Poslovni broj P-1172/2025-8

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Katarina Bajčić Ivančević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Grad Rijeka, Korzo 16, OIB 54382731928 zastupan po punomoćniku Mateju Miletiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Barić i Miletić, odvjetnici u Rijeci protiv tuženika ZI, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćnici GI iz Odvjetničkog društva Marjanović, Perčić i Bilandžija, odvjetnici u Rijeci, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave održane 07. rujna 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, javno objavivši 28. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Ispravlja se zemljišnoknjižni upis u zemljišnoj knjizi na temelju kojeg se tužena ZI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] uknjižila kao vlasnica nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka upisana kao zk.č.br. 8/5/ZGR, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], površine 59 m2, na način da se nalaže Općinskom sudu u Rijeci, Zemljišnoknjižnom odjelu, brisanje navedene uknjižbe prava vlasništva kojom se tužena uknjižila na 2/5 suvlasničkog dijela prednika tužitelja-Društveno vlasništvo-organ upravljanja je Narodni odbor Općine Rijeka te uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja u zemljišnoj knjizi koje je bilo prije provedbe gore navedene uknjižbe."

II. Nalaže se tužitelju da tuženoj naknadi prouzročeni parnični trošak u visini od 562,50 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 28. rujna 2026. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

Tužitelj u tužbi navodi kako je rješenjem Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovnoga broja Z-32543/2024 od dana 29. svibnja 2025. godine (u daljnjem tekstu: osporavano rješenje) točkom I. izreke prihvaćen je prijedlog ovdje tužene i određen je ispravak upisa prava vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na ime i u vlasništvo tužene, točkom II. izreke ukinuta je radnja podnošenja prigovora Grada Rijeke kao nedopuštena te je prigovor odbačen kao nedopušten, točkom III. izreke određena je zabilježba odbijenog prigovora, točkom IV. izreke određeno je brisanje zabilježbe pokretanja postupka na nekretnini I točkom V. izreke naložena je provedba predmetnog rješenja u zemljišnoj knjizi. Tužitelj ovim putem u zakonskom roku podnosi tužbu radi ispravka upisa budući je osporavanim rješenjem povrijeđeno njegovo pravo vlasništva, stoga se očituje kako slijedi. U točki 3. obrazloženja sud navodi da je Grad Rijeka dostavio specijalnu punomoć iz koje ne proizlazi ovlaštenje za podnošenje prigovora u pojedinačnim ispravnom postupku za NI, stoga da je sud ukinuo radnju podnošenja prigovora i odbacio prigovor kao nedopušten. Naime, ovakav zaključak suda potpuno je pogrešan budući je iz dostavljene punomoći razvidno da je tadašnji gradonačelnik HI opunomoćio NI, između ostaloga, i za prigovore Grada Rijeke na rješenja općinskih sudova o pokretanju i otvaranju pojedinačnih ispravnih postupaka, sukladno odredbama Zakona o zemljišnim knjigama, stoga je nejasno temeljem čega sud zaključuje da iz predmetne punomoći ne proizlazi ovlaštenje NI za podnošenje prigovora. Slijedom toga, sud nije imao razloga odbaciti prigovor kao nedopušten. Nadalje, u točki 6. obrazloženja sud navodi da je na temelju utvrđenih činjenica iz pročitanih isprava te provedenog uviđaja na licu mjesta i iskaza saslušanih svjedoka, kojim je utvrđena izvjesna činjenica dugogodišnjeg posjeda, proizlazi zaključak da je predlagateljica dokazala vjerojatnim da joj pripada pravo na ispravak vlasništva na predmetnoj nekretnini, na temelju nasljeđivanja posjeda, te samostalnog i nesmetanog savjesnog posjedovanja, u neprekidnom trajanju od 40 godina. Iz navedenoga proizlazi kako je sud usvojio prijedlog ovdje tužene i odredio ispravak upisa na predmetnoj nekretnini na ime i u vlasništvo tužene temeljem dosjelosti, bez da je tužena dostavila isprave temeljem kojih bi sud mogao ispraviti upis prava vlasništva. Naime, prijedlog predlagateljice- ovdje tužene temeljio se isključivo na upisanom posjedu nje i njezinih pravnih prednika na predmetnoj nekretnini te nije dostavila isprave temeljem kojih bi učinila vjerojatnim da joj pripada pravo na ispravak vlasništva na suvlasničkom dijelu Grada Rijeke, te se poziva isključivo na dosjelost, a što nije dovoljno da bi se upis ispravio u njezinu korist.

U pojedinačnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću, već se isto može učiniti jedino u parničnom postupku izvođenjem dokaza i utvrđivanjem činjenica koje se u pojedinačnom ispravnom postupku ne mogu provoditi. Da je tome tako, potvrđuje Rješenje Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici, poslovnoga broja Gž Zk 214/2019 od dana 27. siječnja 2020. godine, a u kojem Rješenju se navodi da ‘’i po ocjeni ovoga suda, stjecanje prava vlasništva dosjelošću ne može se utvrđivati u pojedinačnom ispravnom postupku, već se pravo vlasništva dosjelošću kao stjecanje prava vlasništva na temelju zakona može utvrđivati isključivo u parničnom postupku izvođenjem dokaza i utvrđivanjem činjenica koje se u zemljišnoknjižnom postupku ne mogu provoditi.’’ Takvo shvaćanje zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske i to u Rješenju poslovnoga broja Rev-346/2023 od dana 13. lipnja 2023. godine, a u kojem Rješenju sud navodi da u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr. U konkretnom slučaju razvidno je da je sud donio svoju odluku temeljem provedenog uviđaja na licu mjesta i saslušanja svjedoka iz čega je proizveo zaključak kako tuženoj pripada pravo na ispravak vlasništva na predmetnoj nekretnini, a što je očigledno u suprotnosti sa sudskom praksom, posebice praksom VSRH čije presude su obvezujuće. Dakle, sud je trebao odbiti prijedlog predlagateljice obzirom da ista stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti treba utvrđivati u parničnom postupku.

Slijedom navedenoga, kako u pojedinačnom ispravnom postupku nisu bili stečeni uvjeti da bi se vlasništvo nekretnine ispravilo u korist tužene, predlaže se da sud donese presudu sadržaja pobliže navedenog u točki I izreke ove odluke

Tužena u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja. Predmetnom tužbom tužitelj traži ispravak zemljišnoknjižnog upisa na temelju kojeg se tužena ZI uknjižila kao vlasnica nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Opć inskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Rijeka upisana kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR, ž.k.ul. 735, k. o. [katastarska općina]. U podnesenoj tužbi tužitelj u cijelosti ponavlja već ranije iznesene navode iz prigovora izjavljenog protiv rješenja o OS Rijeka, SS Opatija o pokretanju i otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka od 09. siječnja 2025.g. posl.br. Z-32543/2024. Prigovor kojeg je tužitelj izjavio protiv potonje cit. rješenja zaprimljen je na sudu pod posl.br. Z-3577/25. Navodi tužbe sadržajno su identični navodima prigovora izjavljenog u zemljišnoknjižnom postupku. Potpuno je pogrešan navod tužitelja da predlagateljica – ovdje tužena u okviru pojedinačnog ispravnog postupka koji se vodio kod zemljišnoknjižnog suda u spis nije dostavila isprave temeljem kojih bi učinila vjerojatnim da joj pripada pravo na ispravak vlasništva na suvlasničkom dijelu Grada Rijeke. Pogrešan je i navod tužitelja da se predlagateljica - ovdje tužena u tom postupku pozivala isključivo na dosjelost, odnosno da bi se o stjecanju prava vlasništva na takav način trebalo odlučivati isključivo u parničnom postupku.

