Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Poreču-Parenzo
Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo
Poslovni broj: Pr-31/2025-16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu toga suda Vlatki Markuš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Sportska zajednica Grada Poreča, OIB: 10156530385, Poreč, Nikole Tesle 16, zastupane po punomoćnicima OD Čohilj i partneri d.o.o. Pula, protiv tužene CAT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici mr. sc. Sonji Bulić, odvjetnici u Puli, radi naknade štete, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 03. rujna 2026., u prisutnosti zakonskog zastupnika tužitelja CA, njegovog punomoćnika, tužene i njene punomoćnice, 28. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju štetu isplatom iznosa od 40.631,50 eura (četrdeset tisuća šesto trideset jedan euro i pedeset centi), uvećanog za zakonsku zateznu kamatu koja po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a uz primjenu uvećanja za ostale odnose teče na iznose od:
- 17.507,35 EUR od 11. siječnja 2023.,
- 12.572,10 EUR od 12. siječnja 2023. te
- 10.552,05 EUR od 13. siječnja 2023.,
sve do isplate i sve u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak u iznosu od 5.752,71 eura (pet tisuća sedamsto pedeset dva eura i sedamdeset jedan cent) uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a uz primjenu uvećanja za ostale odnose teče od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, i to u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužitelj u tužbi navodi da su od prosinca 2014. do kraja siječnja 2023. parnične stranke bile u odnosu poslodavca (tužitelj) i radnika (tužena), pri čemu je tužena bila zaposlena na radnom mjestu tajnika tužitelja. Tvrdi da je tužena bila (isključivo) ovlaštena i odgovorna za rad udruge kako u smislu zakonitosti tako i u njegovom financijskom aspektu (članak 57. Statuta te članak 4. i članak 12. Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta tužitelja). Navodi da je radni odnos izvanredno otkazan odlukom tužitelja od 31. siječnja 2023. Pojašnjava da je tužena u periodu od 10. do 12. siječnja 2023. (zajednički s KAT – također radnicom kod tužitelja, zaposlenom na organizacijski tj. sistematizacijski supordiniranom radnom mjestu prema onom tužene) – kao jedina ovlaštena za autoriziranje takvih plaćanja – (su)potpisala više virmanskih naloga i tako dopustila neosnovane prijenose novčanih sredstava s računa tužitelja i to:
- 10. siječnja 2023. isplatu iznosa od 35.014,69 eura u korist računa društva
MERYNEIDE BAIA NASCIMENTO, SA, Portugal,
- 11. siječnja 2023. isplatu iznosa od 25.144,19 eura u korist računa društva
JOAO VICTOR SANTOS, SA, Portugal te
- 12. siječnja 2023. isplatu iznosa od 21.104,12 eura u korist računa društva JULIA GASPARETTO, SA, Portugal,
odnosno ukupno 81.263,00 eura, sve to bez bilo kakvog pravnog temelja i propisane prateće dokumentacije te bez ikakve razumne (kamoli adekvatno pažljive!) provjere sadržaja, primatelja, postojanja odnosa s tužiteljem te uopće osnovanosti predmetnih isprava i sve to kao tajnica tužitelja i time osoba odgovorna za njegovo financijsko poslovanje (izvršavanje financijskog plana), te zakonitost njegovog rada. Smatra da je navedenim postupanjem tužene oštećen za ukupan iznos od 81.263,00 eura koji iznos bi – s obzirom na radno mjesto tužene i okolnosti prouzročenja predmetne štete u cijelosti imao teretiti tuženu, pa makar i solidarno s drugom navedenom radnicom KAT. Međutim budući je KAT posebnim sporazumom na sebe već preuzela odgovornost i obavezu naknade polovice tog iznosa – koju obvezu i ispunjava – to tužitelj u ovom postupku od tužene zahtjeva popravljanje samo preostalog dijela štete tj. naknadu u iznosu od 40.631,50 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Nadalje navodi da je odluku o izvanrednom otkazu tužena pokušala osporiti u parnici koja se kod ovoga suda vodila pod poslovnim brojem Pr-42/2024 zahtijevajući tužbom utvrđenje te odluke nezakonitom i nedopuštenom te vraćanje na radno mjesto tajnice, ali bez uspjeha. Naime, Županijski sud u Puli-Pola je pravomoćnom presudom poslovni broj Gž R- 49/2025-2 od 24. ožujka 2025. odbio taj tužbeni zahtjev u cijelosti, utvrđujući da su se u naprijed opisanim postupanjima tužene ispunile sve pretpostavke za zakonit i dopušten izvanredan otkaz ugovora o radu kod tužitelja, budući da se radi o takvom nemaru koji svojim razmjerima predstavlja osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa i uslijed kojih, uvažavajući sve okolnosti i interese obiju strana – nastavak tog odnosa nije moguć. Stoga smatra da su se ispunile ne samo opće pretpostavke odgovornosti za štetu propisane člankom 1045. do 1049. Zakona o obveznim odnosima nego i one posebne u smislu članka 107. Zakona o radu. Nadalje navodi da je prije podnošenja ove tužbe pokušao s tuženom spor riješiti mirnim putem, obraćajući joj se dopisima upućenim preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom, ali tužena ni jednu od tih pošiljaka po zaprimljenoj obavijesti o njihovom prispijeću nije podigla. Stoga je predložio da sud donese presudu kako je to navedeno u izreci.
