REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Makarska, Kralja Petra Krešimira IV 2

Pp-1944/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sucu pojedincu Nives Mešin Masle, uz sudjelovanje zapisničara Maje Milas Dropuljić, u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe JELINAK d.o.o., Zagreb, Ulica Karla Metikoša 2C, OIB: 24608024357, i II. okrivljene odgovorne osobe ĐH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog prekršaja iz članka 62. stavka 3., kažnjivog po članku 115. stavku 2. i stavku 4. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu („Narodne novine“ broj 41/18, 98/19, 30/21, 89/21 i 114/22), povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju, KLASA: 340-06/24- 02/6786, URBROJ: 530-08-3-1-3-24-4 od 21. listopada 2024., dana 28. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. okrivljena pravna osoba JELINAK d.o.o., Zagreb, Ulica Karla Metikoša 2C, OIB: 24608024357,

I

II. okrivljena odgovorna osoba ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1969. u [adresa], BiH, državljanka Republike Hrvatske, sa završenom VŠS, administrator, zaposlena u obiteljskoj tvrtki, s mjesečnim primanjima oko 1.000,00 EUR, udana, bez djece, s adresom stanovanja u [adresa],

k r i v i  s u

što je dana 5. rujna 2024. godine u 18:00 sati na A.K. Makarska, neposredno obavljenim inspekcijskim nadzorom prometnog dnevnika – očevidnika utvrđeno i zapisnički konstatirano te zatraženim očitovanjem od 6. rujna 2024. godine, da I. i II. okrivljenici nisu obavljali međunarodni prijevoz putnika u skladu sa Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu, izdanom dozvolom i voznim redom, za ishodovanu međunarodnu autobusnu liniju Makarska–Zenica, broj linije u upisniku HR-BIH-142, A0011629, s vremenom polaska iz Makarske za Zenicu u 14:30 sati, dolaskom u Zenicu u 21:15 sati te povratkom iz Zenice za Makarsku u 12:45 sati, koja je linija sezonska i prema odobrenom voznom redu prometuje svakodnevno, u razdoblju od 15. lipnja 2024. do 27. lipnja 2024. godine,

dakle, javni linijski prijevoz putnika u međunarodnom cestovnom prometu nisu obavljali u skladu s izdanom dozvolom i njezinim sastavnim dijelom – voznim redom,

čime su postupili protivno članku 62. stavku 3. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu te počinili prekršaj kažnjiv za I. okrivljenu pravnu osobu po članku 115. stavku 2., a za II. okrivljenu odgovornu osobu po članku 115. stavku 4. istog Zakona.

Slijedom čega se

I. okrivljenoj pravnoj osobi JELINAK d.o.o., na temelju članka 115. stavka 2. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu,

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 3.310,00 EUR

(tri tisuće tristo deset eura),

II. okrivljenoj odgovornoj osobi ĐH, na temelju članka 115. stavka 4. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu,

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.320,00 EUR

(jedna tisuća tristo dvadeset eura).

Okrivljenici su dužni izrečene novčane kazne platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude.

Ako okrivljenici u ostavljenom roku plate dvije trećine izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti, sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona.

Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenici dužni su naknaditi troškove prekršajnog postupka, svaki u paušalnom iznosu od 30,00 EUR, u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude.

O b r a z l o ž e n j e

1. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju, izdalo je protiv I. okrivljene pravne osobe Jelinak d.o.o. i II. okrivljene odgovorne osobe ĐH prekršajni nalog KLASA: 340 -06/24-02/6786, URBROJ: 530-08-3-1-3-24-4 od 21. listopada 2024., zbog prekršaja iz članka 62. stavka 3. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu.

1.1. Prekršajnim nalogom I. okrivljenoj pravnoj osobi izrečena je novčana kazna u iznosu od 3.310,00 EUR, a II. okrivljenoj odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu od 1.320,00 EUR.

2. Protiv navedenog prekršajnog naloga okrivljenici su pravodobno podnijeli prigovor, slijedom čega je prekršajni nalog stavljen izvan snage te je proveden redovni postupak.

3. II. okrivljenica ĐH ispitana je pred Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu zamolbenim putem.

3.1. U svojoj obrani izjavila je da se smatra krivom za prekršaj koji joj je stavljen na teret te da ostaje kod navoda iz podnesenog prigovora. Navela je da svake godine obavljaju sezonski redovni prijevoz na linijama [adresa]– [adresa] i [adresa]– [adresa] u trajanju od 90 dana, ali da predmetne godine zbog, prema njezinim navodima, ilegalne konkurencije nisu vršili prijevoz na navedenim linijama od 15. do 27. lipnja 2024. godine, jer bi vozili prazni. Navela je da do tada nisu bili prekršajno kažnjavani te da u razdoblju od 15. do 27. lipnja nisu imali upute ili pritužbe za vožnju na linijama [adresa]– [adresa] i [adresa]– [adresa].