Upravo suprotno navodima tužbe, tužena ističe da je ista svoje pravo vlasništva na nekretnini u tom postupku temeljila na povijesnom posjedovnom listu, a koji list predstavlja javnu katastarsku ispravu koja je, sukladno ZZK i recentnoj sudskoj praksi, kao takva dostatna za pokretanje i vođenje pojedinačnog ispravnog postupka.

Naime, i sukladno stavu aktualne sudske prakse za podnošenje prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka nije nužno imati ispravu podobnu za uknjižbu, a kako to tužitelj pogrešno navodi u podnesenoj tužbi, već je dovoljno učiniti vjerojatnim da zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju. „Cilj pojedinačnog ispravnog postupka je da se u zemljišnoknjižnom postupku glede kojeg se vodi postupak, zemljišnoknjižno stanje uskladi s faktičnim stanjem i isprave svi potrebni podaci u svim dijelovima zemljišne knjige. U prvom dijelu koji se odnosi na postupak otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka sud odlučuje o tome postoji li opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Pojam opravdani razlog, kao pravni standard, treba tumačiti tako da on uvijek postoji kada je očito da postoji neslaganje zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem i da je podnositelj prijedloga nekom ispravom učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano u zemljišnoj knjizi.“ – ŽS Pula, posl.br. Gž Zk-93/2024 od 10.01.2025.g. „U praksi se radi o situaciji kada osoba koja tvrdi da joj pripada neko knjižno pravo ne raspolaže ispravama podobnim za upis, no raspolaže ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost pripadnosti tog prava. Pojam vjerojatnosti predstavlja razinu postojanja neke činjenice kada više okolnosti govori u prilog te činjenice, a manje ne. Preciznije, ne traži se izvjesnost i vjerodostojnost tih isprava i upravo u tome je smisao pojedinačnog ispravnog postupka …….. da li će zatraženi upis biti dopušten zavisi od rezultata tog ispravnog postupka i ocjene svih predloženih dokaza po predlagatelju.“- ŽS Varaždin, posl.br. Gž ZK-468/2019 od 20.05.2020.g. „Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka ima i nasljednik izvanknjižne ostavinske imovine…“ – GŽ ZK-115/17 od 20.03.2017.g.

Posjedovni list se u praksi zemljišnoknjižnih sudova redovito prihvaća kao relevantna isprava na temelju koje se može utvrditi nesklad između zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem. U konkretnom slučaju, predmetna čestica koja je u zemljišnoj knjizi označena kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR k. o. [katastarska općina] prema gruntovno katastarskoj identifikaciji odgovara dijelu katastarske čestice oznake 585 k. o. [katastarska općina]. Pravni prednik odnosno otac predlagatelji će pok. JI, na predmetnoj je nekretnini bio upisan kao posjednik u posjedovnom listu još od revizije katastra, dok je danas na istoj toj nekretnini u posjedovnom listu kao posjednik upisana upravo ovdje predlagateljica ZI u ½ dijela, dok je u drugoj polovici upisan njezin pok. suprug CI. Nalazom i mišljenjem vještaka mjernika koji je bio angažiran u zemljišnoknjižnom postupku utvrđeno je da predmetna nekretnina u naravi predstavlja vrt koji predstavlja dio okućnice na adresi [adresa], a koja nekretnina je u vlasništvu upravo ovdje tužene.

Slijedom svega navedenog predlaže se da naslovni sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, uz naknadu parničnog troška tuženoj .

Sud je proveo dokaze uvidom u cjelokupnu materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu, te u zemljišno knjižni predmet ovoga suda poslovni broj Z-32543/2024 (pojedinačni ispravni postupak). Uz suglasnost stranaka korišteni su dokazi provedeni u postupku Z-32543/2023, posebice iskazi saslušanih svjedoka TI, MI, nalaz i mišljenje vještaka mjerničke struke, te povijest promjena na katastarskim česticama [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], rješenje o nasljeđivanju iza VI.

Ocjenom svih provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a ovaj sud drži tužbeni zahtjev tužitelja neosnovanim.