2.Tužena u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Navodi da nije sporno da je bila zaposlena kod tužitelja na radnom mjestu tajnika i da joj je radni odnos prestao izvanrednim otkazom, kao i da je potpisala naloge temeljem kojih su s računa tužitelja isplaćeni iznosi koji se navode u tužbi. Tvrdi da je sporno da li je tužitelju šteta nastala i dospjela, njena odgovornost za naknadu štete tužitelju, doprinos tužitelja vlastitoj šteti, te da li je tužitelj propustio poduzeti mjere radi sprječavanja štete – nadoknade štete od odgovorne osoba ili radi njenog smanjenja. Tvrdi da je tužitelj sam prouzročio štetu te da ne postoji njena odgovornost za nastanak iste. Pojašnjava da je potpisala naloge – virmane koje joj je pripremila i dala na potpis radnica tužitelja KAT pritom dovodeći ju u zabludu da je nalog za takvo postupanje dao sam predsjednik tužitelja CA, a da je naknadno utvrđeno da se je radilo o internetskoj prijevari koja je izvedena na način da je KAT primila mail u kojem je pisalo da ga šalje CA, a u kojem on traži da se izvrše uplate na određeni račun, nakon čega ona nije provjeravala da li joj je mail zaista poslao CA, te umjesto da je od njega tražila da joj potpiše virmane, nazvala je tuženu koja je tada bila na godišnjem odmoru i tražila od nje da dođe potpisati virmane predočavajući joj da je nalog za to dao sam predsjednik tužitelja CA, nakon čega je, ne sumnjajući u postupanje KAT kao dugogodišnje voditeljice računovodstva koja je uvijek besprijekorno obavljala svoj posao, došla i potpisala virmane. Tvrdi da iz navedenog proizlazi da je bila dovedena u zabludu od strane radnice KAT, a koju je poslodavac zadržao u radnom odnosu pa stoga u njenom postupanju nema ni namjere ni krajnje nepažnje. Stoga smatra da postupanje radnice KAT predstavlja odlučujuću okolnost u nastanku štete jer da ju ona nije dovela u zabludu tužena ne bi potpisala predmetne virmane i ne bi bila izvršena isplata s računa tužitelja. Nadalje navodi da je za nastanak štete bitna i druga odlučujuća okolnost a to je praksa plaćanja po europskim projektima koju je uveo sam predsjednik tužitelja i zbog kojeg je internetska prijevara i bila moguća, koji je upravo mailom (i to preko privatnog gmaila koji je nezaštićen) slao naloge za uplatu velikih novčanih iznosa KAT koja je onda od nje tražila da potpiše virmane za ta plaćanja. Navodi da je tako CA znao telefonom nazvati voditeljicu računovodstva ili joj poslati mail da izvrši određenu uplatu na osnovi čega bi ona pripremila virman koji je potpisala tužena. Pojašnjava da su ovlaštenje za potpisivanje virmana imali predsjednik CA i ona, ali zbog njegovog zdravstvenog stanja i česte odsutnosti, nedostupnosti i nemara, virmane je gotovo uvijek morala potpisivati ona. Pa tako navodi da su 15. i **.**.2022. KA i CA zatražili isplatu troškova za projekt Endurance, a dana 20. prosinca 2022. predsjednik CA poslao mail voditeljici računovodstva KAT s nalogom da uplati 240.000,00 eura partnerima diljem Europe i to Panepistimio Thessalis, Grecce, Wonderland, Austria, Regionale Centrum Wolontariata, Poland, Comparative Research Network, Germany, Mine Vaganti, Italy. Voditeljica računovodstva KAT taj email nije shvatila ozbiljno jer u njemu nije naveo rok za isplatu, te je smatrala da će on osobno doći u njen ured i da će zajedno s tajnicom izvršiti plaćanja, jer je veliki iznos. Na Badnjak 24. prosinca 2022. predsjednik CA nazvao je voditeljicu računovodstva KAT i povišenim tonom rekao "Zašto niste uplatile? Jebi ga!", na što je ona odgovorila da nije prema mailu shvatila da je hitno i kada da uplati s obzirom da je praznik i nije bila na radnom mjestu, a on joj je rekao "Rok je bio jučer". Dana 27. prosinca 2022. voditeljica računovodstva KAT pripremila je virmane i dala ih na potpis tajnici CAT koja je iste potpisala, te je voditeljica računovodstva uplatila ukupno 240.000,00 eura. Navodi da je predmetni slučaj bio treći takav, da je u siječnju 2023. bila na godišnjem odmoru zbog preseljenja, da ju je 10. siječnja 2023. nazvala voditeljica računovodstva KAT te od nje tražila da dođe potpisati virman na iznos od 35.014,69 eura uz obrazloženje da je od predsjednika CA dobila takav nalog emailom kao i prošli put. Ponovno ju je nazvala 11. siječnja 2023. i ponovno je tražila da potpiše virman na iznos od 24.144,19 eura uz isto obrazloženje. Ponovno ju je nazvala 12. siječnja 2023. i ponovno je tražila da potpiše virman na iznos od 21.104,12 eura uz isto obrazloženje. Predsjednik CA nije bio dostupan voditeljici računovodstva u to vrijeme, prema njenim navodima, a ona niti u jednom trenutku nije posumnjala na voditeljicu računovodstva koja tamo radi 25 godina i čiji je rad revizija svaki put pohvalila. Tvrdi da je na opisani način tužitelj sam prouzročio odnosno doprinio nastanku štete. Nadalje navodi da tužitelj nije poduzeo radnje radi