkom Rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-8394/13, UPP/OS-95/13- 14 od 15. svibnja 2014. utvrđeno je kako ČO pripadaju 54 neotplaćene dionice i 70 otplaćenih dionica društva Svpetrvs hoteli d.d. oznake SPTH-R-A, dok ZO pripada 55 neotplaćenih dionica i 71 otplaćena dionica društva Svpetrvs hoteli d.d. oznake SPTH-R-A.

5. S obzirom na to da tuženici, kao nasljednici kupca iz Ugovora broj: 3054560/265 sklopljenog 11. kolovoza 1993. s Hrvatskim fondom za privatizaciju, nisu postupili sukladno odredbama članka 66. stavak 2. Zakona o upravljanju državnom imovinom, tužitelj da je 15. svibnja 2019. izdao potvrdu klasa: 943-06/19- 06/197, urbroj: 360-05-0101/04-2019-1 kojom se potvrđuje da je prednik drugotuženika ŽOJ otplatila 92 dionice društva Svpetrvs hoteli d.d., dok 108 neotplaćenih dionica pripadaju tužitelju. Naprijed navedeno rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŽOJ da je provedeno pri Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, dioničko društvo (dalje u tekstu SKDD) te su nasljednici upisani kao imatelji naslijeđenih dionica, pri čemu da je sukladno Obavijesti o stanju računa od 31. listopada 2023. drugotuženica ČO upisana kao imatelj 54 neotplaćene dionice oznake SPTH-R-A društva Svpetrvs hoteli d.d. Dakle, protekom zakonskog, prekluzivnog roka u kojemu nasljednici kupca nisu otplatili revalorizirani iznos neotplaćenih dionica, Ugovor broj: 3054560/265 da je raskinut po samom zakonu na način da su nasljednicima kupca pripale otplaćene dionice, dok neotplaćene dionice pripadaju CERP-u, o čemu da je CERP izdao potvrdu i istu dostavio prvotuženiku.

6. Tužitelj u tužbi navodi i da je 15. svibnja 2019. uputio dopis prvotuženiku kojim je zatražio da se temeljem dostavljenih potvrda izvrši prijenos neotplaćenih dionica na tužitelja na način da prvotuženik dostavi nalog SKDD-u za prijenos neotplaćenih dionica na tužitelja. Međutim, prvotuženik da nije postupio sukladno dostavljenim potvrdama i traženju tužitelja. Tužitelj da se telefonskim putem obratio i drugotuženiku te ga pozvao na sklapanje ugovora o prijenosu 54 neotplaćene dionice, a što da je drugotuženik odbio. To stoga, što ukoliko društvo iz nekoga razloga ne provede predmetne raskide ugovora po dostavljenim potvrdama, CERP ima mogućnost sklopiti Ugovor o prijenosu neotplaćenih dionica s ulagateljem te sklopljeni Ugovor dostavlja SKDD-u na provedbu. Pri tome, nasljednik ZO da je sklopio sa CERP-om ugovor o prijenosu 54 neotplaćenih dionica, obzirom je na potvrdi od 15. svibnja 2019. navedeno da CERP-u pripada 108 neotplaćenih dionica, a pored ČO i ZO je nasljednik temeljem rješenja o nasljeđivanju.

7. Sukladno iznesenom, tužitelj navodi da je razvidno kako je predmetni Ugovor o prodaji dionica s popustom dioničkog društva „SVPETRVS HOTELI“ iz Supetra, broj: 3054560/265 od dana 11. kolovoza 1993. raskinut po samome zakonu, kao i da na računu vrijednosnih papira drugotuženika postoje neotplaćene dionice koje zakonski trebaju pripasti CERP-u te da ne postoji pravna zapreka da iste i budu prenesene na imatelja CERP. SKDD kao registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira da nema mehanizam prijenosa predmetnih dionica na temelju samoga zakona, iako je člankom 198. Pravila SKDD-a propisano da se promjena imatelja vrijednosnih papira obavlja na temelju valjanog pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a kao način prijenosa kada dođe do raskida ugovora s obročnom otplatom dionica SKDD svojom uputom u članku 225. propisuje da dioničko društvo i SKDD obavljaju upis raskida ugovora s obročnom otplatom dionica na temelju urednog naloga za preknjižbu društva čije su dionice u pitanju neovisno o činjenici da navedene neotplaćene dionice ne pripadaju drugotuženiku, nego tužitelju po sili samoga zakona.