4. Braniteljica okrivljenika osporila je osnovanost optužbe, ističući da činjenični opis prekršajnog naloga ne sadrži konkretno opisanu radnju odnosno propust okrivljenika, već samo zakonski opis prekršaja.

5. Obrana se također pozvala na Protokol sa sastanka Mješovite komisije o međunarodnom cestovnom prijevozu između izaslanstava Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine održanog 15. i 16. travnja 2010. u Zagrebu, navodeći da je prema njegovim odredbama prijevozniku koji ne održava liniju prethodno potrebno izreći opomenu te ostaviti određeni rok za usklađivanje održavanja linije.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao zapisnik o ispitivanju II. okrivljenice, zapisnik i dokumentaciju inspekcijskog nadzora, očitovanje okrivljenika, podatke o predmetnoj međunarodnoj liniji, dozvolu i vozni red, pisanu obranu I. i II. okrivljenika, Protokol sa sastanka Mješovite komisije između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine te podatke iz prekršajne evidencije.

7. Ocjenjujući obranu okrivljenika te svaki izvedeni dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je utvrdio da je dokazano da su okrivljenici počinili prekršaj za koji se terete.

8. Sud nije prihvatio prigovor obrane da činjenični opis ne sadrži konkretno opisanu radnju počinjenja. Činjenični opis optužbe treba promatrati u njegovoj cjelini. Okrivljenicima se ne stavlja na teret samo apstraktno postupanje „protivno Zakonu“, nego je navedeno da nisu obavljali međunarodni prijevoz putnika, pri čemu je precizno označena međunarodna autobusna linija [adresa]– [adresa], broj linije HR-BIH-142, A0011629, vrijeme polaska iz Makarske u 14:30 sati, dolaska u [adresa] u 21:15 sati i povratka iz [adresa] u 12:45 sati, činjenica da se radi o sezonskoj liniji koja prometuje svakodnevno te točno razdoblje neobavljanja prijevoza – od 15. do 27. lipnja 2024. Prema tome, iz činjeničnog opisa jasno proizlazi konkretno propuštanje koje se okrivljenicima stavlja na teret: neobavljanje odnosno neodržavanje predmetne međunarodne autobusne linije u razdoblju u kojem se ona prema odobrenom voznom redu trebala svakodnevno održavati. Stoga nije bilo potrebno u izreci pojedinačno navoditi svaki datum i svaki neizvršeni polazak od 15. do 27. lipnja, jer je navedeno kontinuirano razdoblje neodržavanja svakodnevne linije, početni i završni datum tog razdoblja te vozni red prema kojem je linija trebala prometovati. Takav činjenični opis omogućio je okrivljenicima da nedvojbeno znaju za koje se postupanje terete i da o njemu iznesu obranu. Da je II. okrivljenica u potpunosti razumjela činjenični supstrat optužbe proizlazi i iz njezine obrane, u kojoj je izričito navela upravo razdoblje od 15. do 27. lipnja 2024. i potvrdila da u tom razdoblju prijevoz nisu obavljali.

9. Člankom 62. stavkom 3. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu propisano je da prijevoznik javni linijski prijevoz putnika u međunarodnom cestovnom prometu može obavljati isključivo autobusima, na temelju dozvole i u skladu s tom dozvolom i njezinim sastavnim dijelovima – itinerarom, cjenikom i voznim redom.

10. Iz dokumentacije inspekcijskog nadzora i predmetnog voznog reda proizlazi da je za međunarodnu autobusnu liniju [adresa]– [adresa], broj HR-BIH-142, A0011629, bio odobren sezonski svakodnevni promet, s polaskom iz Makarske u 14:30 sati i povratkom iz [adresa] u 12:45 sati. Iz rezultata inspekcijskog nadzora proizlazi da se predmetna linija od 15. do 27. lipnja 2024. nije održavala.

11. Navedeno u odlučnom dijelu potvrđuje i sama II. okrivljenica, koja izričito navodi da u razdoblju od 15. do 27. lipnja 2024. nisu vršili prijevoz na liniji [adresa]– [adresa]. Sud je njezinu obranu u tom dijelu prihvatio jer je jasna, određena i suglasna dokumentaciji koja se nalazi u spisu.

12. Sud, međutim, nije prihvatio obranu da je razlog neodržavanja linije – postojanje ilegalne konkurencije zbog koje bi, prema navodima okrivljenice, autobusi vozili prazni

– okolnost koja isključuje njihovu prekršajnu odgovornost. Činjenica da održavanje određene linije prijevozniku u pojedinom razdoblju nije ekonomski isplativo ne daje prijevozniku pravo da jednostrano odstupi od važeće dozvole i njezina sastavnog dijela

– odobrenog voznog reda.