otklanjanja ili barem smanjenja štete. Da šteta nije dospjela. Pojašnjava da tužitelj nije poduzeo radnje koje je trebao poduzeti kako bi se pronašla osoba koja je počinila prijevaru i kako bi se novac vratio. Kada je 17. siječnja 2023. došla na posao i posumnjala u predmetne uplate, zamolila je tada voditeljicu računovodstva da joj pokaže mailove na njenom računalu i tada je shvatila da se radi o Internet prijevari za koju vjeruje da je bila moguća zbog boravka CA u [adresa] i korištenja privatne email adrese u službene svrhe. Istog dana je otišla na policiju i podnijela kaznenu prijavu o čemu je obaviješten i predsjednik tužitelja. Po preporuci revizora Zdravka Ružića kontaktirala je i odvjetnicu Irenu Klepac Mustač u Rijeci koja joj je rekla da se radi o klasičnom slučaju hakiranja privatnog emaila predsjednika. Preko te email adrese je on kontaktirao s računovodstvom unatoč tome što mu je tužena kreirala službeni email, koji je imao zaštitu upravo od hakiranja i koji on nije htio koristiti. Odvjetnica joj je sugerirala da kontaktiraju banku u Portugalu koja će izvršiti prijavu policiji u Portugalu te da je imala još takvih slučajeva i da se je novac vratio. CA nije bio zainteresiran za angažiranje te odvjetnice iako je od nje tražio ponudu za zastupanje, niti je poduzeo bilo kakve radnje kojima bi se omogućio pronalazak krivca i vraćanje novca. Zbog toga je tužitelj sam prouzročio vlastitu štetu odnosno nije poduzeo radnje da bi mu novac bio vraćen i zbog toga smatra da do okončanja kaznenog postupka koji se vodi pred Općinskim državnim odvjetništvom u Pazinu, tužitelju šteta nije dospjela. Da je tome tako da proizlazi i iz činjenice da ovo nije jedini slučaj internetske prijevare. Naime takav slučaj se dogodio Općini Garčin čija je djelatnica 13. siječnja 2023. uplatila na račun iste banke u Portugalu i u isto vrijeme temeljem istovjetnih zahtjeva emailom. U tom slučaju policija je pronašla osobu za koju postoji osnovana sumnja da je počinila prijevaru te je podignuta optužnica protiv CATF, te se očekuje da će novac oštećeniku biti vraćen. Zbog neaktivnosti samog tužitelja i propusta te nepravovremenog reagiranja tužitelj je propustio vratiti uplaćeni novac ili barem smanjiti štetu. U svakom slučaju prije nego što se okonča kazneni postupak šteta nije dospjela jer šteta u odnosu na tuženu nastaje kao šteta iz radnog odnosa samo u slučaju ukoliko tužitelj ne uspije istu nadoknaditi od osobe koja je štetu počinila i u čiju je imovinu taj novac ušao i koja je počinila prijevaru na štetu tužitelja. Radi svega navedenog predložila je da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.
3.Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: Statut Sportske zajednice Grada Poreča (4-18), Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i dr. tužitelja (20-29), sms prepisku (56), emailove (57-83), izvješće tužitelja o nastalom događaju (84-86), dopis ODO u Slavonskom Brodu Policijskoj upravi (87), saslušao je svjedoke KAT (107-111), KA (113-114), z.z. tužitelja CA (115-117) i tuženu (117-120), te je izvršio uvid u priloženi ovosudni spis Pr-42/2024.
Sud nije provodio druge predložene dokaze iz razloga što je stvar dovoljno raspravljena za donošenje meritorne odluke.
U vezi s ovako provedenim dokaznim postupkom sud je prema svojem uvjerenju, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio kao u izreci presude.
4.U ovom postupku nije sporno da je tužena bila u radnom odnosu kod tužitelja od prosinca 2014. do kraja siječnja 2023. na radnom mjestu tajnika koji radni odnos je prestao izvanrednim otkazom od 31. siječnja 2023. Nadalje nije sporno da je tužena u periodu od 10. do 12. siječnja 2023. potpisala tri virmanska naloga temeljem kojih su izvršene neosnovane isplate i to:
- 10. siječnja 2023. isplata iznosa od 35.014,69 eura u korist računa društva
MERYNEIDE BAIA NASCIMENTO, SA, Portugal,
- 11. siječnja 2023. isplata iznosa od 25.144,19 eura u korist računa društva
JOAO VICTOR SANTOS, SA, Portugal te
- 12. siječnja 2023. isplata iznosa od 21.104,12 eura u korist računa društva JULIA GASPARETTO, SA, Portugal, ukupno 81.263,00 eura, čime je tužitelju prouzročena šteta, nakon kojih je dobila izvanredan otkaz ugovora o radu. Nadalje nije sporno da je tužiteljica kod ovoga suda pod poslovnim brojem Pr- 42/2024 vodila parnični postupak radi utvrđenja odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu nezakonitom i nedopuštenom te vraćanja na radno mjesto tajnice, koji postupak je pravomoćno završen presudom Županijskog suda u Puli-Pola poslovnog broja Gž R-49/2025-2 od 24. ožujka 2025. kojom je odbijen njezin tužbeni zahtjev u cijelosti. Nadalje nije sporno da je navedene virmane pripremila tada voditeljica računovodstva KAT koja je postigla sporazum s tužiteljem te preuzela odgovornost i obvezu naknade polovice iznosa za koji je tužitelj oštećen.