8. Podneskom od 2. listopada 2025. tužitelj je naveo da je 16. srpnja 2025. donesen Zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju (Narodne novine broj 102/25), koji je stupio na snagu 1. listopada 2025. Člankom 19. Zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju propisano je kako je Centar za restrukturiranje i prodaju ovlašten zastupati Republiku Hrvatsku u svim sudskim i upravnim postupcima te drugim postupcima koji su vezani ili su proizašli iz obavljanja djelatnosti i poslova Centra propisanih člankom 17. tog zakona te iz obavljanja javnih ovlasti Centra propisanih člankom 18. tog zakona. Stupanjem na snagu tog zakona da je prestao važiti članak 66. Zakona o upravljanju državnom imovinom, međutim, člankom 29. Zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju da je propisano kako se u postupcima započetima sukladno članku 66. stavku 2. podstavku 2. i stavku 3. Zakona o upravljanju državnom imovinom neotplaćene dionice i poslovni udjeli prenose u vlasništvo Republike Hrvatske pa da stoga na mjesto tužitelja po sili zakona stupa Republika Hrvatska. Sukladno tome, u navedenom podnesku je kao tužitelj označena Republika Hrvatska, zastupana po Centru za restrukturiranje i prodaju, te je uređen tužbeni zahtjev na način kako je to pobliže navedeno u izreci ove presude.

9. U prilog svojih navoda iz tužbe, tužitelj je uz tužbu dostavio u spis isprave koje je sud pregledao i to: Ugovor o prodaji dionica s popustom dioničkog društva "Svpetrvs hoteli" iz Supetra broj: 3054560/265 od 11. kolovoza 1993. (stranice 8-12 spisa), Ugovor o prodaji dionica s popustom dioničkog društva "Zlatni Rat" iz Bola na Braču broj: 3385922/1005 od 27. srpnja 1993. (stranice 13-16 spisa), pravomoćno rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Jasne Zorić iz Zagreba, posl.br. O-8394/13, UPP/OS-95/13-13 od 1. travnja 2014. (stranice 17-24 spisa), pravomoćno rješenje javnog bilježnika Jasne Zorić iz Zagreba, posl.br. O-8394/13, UPP/OS-95/13-14 od 15. svibnja 2014., kojim je ispravljeno naprijed navedeno rješenje o nasljeđivanju od 1. travnja 2014. (stranice 25-28 spisa), potvrdu Centra za restrukturiranje i prodaju klasa: 943-06/19-06/197, ur.broj: 360-05-0101/04-2019-1 od 15. svibnja 2019. (stranica 29 spisa), obavijest Središnjeg klirinškog depozitarnog društva o stanju računa na 31. listopada 2023. (stranica 30 spisa) i dopis Centra za restrukturiranje i prodaju klasa: 943-06/19-06/197, ur.broj: 360-05-0101/0-2019-2 od 15. svibnja 2019. (stranica 31 spisa).

10. Tuženicima su tužba i prilozi tužbi, kao i poziv za podnošenje pisanog odgovora na tužbu uredno dostavljeni i to prvotuženiku 25. siječnja 2024. te drugotuženiku 23. siječnja 2024.

11. U pozivu za podnošenje pisanog odgovora na tužbu od 19. siječnja 2024. tuženicima je određen rok od 30 dana za podnošenje pisanog odgovora na tužbu te je isto tako navedeno upozorenje da će se u slučaju nepodnošenja odgovora na tužbu donijeti presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako bude udovoljeno uvjetima iz članka 331.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP).

12. Tuženici u ostavljenom roku od 30 dana, a niti nakon proteka tog roka, nisu podnijeli odgovor na tužbu niti su na bilo koji drugi način osporili tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja.

13. Odredbom članka 331.b stavak 1. ZPP-a propisano je da ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe) ako bude udovoljeno sljedećim uvjetima: 1) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, 2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate, 4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

14. Po ocjeni ovog suda, u konkretnom slučaju su ispunjene pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe u smislu naprijed navedenog članka 331.b ZPP -a, budući da su tuženicima tužba i poziv za podnošenje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, a tuženici su u pozivu za podnošenje odgovora na tužbu upozoreni da će sud donijeti presudu zbog ogluhe ukoliko tuženik ne odgovori na tužbu, a budu ispunjene pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe . Nadalje, osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a činjenice na kojima tužitelj temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate, a isto tako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih bi proizlazilo da su tuženike spriječili opravdani razlozi da podnesu odgovor na tužbu.