Tužitelj podnosi ovu tužbu za ispravak zemljišno knjižnog upisa pozivom na odredbu čl. 205 Zakona o zemljišnim knjigama, nakon što je njegovom prigovor odbijen u pojedinačnom ispravnom postupku koji je po prijedlogu ovdje tužene pokrenut u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica]/ zgr upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Uvidom u zemljišno knjižni spis Z-32543/2024 utvrđeno je da isti pokrenut na prijedlog ovdje tužene, a tamo predlagateljice radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka radi ispravka upisa na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] zgr u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Po njezinom prijedlogu rješenjem od 09. siječnja 2025. prihvaćen je prijedlog te je pokrenut i otvoren ispravni postupak u pogledu navedene nekretnine. U postupku je potom proveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjerničke struke koji je identificirao navedenu nekretninu te utvrdio da k.č.br.

8/5 zgr k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi predstavlja dio okućnice kuće na adresi [adresa] uz južnu granicu proteže se asfaltirana nerazvrstana cesta, južnu granicu predstavlja betonski potporni zid. Svjedokinja TI sestra predlagateljice u iskazu je navela kako je predmetna nekretnine bila od njihovog oca VI koji je stanovao u kuću u kojoj sada stanuje sestra ZI. Okućnicu sada koristi sestra kako je koristio njihov pok. otac koji je preminuo 1981. Nekretnina se oduvijek koristi kao vrat na kojem su se sadile razne povrtne kulture. Nitko nije opravio njihovom ocu, a kasnije sestri nikakvo pravo na toj nekretnini, oduvijek su smatrali da je to njihovo. Svjedok MI sin predlagateljice, navodi kako je predmetna nekretnina koja se nalazi u sklopu okućnice njihove obiteljske kuće oduvijek bila u posjedu njihove obitelji i držali su da je to njihovo vlasništvo. Radi se o vrtu koji se oduvijek obrađuje, sadi se povrće. On živi u istoj kući na gornjem katu. Sjeća se od djetinjstva ceste koja graniči s predmetno nekretninom. Nitko roditeljima nije osporavao nikakvo pravo na toj nekretnini preko 40 godina. Pok otac je preminuo 1997. i majka ga je naslijedila u cijelosti. Iz povijesti promjena na čestici 585 k. o. [katastarska općina] u čiji sastav ulazi zk. k. č. br [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je ista novom izmjerom 1982. kao posjednik bila upisan RI sin pok. Z od 1982 godine, a kasnije na ime predlagateljice ZI u ½ dijela i njezinog sada pok supruga CI u ½ dijela. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. RI pok. G koji je preminuo 1981. godine utvrđeno je da je njegovom nasljednicom proglašena kći ZI.

Iz prigovora protustranke Grada Rijeka upisanog suvlasnika u 2/15 dijela, proizlazi da se protivi prijedlogu da se predlagateljica upiše kao vlasnica navedene nekretnine u cijelosti, naime ista da nije učinila vjerojatnima da joj pripada pravo na ispravak vlasništva na suvlasničkom dijelu grada Rijeke, već se isključivo poziva na dugogodišnji posjed predmetnih nekretnina odnosno na dospjelost, a što nije dovoljno da bi se ispravio upis u zemljišno knjižnom ulošku. Predlagateljica u pojedinačnom ispravnom postupku ne može dokazivati stjecanje prava vlasništva dospjelošću, već se to jedino može dokazivati u parničnom postupku i izvođenjem dokaza te utvrđivanjem činjenica koje se u ispravnom postupku ne mogu provoditi.

Tužbom za ispravak pobijaju se upisi izvršeni u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige, u pojedinačnom ispravnom postupku, kao i u postupku povezivanja pri čemu upis ne mora biti obavljen samo uknjižbom kao kod brisovne tužbe, nego i drugim zemljišnoknjižnim upisima. U ovom je slučaju tužba za ispravak vezana uz pojedinačni ispravni postupak i njome se pobijaju upisi koje je zemljišnoknjižni sud izvršio u tom postupku.