5.Ono što je sporno i što je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi je da li je tužena odgovorna za štetu uzrokovanu tužitelju kao poslodavcu i da li je dužna tu štetu naknaditi.
6.Odredba članka 107. stavak 1. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) propisuje da radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu dužan je štetu naknaditi.
Odredba članka 1049. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23) propisuje da krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili iz nepažnje.
Namjera je najteža vrsta krivnje. Da bi se moglo utvrditi da je štetnik postupao namjerno, zahtjeva se da je štetnik postupao i znajući i hotimice.
Nepažnja se za razliku od namjere određuje objektivno. Pritom se ponašanje učinitelja uspoređuje s ponašanjem drugih ljudi da bi se utvrdilo je li učinitelj pridao nužnu pažnju, tj. onu pažnju koja je redovita i uobičajena u kontaktu među ljudima odnosno pažnju koja se u pravnom prometu zahtjeva u odgovarajućoj vrsti obveznih odnosa. Razlikuju se dva stupnja nepažnje: krajnja i obična. Krajnjom nepažnjom postupa onaj štetnik koji u svom ponašanju nije upotrijebio ni onu pažnju koju bi upotrijebio svaki prosječan čovjek, odnosno kad se radnik ponaša kako se na bi ponašao prosječno pažljiv radnik. Kad je u svom postupanju zanemario i onakvu pažnju koja se može očekivati od svakog čovjeka prosječne sposobnosti. Običnom nepažnjom postupa onaj štetnik koji u svom radu nije upotrijebio onu pažnju koju bi upotrijebio osobito pažljiv čovjek (pažnja dobrog gospodarstvenika odnosno pažnja dobrog domaćina).
Radnik neće odgovarati za štetu koja je prouzročena običnom nepažnjom.
7.Tužitelj tvrdi da je tužena dopustila neosnovane prijenose novčanih sredstava s njegovog računa, što nije sporno. Sporno je da li je to ona učinila namjerno ili zbog krajnje nepažnje.
8.Iz iskaza z.z. tužitelja CA (115-117) proizlazi da je tužitelj sudjelovao u projektu Cisca u kojem je bio koordinator i temeljem kojeg je dobio 280.000,00 eura i to krajem studenog 2022. ili početkom prosinca 2022., koji novac je trebao isplatiti partnerima u roku od 30 dana (s time da bi za sebe zadržao iznos od 49.700,00 eura), a što je učinjeno do 31. prosinca 2022. Pojasnio je da je isplata izvršena na način da je tajnica sačinila odluku o isplati u kojoj je naznačila da se temeljem projekta treba tom i tom partneru isplatiti određeni novčani iznos, a onda šefica računovodstva vrši isplatu na način da pripremi nalog kojeg potom potpisuje tajnica, odnosno on to pretpostavlja, ne zna da li je doista tako i bilo. Nadalje je izjavio da je tuženoj dostavio ugovor s Europskom komisijom u vezi projekta Cisca u kojem stoji tko su sve partneri, koliko novaca dobivaju i sve potrebno u vezi plaćanja. Izjavio je da je u rujnu 2022. u javnost izašla informacija da će tužitelj dobiti 400.000,00 eura radi čega je sazvao izvršni odbor na kojem je rekao da će više detalja biti u mjesecu studenom kada dobiju ugovor. Nakon toga je sačinio jedno pismeno u kojem je točno naznačio tko su partneri, koliko i kada im treba isplatiti, a što da je poslao i KAT (šefici računovodstva) i tuženoj. Zatim da je sjeo sa šeficom računovodstva i tuženom gdje su razgovarali o tom projektu, da im je rekao da neće biti puno posla, da će biti samo dvije isplate, prva u roku od 30 dana, a druga nakon 30 mjeseci, odnosno, nakon tog razgovora, nakon desetak dana, sačinio je to pismeno u kojem je bilo naznačeno tko su partneri i koliko im treba isplatiti novaca. Na sam Badnjak, 24. prosinca 2022. nazvao je tuženu i pitao ju da li je plaćeno na što da je ona rekla da to nije njezino delo i da nazove KAT. Nazvao je KAT koja mu je rekla da nije izvršena isplata i da će nazvati tuženu. Nakon toga isplata je izvršena, a potom 10., 11. i 12. siječnja 2023. izvršene su sporne isplate. Još je izjavio da je u ta tri sporna dana bio u Poreču, u dvorani Veli Jože, dok u prostorije tužitelja nije dolazio, te da je u ta tri dana komunicirao s tuženom putem emaila ali nevezano za bilo kakva plaćanja.