13. Sud je posebno razmotrio obranu koja se poziva na Protokol sa sastanka Mješovite komisije o međunarodnom cestovnom prijevozu između izaslanstava Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine održanog 15. i 16. travnja 2010. Iz dostavljenog Protokola proizlazi postupanje nadležnih tijela u slučaju kada se utvrdi da se određena međunarodna linija ne održava uzastopno dulje od određenog razdoblja, uključujući upozorenje odnosno opomenu prijevozniku i daljnje mjere ako prijevoznik nakon toga ne započne održavati liniju.

14. Međutim, sud ne prihvaća pravno shvaćanje obrane da prethodno izdavanje takve opomene predstavlja pretpostavku za nastanak prekršajne odgovornosti iz članka 62. stavka 3. Zakona. Odredbe Protokola na koje se poziva obrana uređuju postupanje nadležnih tijela u vezi s kontrolom održavanja odobrenih međunarodnih linija i poduzimanjem mjera prema izdanoj dozvoli. One, međutim, ne daju prijevozniku pravo da do primitka prve opomene ne održava liniju koju je prema važećoj dozvoli i voznom redu dužan održavati, niti iz njih proizlazi da se zakonska obveza iz članka 62. stavka 3. aktivira tek nakon primitka opomene.

15. Suprotno tumačenje značilo bi da prijevoznik kojem je izdana dozvola i odobren vozni red može svojevoljno prestati održavati liniju, a da njegovo postupanje sve do primitka opomene nije protivno obvezi održavanja prijevoza prema izdanoj dozvoli i voznom redu. Takvo tumačenje nema uporište u članku 62. stavku 3. Zakona. Stoga činjenica da okrivljenicima prije predmetnog inspekcijskog postupanja eventualno nije bila upućena opomena u smislu Protokola nije od utjecaja na postojanje obilježja predmetnog prekršaja.

16. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud nalazi dokazanim da su I. okrivljena pravna osoba i II. okrivljena odgovorna osoba ostvarile sva objektivna i subjektivna obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret. II. okrivljenica je bila svjesna da se predmetna linija prema odobrenom voznom redu treba održavati, što proizlazi i iz njezine obrane da su liniju inače sezonski održavali svake godine, ali su predmetne godine odlučili da prijevoz od 15. do 27. lipnja neće obavljati zbog konkurencije. Stoga sud nalazi da je prekršaj počinjen s namjerom, jer su okrivljenici bili svjesni obveze održavanja predmetne linije prema važećem voznom redu, ali su unatoč tome odlučili prijevoz u navedenom razdoblju ne obavljati.

17. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini sankcije sud je primijenio Zakon o prijevozu u cestovnom prometu koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, odnosno od 15. do 27. lipnja 2024. godine. Prema tada važećem članku 115. stavku 2. za pravnu osobu bila je propisana novčana kazna od 3.310,00 do 9.290,00 EUR, dok je prema stavku 4. za odgovornu osobu u pravnoj osobi bila propisana novčana kazna od 1.320,00 do 3.310,00 EUR.

18. Sud je pri odmjeravanju kazne uzeo u obzir težinu i okolnosti počinjenog prekršaja, činjenicu da se neodržavanje prijevoza odnosilo na ograničeno razdoblje od 15. do 27. lipnja 2024., kao i ponašanje II. okrivljenice tijekom postupka, koja nije osporavala odlučnu činjenicu da se prijevoz u tom razdoblju nije obavljao. Sud je uzeo u obzir i podatke prekršajne evidencije.

19. Imajući navedeno u vidu, sud je ocijenio da nema potrebe izricati kazne iznad zakonskog minimuma, ali niti postoje posebno izražene olakotne okolnosti koje bi opravdavale primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona. Stoga je I. okrivljenoj pravnoj osobi izrečena novčana kazna od 3.310,00 EUR, a II. okrivljenoj odgovornoj osobi od 1.320,00 EUR, dakle u najnižem iznosu koji je posebnim zakonom propisan za predmetni prekršaj. Sud smatra da će se tako odmjerenim kaznama ostvariti svrha kažnjavanja te utjecati na okrivljenike da ubuduće poštuju propise kojima se uređuje međunarodni cestovni prijevoz, kao i na druge prijevoznike da se pridržavaju izdanih dozvola i odobrenih voznih redova.

20. Okrivljenici su upozoreni na pogodnost iz članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona prema kojoj će se, ako u ostavljenom roku plate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrati da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

21. Budući da su okrivljenici proglašeni krivima, dužni su na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona snositi troškove prekršajnog postupka. Paušalni trošak određen je svakom okrivljeniku u iznosu od 30,00 EUR, imajući u vidu trajanje i složenost postupka te činjenicu da se navedeni iznos nalazi pri donjoj granici propisanog raspona od 13,27 do 663,61 EUR.

22. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Makarskoj, 28. rujna 2026.

ZAPISNIČAR

S U D A C

Maja Milas Dropuljić

Nives Mešin Masle

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 dana po primitku istog, pismeno u 2 istovjetna primjerka putem ovog suda i oslobođena je plaćanja sudske pristojbe.

DNA:

1.Tužitelju,

2.Okrivljenicima,

4.u spis.