U parnici po tužbi za ispravak provode se svi dokazi nužni za utvrđivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva. U takvoj parnici sud donosi odluku na temelju ocjene svih provedenih dokaza nužnih za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja glede postojanja određenog knjižnog prava, njegovog nositelja, sadržaja i opsega - s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava, kao i na odredbe zemljišno-knjižnog prava koje uređuju pretpostavke za upis tog prava u zemljišnu knjigu.

Sud u postupku koji se provodi povodom tužbe za ispravak nakon provedenog posebnog zemljišnoknjižnog postupka, ispituje ima li osoba u čiju je korist u tom posebnom postupku izvršen upis nekog prava u zemljišnoj knjizi doista to pravo, odnosno ima li tužitelj takvo pravo (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev- 2018/2012, Rev-410/2022).

Iz provedenog dokaznog postupka ovaj sud je utvrdio da je tuženica dokazala da ima pravo vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] kako je to utvrđeno u provedenom pojedinačnom ispravnom postupku.

Tuženica je kao predlagateljica ispravom - povijesti promjena na katastarskim česticama k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdanog od stane Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastra Rijeka dokazala da je ona osobno odnosno njezin prednik otac VI upisani posjednik nekretnine još od revizije katastra, a da je po njegovoj smrti 1981. godine istog naslijedila u cijelosti. Iskazima saslušanih svjedoka dodatno je potkrijepljen navod tuženica o tome da je predmetne čestica u njezinom vlasništvu i posjedu dulji niz godina. Navedena isprava predstavlja javnu ispravu koja je dostatna za pokretanje i vođenje pojedinačnog ispravnog postupka stoga nije točan navod tužitelja da je tužiteljica samo na institutu dosjelosti temeljila svoje tvrdnje već je isto potkrijepila odgovarajućom javnom ispravom.

Nadalje tuženica je već i prije pokretanja prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka na k. č. br. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] (koja ulazi u sastav katastarske k.č.nbr. 585 k. o. [katastarska općina]) bila upisana kao suvlasnica u 8/15 dijela, u naravi se radi o dijelu okućnice kuće koja je sagrađena na adresi [adresa] na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u vlasništvu tuženice. Tuženica je također je upisana i kao vlasnica u cijelosti susjednih k. č. br [katastarska čestica] zgr i k.č.b.r 8/4 zgr sve k. o. [katastarska općina] što čini sve jednu cjelinu to je jasno da je tuženica dokazala da joj pripada pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina].

Bitan cilj ispravnog postupka je da upisi stvarnih prava u zemljišnim knjigama budu usklađeni s faktičnim ekonomskim pravima na nekretninama, a to je kroz pojedinačni ispravni postupak u odnosu na tuženu i učinjeno.

Tužitelj pak ničim nije dokazao da mu pripada pravo vlasništva na čestici k.č.br.

8/5 zgr k. o. [katastarska općina], njegov upis je samo formalne naravi, tužitelj istu česticu ne uživa, niti koristi.

Stoga je valjalo odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom u cijelosti te odlučiti kao u točki I. izreke ove odluke.

Ostali navodi stranaka nisu posebno obrazlagani budući nisu bili važni za presuđenje u ovoj pravnoj stvari.

Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a pa je tuženoj valjalo priznati trošak sastava odgovora na tužbu u visini od 75 bodova( Tbr 8 toč.1), trošak za pristup na ročište 09.07.2026. i 07.09.2026. svako u visini od 75 bodova (Tbr 9 toč.1), vrijednost boda 2,00 EUR sve uz priznanje 25% PDV-a, a odmjereno sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, što sveukupno iznosi 562,50 EUR.

Na cjelokupno dosuđeni trošak pozivom na odredbu čl. 151 st. 3 ZPP-a valjalo je priznati zakonske zatezne kamate od presuđenja do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke ove odluke.

U Rijeci 28. rujna 2026.

S u d a c

Katarina Bajčić Ivančević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud u RH.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tužene