Tužena je u svom iskazu (117-120) izjavila da je kao tajnica tužitelja za projekt CISCA saznala iz medija i to negdje u rujnu 2022., a tek krajem studenog ili početkom prosinca 2022. predsjednik joj je emailom dostavio ugovor s Europskom komisijom na engleskom jeziku i na preko sto stranica, a potom je 20. prosinca 2022. dobila email od predsjednika, nalog da se izvrši isplata partnerima za projekt Cisca. Istaknula je da u tom nalogu nije bilo naznačeno kada se te isplate trebaju izvršiti niti da je hitno. Opovrgnula je da bi predsjednik sjeo za stol s KAT i njom i da bi razgovarali o dinamici plaćanja za projekt Cisca. Nadalje je izjavila da ju je na Badnjak 2022. nazvao predsjednik i pitao da li su platili, a ona mu je rekla da ne jer da nije napisano kada treba platiti niti da je hitno, te da nazove KAT da pripremi virman. Izjavila je da su virmani pripremljeni i da je plaćanje izvršeno 27. prosinca 2022. i da su time izvršene sve isplate iz emaila predsjednika od 20. prosinca 2022. Nadalje je izjavila da je nakon toga uzela slobodne dane nakon preseljenja koje je spojila s godišnjim i to negdje od 08. ili 09. siječnja do 16. siječnja 2023., te da joj je **.**.2023. KAT poslala sms poruku u kojoj je napisala da treba platiti za EU projekt i da treba doći potpisati virman jer da C (predsjednika) nema u Poreču. Potom ju je nazvala, a KAT joj je rekla da joj je Beko poslao email da se treba platiti za projekt. Pitala ju je za koji a ona je rekla za neki novi tehničko investicijski, te da je dodala da će tako i tako saznati iz medija kao zadnji put. Niti u jednom trenutku nije sumnjala u KAT koja joj je rekla "Dođi potpisati molim te da nam ne jebe mater kao zadnji put, da nam ne viče". Osjetila je paniku u njenom glasu te je došla potpisati virman na način da nije ušla u prostorije tužitelja već je bila na parkingu ispred gdje joj je administrator donio nalog koji je potpisala. Nakon toga je nazvala KAT i tražila od nje da joj napiše kome i koji iznos je u pitanju, a KAT joj je slikala sporni email. Potom ju je nazvala Addiko banka da potvrdi to plaćanje što je učinila. Nakon toga nije nazvala CA jer da ju je KAT uvjerila da komunicira s njim, te da je KAT čak pitala da li je CA nakon izvršene isplate poslala dokaz o isplati, a ona da je rekla da je to učinila i to na istu adresu s koje je dobila sporni nalog. Tako je bilo sva tri puta i ništa joj zbog toga nije bilo čudno s time da je naglasila da je bilo isto kao i isplata učinjena 27. prosinca 2022. Još je izjavila da je prije projekta Cisca bio projekt Endurance u kojem je tužitelj bio partner i u vezi kojeg je dobio određeni novčani iznos od kojeg je vršena isplata CA, KA i još dvjema osobama, ali nikome u inozemstvo. Još je izjavila da je predsjednik CA u projekt Endurance bio uključen na način da je s tužiteljem sklopio ugovor o djelu, te je radio kao privatna osoba za taj projekt. Što se tiče KA izjavila je da ju je pozvala na sastanak u gradsku upravu u vezi projekta Endurance nakon kojeg sastanka ju više nikada nije zvala, te da joj je u vezi tog projekta znala slati određenu dokumentaciju i to za putne naloge i isplate. Što se tiče projekta Cisca da nikakva komunikacija s njom nije bila.
I z.z. tužitelja i tužena su dali svoje iskaze u vezi spornih isplata u priloženom ovosudnom spisu poslovnog broja Pr-42/2024.
Iz iskaza CA (155-159 priloženog ovosudnog spisa Pr- 42/2024) proizlazi da su postola dva EU projekta u kojima je sudjelovala Sportska zajednica Grada Poreča i to Endurance i Cisca. Da su isplate za te projekte vršene na način da je email išao od njega ili KA CAT, a onda ga je ona prosljeđivala KAT i da nikakvih problema nije bilo. Što se tiče projekta Cisca izjavio je da je sastavio tabelu – dinamiku postupanja u kojoj je naznačio da se prva isplata treba obaviti do kraja 2022. Da je na Badnjak, 24. prosinca 2022. nazvao CAT i pitao ju da li su napravljene isplate a ona mu je rekla da nazove KAT, da to nije njezin posao. Nazvao je KAT od koje je tražio da se do kraja godine izvrše isplate, što je na kraju i bilo. Još je izjavio da je poslove vezane za projekt Cisca radio on uz vanjsku suradnicu KA, te da CAT kao tajnica nije obavljala nikakve poslove u vezi sklapanja ugovora, kao ni KAT.
Iz iskaza CAT (152-155 priloženog ovosudnog spisa Pr- 42/2024) proizlazi da je koristila godišnji odmor od 09. do 17. siječnja 2023. jer se je trebala seliti iz stare kuće u novu. Da je 10. siječnja 2023. oko 09:30 sati dobila sms poruku od KAT u kojoj je stajalo da dođe potpisati virman za EU projekt, nakon koje poruke ju je nazvala i pitala ju kako to da predsjednik ne može potpisati a ona da je rekla da on nije tu i da dođe ona. Došla je ispred prostorija Sportske zajednice gdje je na parkingu potpisala pripremljeni virman s time da su bila još dodatna dva bianco virmana koja nije htjela potpisati. Kada se je vratila kući ponovo je nazvala KAT da ju pita da li je sve uredu, a KAT ju je pitala zašto nije potpisala bianco virmane na što joj je odgovorila da nije i da ako će biti potrebno da će ponovo doći. Potvrdila je da je tako bilo i slijedeća dva dana, kao i da joj je 12. siječnja 2023. nazvao na telefon CA s kojim je kratko razgovarala u vezi posla. Nadalje je izjavila da nije ništa posumnjala u vezi spornih plaćanja jer da je za projekt Cisca saznala iz medija negdje u listopadu 2022. nakon čega joj je CA negdje u studenom 2022. poslao email sa sažetkom dinamike plaćanja za taj projekt. Zatim je izjavila da je CA u prosincu 2022. i KAT i njoj poslao email za EU projekt, ali kako se je radilo o velikom novcu da je mislila da će on osobno doći i potpisati virmane za isplate po tom projektu. Zatim da je kasnije od KAT saznala da ju je 24. prosinca 2022. nazvao CA i pitao ju zašto nije izvršena isplata, da je bio jako ljut i prost. Napomenula je da je CA nju tom prilikom nazvao da bi se ona odmah vratila na posao 24. prosinca 2022. i taj posao odradila. Što se tiče spornih isplata izjavila je da je mislila da je KAT s predsjednikom sve provjerila, a da je KAT osoba koja je tamo bila zaposlena 25 godina i s kojom je imala odličnu komunikaciju i s čijim radom je bila zadovoljna.