15. Presuda zbog ogluhe zasniva se, naime, na stavu da tuženik svojom pasivnošću priznaje istinitost činjeničnih navoda tužbe s kojima je upoznat urednim dostavljanjem tužbe na odgovor, a zbog čega prilikom donošenja takve presude nije potrebno utvrđivati činjenice na kojima tužitelj temelji tužbeni zahtjev već je dovoljno da te činjenice nisu u protivnosti s dokazima koje je tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate.

16. Slijedom naprijed navedenog, odlučeno je kao u točkama I. i II. izreke ove presude zbog ogluhe.

17. U odnosu na odluku o prijedlogu tužitelja kao predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere, navodi se da je tužitelj u tužbi podnio prijedlog za osiguranje njegove nenovčane tražbine koju ima prema tuženicima, predlažući da sud odredi privremenu mjeru, a koji prijedlog za osiguranje je tužitelj uredio podneskom od 2. listopada 2025. U prijedlogu za određivanje privremene mjere tužitelj je predložio da se radi osiguranja njegove nenovčane tražbine, a koja se sastoji u nalogu prvotuženiku da izda nalog za preknjižbu Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, dioničkom društvu, Zagreb radi upisa tužitelja kao imatelja 54 neotplaćene dionice društva Svpetrovs hoteli d.d. Supetar s imena drugotuženika na ime tužitelja, a što je drugotuženik dužan trpjeti, odredi privremena mjera kojom se drugotuženiku ČO zabranjuje otuđenje i opterećenje 54 neotplaćene dionice prvotuženika Svpetrovs hoteli d.d. Supetar, uz zabilježbu te zabrane na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira drugotuženika kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

18. Zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine propisane su odredbama članka 346. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje: OZ). Sukladno tom članku OZ-a, predlagatelj osiguranja je dužan učiniti vjerojatnim postojanje dviju pretpostavki, a to su: 1) vjerojatnost postojanja svoje tražbine i 2) vjerojatnost opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Obje navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene da bi se prijedlog usvojio te odredila predložena privremena mjera.

19. Po ocjeni ovog suda, a s obzirom na sve naprijed navedeno, tužitelj je učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema tuženicima usmjerene na prijenos odnosno upis neotplaćenih 54 dionice društva Svpetrovs hoteli d.d. Supetar s imena drugotuženika na ime tužitelja, kao prve kumulativno potrebne pretpostavke za određivanje privremene mjere. Međutim, sud nije prihvatio kao osnovan prijedlog za određivanje privremene mjere, jer je ocijenio da tužitelj nije učinio vjerojatnim postojanje druge kumulativno potrebne pretpostavke iz članka 346. stavak 1. OZ-a, odnosno nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da će bez predložene mjere tuženik kao protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tužiteljeve tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari. Vezano uz postojanje navedene opasnosti, ističe se da takva opasnost mora biti subjektivne prirode, a što znači da predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne radnje odnosno propuštanja protivnika osiguranja koje su svjesno poduzete radi ugrožavanja ostvarenja predlagateljeve tražbine, a što u konkretnom slučaju tužitelj kao predlagatelj osiguranja po stajalištu ovog suda nije učinio.

20. Naime, tužitelj u odnosu na postojanje navedene opasnosti samo navodi da postoji realna opasnost da tuženici spriječe ili znatno otežaju ostvarenje tužiteljeve tražbine i to na način da bi promijenili postojeće stanje stvari, odnosno otuđili dionice, a čime da bi tužitelju nastala nenadoknadiva šteta. Međutim, tužitelj pri tom ne ukazuje na konkretne radnje tuženika kao protivnika osiguranja koje isti svjesno poduzimaju ili imaju namjeru poduzeti upravo s ciljem onemogućavanja ili znatnog otežavanja ostvarenja tužiteljeve tražbine, a niti tužitelj u tom pravcu dostavlja bilo kakve dokaze. Stoga se samo na temelju navoda tužitelja o mogućnosti da tuženici otuđe dionice, odnosno promijene postojeće stanje stvari, bez ukazivanja na konkretna postupanja ili namjeru postupanja tuženika u tom pravcu, ne može izvući zaključak o postojanju opasnosti u smislu odredbe članka 346. stavak 1. OZ-a. Kako dakle tužitelj nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da će bez predložene privremene mjere tuženici kao protivnici osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tužiteljeve tražbine, osobito time što bi promijenili postojeće stanje stvari, a niti je učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, to je stoga prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere trebalo odbiti kao neosnovan, a radi čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

U Splitu 28. rujna 2026.

Sudac

Paško Bačić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u tri primjerka, u roku od petnaest dana od dana dostave ove presude i rješenja. Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Dna:

- tužitelju

- tuženicima

- u spis