Iz ovakvih iskaza CA i CAT proizlazi da je Sportska zajednica Grada Poreča bila koordinator EU projekta Cisca za što je dobila poveći novčani iznos koji je trebala rasporediti, platiti partnerima, te da je u vezi toga plaćanja CA kao predsjednik Sportske zajednice Grada Poreča sačinio pismeno koje je putem emaila poslao CAT kao tajnici i KAT **.**.2022.
9.Iz tog pismena (57-60) proizlazi da se trebaju izvršiti isplate i u kojem iznosu sukladno ugovoru po projektu raznim organizacijama u Grčkoj, Austriji, Poljskoj, Njemačkoj i Italiji, sa naznakama naziva organizacija, njihovih adresa i brojeva računa. Nije naznačen rok u kojem se te isplate trebaju izvršiti. To pismeno je bilo u privitku emaila u kojem stoji: "Poštovana, u privitku je nalog za isplatu po EU projektu Cisca za partnere. Molim samo kopiju bankovnog izvoda s plaćanjima staviti isto u dokumentaciju od projekta i kopiju potvrda o uplati." Vidljivo je da je taj email poslan s adrese "sandro.beaković@gmail.com ".
10.Iz iskaza i CA i CAT proizlazi da su KAT i CAT isplate sukladno navedenom pismenu izvršile 27. prosinca 2022., nakon što ih je na to podsjetio predsjednik Sportske zajednice Grada Poreča na način da je nazvao 24. prosinca 2022. i pitao da li je to učinjeno. Vezano uz to potrebno je reći da se iskaz tužene u ovom postupku razlikuje od njenog iskaza u ovosudnom postupku iz priloženog spisa poslovni broj Pr-42/2024. Naime, tamo je izjavila da ju CA **.**.2022. nije kontaktirao, nije zvao, jer da je da bi ona taj isti dan došla i napravila potrebno.
11.Na te okolnosti iskazivala je svjedokinja KAT koja je u svom iskazu (107-111), koja je u vrijeme spornih isplata bila voditelj računovodstva, izjavila da je prije spornih isplata postojao EU projekt Cisca koji je bio godinu dana prije i u vezi kojeg projekta su se vršile isplate na način da je pripremila virman, a nalog za to bi joj dala tajnica CAT, a radilo se je o isplatama troškova za putne naloge. Nadalje je izjavila da u vezi projekta Cisca njoj predsjednik nikada nije poslao email da pripremi nalog kako bi se izvršila kakva isplata. Još je izjavila da su bila dva projekta Cisca i Endurance te da je Endurance bio u prosincu 2022. u vezi kojeg joj je CA poslao email kao i tajnici u kojem je pisalo da se treba izvršiti isplata inozemnim partnerima na inozemne račune s tabelom. Da je taj email dobila prije 24. prosinca 2022. ali da se ne sjeća da je o njemu razgovarala s tajnicom. Napomenula je da nije pripremila virmane po tom emailu jer da nije dobila nalog za to od tajnice koja joj je uvijek takve naloge davala. Potom je dodatno izjavila da joj prije tog prosinca 2022. tajnica nikada nije dala nalog da pripremi virmane za isplate inozemnim partnerima za EU projekte. Da je 24. prosinca 2022. radila skraćeno i da ju je nazvao predsjednik koji je prije toga nazvao tajnicu te ju pitao da li su platili a ona mu je rekla da nisu platili da treba, na što joj je onda rekao neka to odrade slijedeći radni dan. Nadalje je na pitanje da li joj je nakon isplata u prosincu 2022. bilo dano na znanje od strane predsjednika da će biti daljnjih plaćanja u vezi projekta odgovorila je da se sjeća spomenute tabele iz koje da je proizlazilo da nakon plaćanja u prosincu 2022. će biti stanka od neke dvije ili tri godine. Nadalje je izjavila da je njoj predsjednik osobno govorio o Europskim projektima u kojima je sudjelovala Sportska zajednica ali da njoj on nije dao kompletnu financijsku strukturu tih projekata već da pretpostavlja da je to dao tajnici.
U svom iskazu iz priloženog ovosudnog spisa Pr-42/2024 (148-151) izjavila je da se sjeća situacije iz prosinca 2022. kada je dobila emailove i od tajnice i od predsjednika da pripremi virmane kako bi se izvršila određena isplata za EU projekte što nije odmah napravila jer nije smatrala da je hitno, ali nakon Božića, točnije 27. prosinca 2022. da joj je dano do znanja da je hitno što je onda i učinila. Što se tiče email poruke koju je predsjednik dostavio tajnici i njoj (56 priloženog ovosudnog spisa Pr-42/2024) izjavila je da je to bio nalog za isplatu u kojem nije bio naznačen rok. Da ju je vezano za to nazvao predsjednik i pitao zašto nije izvršena isplata i da se mora izvršiti do kraja godine nakon čega je ona tu isplatu izvršila. Nadalje je izjavila na nije uobičajeno da je nazove predsjednik i da traži isplatu jer je u vezi toga komunicirao s tajnicom. Da je prije toga nazvao tajnicu, a onda nju jer da mu je ona rekla da to radi ona (KAT).
Znači, svjedok KAT potvrdila je da je bila upoznata sa EU projektom na način da u vezi njega Sportska zajednica treba izvršiti isplate inozemnim partnerima što je učinjeno do kraja 2022., a nakon toga da je stanka od jedno dvije ili tri godine.
12.Nadalje iz iskaza svjedoka KA (113-114) proizlazi da je radila u Gradu Poreču-Parenzo u odjelu za EU projekte do travnja 2022., u kojim projektima je sudjelovao i tužitelj. Objasnila je da se je radilo o dva projekta, prvi Endurance koji je započeo u studenom 2020. i trajao je 24 mjeseca i u kojem je tužitelj bio partner, drugi je bio Cisca koji je započeo 01. prosinca 2022. i trajao je 30 mjeseci. Izjavila je da je u vezi projekta Cisca pomagala u prijavi za taj projekt, a nakon što je prestala raditi u Gradu Poreču-Parenzo da je zaključila ugovor o vanjskoj suradnji s tužiteljem od 01. siječnja 2023. Nadalje je izjavila da je za projekt Cisca postojao ugovor između Europske komisije i tužitelja u kojem su bile naznačene osnovne stvari, a dinamika plaćanja da je bila regulirana drugim ugovorom između partnera, te da je sve te ugovore imao tužitelj u svojem kompjuteru. Pojasnila je da za projekt Cisca postoji kompjuterski portal koji se zove Foundings and tenders portal na koji može pristupiti svatko tko ima lozinku, a lozinku da je imao tužitelj. Još je izjavila da u razdoblju između rujna 2020. i 01. siječnja 2023. nije komunicirala s tuženom.
Iz ovakvog iskaza svjedoka KA sud zaključuje da nema saznanja o sudjelovanju tužene u projektu Cisca u razdoblju nakon rujna 2022.
13.Analizirajući iskaze CA, CAT i svjedoka KAT kao i email poruke CA od 20. prosinca 2022. s tabelom u kojoj su naznačeni inozemni partneri, inozemne organizacije s naznakama njihovih računa i naznakama iznosa koji se trebaju isplatiti, sud zaključuje da su i KAT i ovdje tužena CAT bile svjesne i znale da će one trebati odraditi te isplate. Doduše u navedenom emailu s tabelom nema naznake roka, ali on je poslan 20. prosinca 2022. i to i KAT i tuženoj. Neživotno je i nelogično da bi netko slao nekome takav email u kojem spominje nalog, a da onaj koji dobije takav email ne postupio odmah po njemu.
14.Nadalje, iz iskaza navedenih svjedoka i stranaka proizlazi da su se isplate za projekt Cisca trebale izvršiti u dva navrata, prvi do kraja 2022., a drugi nakon 30 mjeseci. Znači, početkom 2023. nisu bila predviđena nikakva plaćanja po nikakvom projektu od strane tužitelja. Da je tome tako proizlazi iz iskaza same tužene koja je izjavila da je kod spornih isplata 10., 11. i 12. siječnja 2023. znala da one nisu za projekt Cisca.
Međutim, tužena je potpisala virmane za te sporne isplate. Tvrdi da je mislila da se radi o novom projektu u kojem nije ništa znala kao ni o prethodnima i to zato što nije imala normalnu komunikaciju s predsjednikom koji ju nije obavještavao o važnim stvarima.
15.Iz Statuta tužitelja (5-18) i to članka 56. i 57. proizlazi da je tajnik Zajednice samostalan u radu i za svoj rad je odgovoran predsjedniku i Izvršnom odboru Zajednice. Da brine za zakonitost rada Zajednice i ispunjava zakonom propisane obveze, pravovremeno priprema materijal za sjednice Skupštine i Izvršnog odbora, izvršava zaključke Skupštine i Izvršnog odbora, uz prethodnu suglasnost predsjednika Zajednice odlučuje o zapošljavanju radnika i potpisuje ugovore o radu, brine o obavljanju stručnih i drugih poslova Zajednice i po svojoj funkciji rukovoditelj je stručne službe Zajednice, naradbodavac je za izvršavanje financijskog plana Zajednice, brine o obavještavanju javnosti o radu Zajednice, te osiguravanju javnosti u radu Zajednice, sudjeluje u organizaciji sportskih i drugih manifestacija, organizira održavanje i korištenje sportskih objekata koji su povjereni Zajednici, predstavlja i zastupa Zajednicu u opsegu i na način određen Statutom, daje inicijativu za sazivanje sjednica Skupštine i Izvršnog odbora, izvršava i druge obveze utvrđene Zakonom, odlukama Skupštine, Izvršnog odbora i po nalogu predsjednika, odnosno dopredsjednika Zajednice.
Iz Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta tužitelja (20- 29) proizlazi da tužitelj ima tajnika, stručnog suradnika za razvoj i unaprjeđenje sustava sporta, voditelja službe računovodstva, stručnog referenta, voditelja tehničke službe i tri domara, voditelja tekućih poslova i održavanja, te domara i spremačicu. Stručni suradnik za razvoj i unaprjeđenje sustava sporta, voditelj službe računovodstva, računovodstveni referent, te voditelj tehničke službe obavljaju poslove po nalogu tajnika.
Znači, tajnik tužitelja je osoba koja brine za zakonitost rada Zajednice i ispunjavanje zakonom propisanih obveza, te između ostaloga izvršava poslove utvrđene zakonom, odlukama Skupštine, Izvršnog odbora te po nalogu predsjednika odnosno dopredsjednika Zajednice.
16.Tužena tvrdi da je mislila da je nalog za sporne isplate dao predsjednik tužitelja i to za neki novi projekt o kojem nije ništa znala, a u što da ju je uvjerila šefica računovodstva KAT koja joj je prije potpisivanja spornih naloga slikala sporne emailove i poslala (68-83). U tim emailovima je naznačeno da ih šalje " CA [adresa elektroničke pošte]>". Tužena je znala da predsjednik koristi svoj privatni email – gmail, a osim toga sama mu je kreirala službeni email kojeg on navodno nije koristio. I jedan i drugi ne odgovaraju adresi s koje su poslani sporni emailovi. Te adrese doduše sadrže ime i prezime predsjednika Zajednice, ali s malo više pažnje lako je uočljivo da to nije ni privatni ni službeni email predsjednika Zajednice. U situacijama kada dobiješ email za isplatom o čemu nemaš nikakvog saznanja tada si dužan postupati s povećanom pažnjom. Osim toga, ti sporni emailovi nisu poslani tajnici, odnosno tuženoj, već šefici računovodstva, i ne samo to već su se ponovili tri dana za redom. U takvim situacijama tužena je olako držala da je sve uredu, da je šefica računovodstva sve dogovorila s predsjednikom Zajednice, da se radi o nekom novom projektu. Upravo takav navod tužene ukazuje na izostanak potrebnog stupnja pažnje u izvršavanju radnih obveza jer je unatoč primjećivanju da o razlozima zašto se vrše isplate ništa ne zna, da joj taj projekt nije poznat, propustila provjeriti postojanje razloga za isplatu. S obzirom na to ne mogu se prihvatiti navodi tužene da je od strane šefice računovodstva KAT dovedena u zabludu jer je sama trebala upotrijebiti dužnu pažnju kojom bi mogla i morala uočiti da se ne radi o partnerima tužitelja, o njegovim projektima. Dakle, takvi propusti uslijed kojih je došlo do neosnovane isplate predstavlja krajnju nepažnju tužene.
17.Nadalje, tužena tvrdi da je tužitelj doprinio vlastitoj šteti, odnosno da je propustio poduzeti radnje radi sprječavanja štete – nadoknadu štete od odgovorne osobe ili radi njenog smanjenja.
Nakon otkrivanja spornih isplata da tužitelj nije poduzeo radnje kojima bi se otkrio počinitelj pa time smanjila šteta. Tužena je u svom iskazu izjavila da je prvo odmah nazvala revizora Ružića koji je rekao da nazovu jednu odvjetnicu u Rijeci koja se bavi takvim slučajevima i za koju je rekao da je uspješna. Nazvala je tu odvjetnicu koja joj je rekla da ju odmah moraju angažirati, a ona bi potom kontaktirala banku i policiju u Portugalu, ali da je predsjednik rekao da će joj se javiti kasnije. Kad ga je kasnije podsjetila da joj je rekao da je razgovarao s prijateljem u Zagrebu koji mu je rekao da je sada kasno. Međutim, sporne isplate odmah su prijavljene policiji, te sud smatra da je tužitelj postupio po zakonu i da ne postoji njegova obaveza da se dodatno sam angažira u pronalaženju počinitelja kada je to zakonska obveza policije. S obzirom na to sud ne smatra da je tužitelj doprinio vlastitoj šteti, odnosno da je propustio poduzeti radnje radi otkrivanja odgovorne osobe (počinitelja), te eventualno vraćanja otuđenog.
18.Radi svega navedenog valjalo je u potpunosti prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i presuditi kao u izreci.
19.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku s obzirom na vrijednost predmeta spora od 40.631,50 eura, te s obzirom da tužitelja zastupaju punomoćnici koji su odvjetnici, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i Zakonu o sudskim pristojbama.
Sud je tužitelju priznao trošak sastava tužbe, trošak zastupanja na ročištima od 03. prosinca 2025., 22. travnja 2026. i 03. rujna 2026. u iznosima od po 1.000,00 eura, trošak PDV-a od po 25% na te iznose tj. od po 250,00 eura, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 226,39 eura (koliko je i platio), te na presudu u iznosu od 526,32 eura, ukupno 5.752,71 eura.
20.Radi svega navedenog sud je presudio kao u izreci.
U Poreču-Parenzo 28. rujna 2026.
S u d a c:
Vlatka Markuš
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, a rok za žalbu je 15 dana i počinje teći danom dostave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, kao i stranci koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a bila je uredno pozvana, smatrat će se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, rok za žalbu teče od dana dostave prema odredbama Zakona o dostavi pismena.
Dna:
- presuda istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova dana 28. rujna 2026.